Connect with us

BALKAN I SVIJET

POJAVILI SE POČETKOM 90-TIH

Avganistan: Ko su Talibani

Talibani iz Avganistana privukli su pažnju čitavog svijeta posle napada od 11. septembra 2001. godine na Svjetski trgovinski centar u Njujork. Optuženi su za pružanje utočišta glavnim osumnjičenima – Osami Bin Ladenu i njegovom pokretu Al Kaida

Foto: YouTube/Printscreen BBC

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Talibane su 2001. godine sa vlasti svrgle snage predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, ali je grupa postepeno postajala sve jača i sada ponovo zauzima nove teritorije.

Dok se SAD, posle dvije decenije rata, pripremaju da dovrše povlačenje do 11. septembra, Talibani zauzimaju avganistanske vojne položaje, mjesta i sela, i zauzimaju velike gradove, još jednom unoseći strah među ljude.

Talibani zauzeli predsjedničku palatu u Kabulu 2021. – AP press

Talibani su za dva dana osvojili Džalalabad, a potom su ušli i u Kabul. Avganistanski predsjednik Ašraf Gani napustio je zemlju.

Ova grupa ušla je u direktne pregovore sa SAD-om 2018. godine, a u februaru 2020. godine dvije strane postigle su mirovni sporazum u Dohi prema kom su se SAD obavezale na povlačenje, a talibani da neće napadati američke snage.

Druga obećanja uključivala su nedozvoljavanje Al Kaidi ili drugim ekstremistima da operišu u oblastima koje oni kontrolišu i da će nastaviti nacionalne mirovne pregovore.

Ali u godini koja je uslijedila, talibani su nastavili da napadaju avganistanske bezbednosne snage i civile.

Sada, dok se SAD pripremaju da konačno odu, grupa je ponovo aktivna i brzo napreduje širom zemlje.

Talibanski borci u pokrajini Lagman u martu 2020. – Getty Images

Dolazak na vlast

Talibani, iliti „studenti“ na paštunskom jeziku, pojavili su početkom devedesetih u sjevernom Pakistanu posle povlačenja sovjetskih trupa iz Avganistana.

Smatra se da se ovaj prevashodno paštunski pokret prvi put pojavio u vjerskim školama – koja su uglavnom finansirana novcem iz Saudijske Arabije – a koja su učila tvrdokorni oblik sunitskog islama.

Talibanska rukovodeća struktura, BBC

Obećanja koja su dala talibani – u paštunskim oblastima oko Pakistana i Avganistana – bila su da će povratiti mir i bezbjednost, i primijeniti strogu verziju Šarije, iliti Islamskog zakona, jednom kad se nađu na vlasti.

Talibani su brzo proširili uticaj iz jugozapadnog Avganistana.

U septembru 1995. godine, zauzeli su pokrajinu Herat, na granici sa Iranom, a tačno godinu dana kasnije, zauzeli su glavni grad Avganistana Kabul, svrgnuvši režim predsjednika Burhanudina Rabanija – jednog od osnivača avganistanskih mudžahedina koji su pružili otpor sovjetskoj okupaciji.

Do 1998. godine, talibani su kontrolisali skoro 90 odsto Avganistana.

Avganistanci, umorni od bahatosti mudžahedina i unutrašnjih borbi pošto su proterani Sovjeti, uglavnom su pozdravili dolazak Talibana kad su se ovi prvi put pojavili na sceni.

Njihova rana popularnost mogla je uglavnom da se zahvali njihovim uspjehu u iskorjenjivanju korupcije, zaustavljanju bezakonja i pretvaranju puteva i oblasti pod njihovom kontrolom u teritorije bezbedne za cvetanje trgovine.

Ali su Talibani takođe uveli ili podržali kažnjavanje u skladu sa svojim strogim tumačenjem Šarije – kao što su javna pogubljenja osuđenih ubica i preljubnika i amputacije osoba proglašenih krivim za krađu.

Muškarci su morali da puštaju bradu, a žene da nose burke.

Talibani su takođe zabranili televiziju, muziku i bioskop, i nisu odobravali da djevojčice od 10 godina ili starije idu u školu.

Optuženi su za razna kršenja ljudskih prava i uništavanje kulturne baštine.

Jedan ozloglašeni primjer bio je iz 2001. godine, kad su Talibani uništili slavne kipove Buda iz Bamijana u centralnom Avganistanu, uprkos burnim reakcijama iz svijeta.

Talibanski borci kontrolišu autoput Herat-Kandahar, blizu grada Kandahara, 31. oktobra 2001. godine – Getty Images

Pakistan je uporno negirao da on stoji iza talibanskog poduhvata, ali nema sumnje da su mnogi Avganistanci koji su se prvobitno pridružili pokretu bili obučavani u medresama u Pakistanu.

Pakistan je takođe bio jedna od svega tri zemlje, uz Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, koje su priznavali Talibane dok su bili na vlasti u Avganistanu.

Bila je to i poslednja zemlja koja je prekinula diplomatske odnose sa grupom.

U jednom trenutku, Talibani su prijetili da će destabilizovati Pakistan iz oblasti koje su kontrolisali na sjeverozapadu.

Jedan od najistaknutijih i međunarodno najosuđivanijih od svih napada talibana u Pakistanu odigrao se u oktobru 2012. godine, kad je ubijena učenica Malala Jusafzai na putu do kuće u gradu Mingora.

Velika vojna ofanziva dvije godine kasnije posle masakra u školi u Pešavaru, međutim, u velikoj mjeri je smanjila uticaj grupe u Pakistanu.

Najmanje tri ključne ličnosti pakistanskih Talibana ubijene su u američkom napadu dronom 2013. godine, među kojima i lider grupe Hakimulaha Mešuda.

Talibani su pucali i teško ranili učenicu i aktivistkinju Malala Jusufzai u oktobru 2012. godine – Getty Images

„Utočište“ za Al Kaidu

Talibani iz Avganistana privukli su pažnju čitavog svijeta posle napada od 11. septembra 2001. godine na Svjetski trgovinski centar u Njujorku.

Talibani su optuženi za pružanje utočišta glavnim osumnjičenima – Osami Bin Ladenu i njegovom pokretu Al Kaida.

Sedmog oktobra 2001. godine, vojna koalicija predvođena SAD-om pokrenula je napade u Avganistanu i do prve nedjelje decembra talibanski režim je pao.

Tadašnji lider grupe mula Muhamed Omar i druge visoke figure, uz Bin Ladena, izbjegli su hvatanje uprkos pokretanju jednog od najvećih lova na ljude na svijetu.

Mnogi viši talibanski lideri navodno su se sklonili u pakistanski grad Kveta, odakle su vodili talibane.

Ali Islamabad je negirao postojanje onoga što je nazvano „Kvetska šura“.

Uprkos sve većem broju stranih trupa, Talibani su postepeno povratili a potom i proširili uticaj u Avganistanu, pretvorivši ogromna prostranstva zemlje u nebezbjedna područja, a nasilje u zemlji vratilo se na nivo koji nije viđen od 2001. godine.

Talibani su izveli brojne napade na Kabul i, u septembru 2012. godine, grupa je sprovela masovni napad na NATO-ovu bazu Kamp Bastion.

Nade polagane u mir putem pregovora narasle su 2013. godine, kad su Talibani najavili planove da otvore kancelariju u Kataru.

Ali nepovjerenje s obje strane ostalo je na visokom nivou i nasilje je nastavljeno.

U avgustu 2015. godine, talibani su priznali da su prikrivali smrt mule Omara – navodno usljed zdravstvenih problema u bolnici u Pakistanu – više od dvije godine.

Narednog mjeseca, grupa je saopštila da je prevazišla nedjelje unutrašnjih trvenja i okupila se oko novog lidera u obliku mule Mansura, koji je nekada bio zamenik mule Omara.

Negdje u isto vrijeme, talibani su preuzeli kontrolu nad glavnim gradom pokrajine prvi put od njihovog poraza iz 2001. godine, preuzevši kontrolu nad strateški važnim gradom Kunduzom.

Mula Mansur ubijen je u maju 2016. godine, a zamijenio ga je njegov zamenik Maulavi Hibatulah Akundzada, koji se i danas nalazi na čelu grupe.

Odbrojavanje do povlačenja

U godini posle mirovnog sporazuma između Amerike i talibana iz februara 2020. godine – kulminacije dugog perioda direktnih pregovora – izgledalo je kao da talibani mijenjaju taktiku od složenih napada na gradove i vojne položaje do talasa ciljanih atentata koji terorišu avganistanske civile.

Foto: Reuters

Mete – novinari, sudije, mirovni aktivisti, žene na položajima moći – kao da su sugerisale da talibani nisu promijenili ekstremističku ideologiju, samo strategiju.

Uprkos ozbiljnoj zabrinutosti avganistanskih zvaničnika zbog ranjivosti vlade pred talibanima bez međunarodne podrške, novi američki predsjednik Džo Bajden najavio je u aprilu 2021. godine da će se sve američke trupe povući iz zemlje do 11. septembra – tačno dvije decenije od rušenja Svjetskog trgovinskog centra.

Nadživjevši supersilu tokom dvije decenije rata, Tlibalni su počeli da zauzimaju ogromne djelove teritorije, a potom su još jednom srušili vladu u Kabulu posle povlačenja stranih sila.

Smatra se da je u ovom trenutku grupa brojčano nadmoćnija nego u bilo kom trenutku otkako je svrgnuta sa vlasti 2001. godine – sa i do 85.000 redovnih boraca, prema skorašnjim procjenama NATO-a.

Njihovu kontrolu nad teritorijom teže je procijeniti, budući da distrikti šetaju iz ruku u ruke između njih i vladinih snaga, ali skorašnje procjene variraju između trećine i petine zemlje.

Napredovanje je brže nego što su mnogi strahovali da će biti.

BBC

General Ostin Miler, komandant misije predvođene Amerikom u Avganistanu, u junu je upozorio da bi zemlja mogla da se nađe na putu ka haotičnim građanskom ratu, koji je nazvao „brigom čitavog svijeta“.

Američka obavještajna procjena iz istog mjeseca navodno je zaključila da bi avganistanska vlada mogla da padne u roku od šest mjeseci od odlaska američke vojske.

Ispostavilo se da je avganistanska vlada pala za samo mjesec dana.

Izvor: BBC news

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

VIDEO Prištinski specijalci pretukli trojicu Srba na Brnjaku

Okupljeni Srbi protestuju zbog odluke o reciprocitetu i poništavanju srpskih registarskih oznaka

Foto: Kosovo online

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

U blizini administrativnog prelaza Brnjak, nešto poslije 11 časova dogodio se ozbiljan incident kada su pripadnici specijalnih snaga policije pretukli trojicu Srba.

Kako Kosovo onlajn prenosi, pripadnici Rosu jedinica koje se nalaze na prelazu Brnjak u opštini Zubin Potok napala su trojicu lokalnih Srba Dragišu Vlaškovića, Zorana Tomovića i Jovana Takova.

Po izjavama očevidaca napad na Srbe nije bio ničim izazvan, a pripadnici Rosu jedinica su nanijeli teže povrede Dragiši Vlaškoviću, koji je trenutno u Domu zdravlja Zubin Potok gdje mu se ukazuje lekarska pomoć.

Na prelazu kod Brnjaka je prije dva dana policija bacala suzavac na građane, a i juče bilo napeto, kada su specijalne jedinice kosovske policije puškama pokušale da izvade iz kola jednog od Srba, ali je patrola Kfora spriječila veći incident.

Okupljeni Srbi protestuju zbog odluke o reciprocitetu i poništavanju srpskih registarskih oznaka.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

VIDEO Tajno snimljen razgovor kosovskih policajaca i srpskih političara: „Na provokacije biće odgovoreno“

„Međutim ljudi ovdje čim malo popiju pokazuju srednji prst i tako dalje, da obratite malo pažnju“

Sa prelaza Brnjak, Foto: Screenshot/Youtube

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

„Bez provokacija… na svaki slučaj provokacija biće odgovoreno“, jedna je od poruka pripadnika specijalnih jedinica kosovske policije na prelazu Brnjak u opštini Zubin Potok tokom razgovora sa lokalnim političarima sa sjevera Kosova koji je tajno snimila televizija Klan Kosova, prenosi N1.

Na prelazima Jarinje i Brnjak na sjeveru Kosova od ponedjeljka traje protest Srba zbog primjene novih mjera vlade Kosova, a koje se odnose na srpske registarske tablice.

Za to vrijeme postoji saradnja između lokalnih srpskih političara i policije Kosova.

Potpredsjednik Srpske liste Igor Simić i gradonačelnik opštine Zubin Potok ovih dana su snimljeni kako na prelaze dolaze sa specijalnim jedinicama kosovske policije – odnosno kao pratnja policajcima tokom promjene smjene.

U srijedu je prištinska televizija Klan Kosova objavila snimak razgovora kosovskog specijalca sa pojedinim lokalnim političarima iz Zubinog Potoka.

Očigledno je da je riječ o tajno snimljenom audio i video snimku s obzirom na udaljenost kamere od mjesta događaja i kvalitet zvuka, prenosi N1.

Na njemu se može vidjeti kako načelnik Specijalne operativne jedinice Kosovske policije Besart Ahmeti razgovara sa poslanikom Srpske liste u Skupštini Kosova Milošem Perovićem i predsjednikom Skupštine opštine Zubin Potok Nemanjom Jakšićem.

Ahmeti objašnjava da ukoliko lokalno rukovodstvo u opštini Zubin Potok želi da mijenja smjene na barikadama to treba da radi na organizovan način kako bi policija bila upoznata sa brojem ljudi koji dolazi.

„Neće biti problema ni jednog“, navodi on.

„Na početku sam juče imao kontakt sa gradonačelnikom (Srđan Vulović, gradonačelnik opštine Zubin Potok) i on je obećao da će osloboditi jednu traku za vozila. I on zna da, iako je gradonačelnik, ne može da kontroliše sve ljude koji su tu (na barikadama). Zbog toga nisam vršio pritisak na gradonačelnika da ispuni to što je rečeno“, kaže Ahmeti.

On navodi i da im je rečeno da neće biti provokacija: „Međutim ljudi ovdje čim malo popiju pokazuju srednji prst i tako dalje, da obratite malo pažnju.“

„Nemojte da dozvolite da danas bude nekih provokacija jer opet sjutra treba da dođete sa nekim zahtjevom i da se ispuni to što je rečeno. I neću ponovo da ponavljam taj zahtjev da se oslobodi jedna traka jer znam da vas stavljam u nezgodnu poziciju jer to možda nećete moći da ispunite. To ću uraditi ukoliko dobijem naređenje. Međutim na svaki slučaj provokacije biće odgovoreno. I gradonačelnik je juče bio prisutan i sam je imao…“, rekao je Ahmeti.

„Prenijećemo gradonačelniku, zato smo i ovdje došli – da ne bi bilo tenzija, da ne bi bilo provokacija. Mislim da je najbolje da se ovako dogovaramo“, rekao je Nemanja Jakšić, predsjednik Skupštine opštine Zubin Potok.

Policajac takođe uvjerava da će obezbijediti sve uslove za normalnu smjenu ljudi na barikadama, kao i dostavu hrane i pića, te da će samo izvršiti provjeru na kontrolnom punktu.

„Ali niko neće biti provociran i niko neće biti zadržan ukoliko je sve u redu. Svako ko pokuša nekim drugim putem da prođe mi ćemo kontrolisati i cilj je da kontrolišemo te puteve van glavnog puta. Tamo će biti svako zaustavljen“, kaže Ahmeti.

Jakšić je ukazao na specifičnu situaciju mještana okolnih sela u Zubinom Potoku koji svakodnevno moraju da idu preko prelaza da bi se uopšte kretali po sjeveru Kosova. Policajac ga uvjerava da mještani okolnih sela u blizini prelaza Brnjak neće imati problema tokom putovanja.

Na kraju snimka govore o broju ljudi koji koji bi trebalo da dođe na barikade.

„Mi ćemo da prenesemo sve ovo, znači 10 ljudi može da dođe, prenijećemo mi gradonačelniku on je imao sa vama dogovor za 20, sad ćemo da vidimo“, rekao je Jakšić.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Vučić: Borbena gotovost Vojske Srbije na visokom nivou

Ako NATO ne reaguje na nasilje, već sam rekao da neće biti pogroma, nove Oluje ili Bljeska, kazao je Vučić nakon današnje sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost održane povodom situacije na Kosovu

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, poslije sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost, da će Beograd zatražiti od Brisela hitan odgovor da li i dalje postoji Briselski sporazum u pravnom prometu ili to više nije slučaj, kao i kada će biti formirana Zajednica srpskih opština (ZSO).

„U narednih mjesec dana ćemo tražiti odgovor na to pitanje i eventualno ćutanje će nam biti jasan znak da sporazum ne postoji i da oni ne žele da se to prihvati“, rekao je Vučić.

On je pozvao Evropsku uniju (EU) da utiče na Prištinu da bez odlaganja ukine presudu na dvije godine zatvora poslaniku Srpske liste Ivanu Todosijeviću zbog izjava o Račku, jer to smatra sljedećim mogućim razlogom za veliku krizu.

„Ili će ukinuti tu presudu ili smo dobro razumjeli da Priština ima dozvolu za iseljavanje Srba sa Kosova. I u skladu sa tim ćemo reagovati“, rekao je on.

Vučić je rekao da smatra neprimjerenim izjave iz međunarodne zajednice u kojima se izjednačava krivica Beograda i Prištine i dodao da će Srbija biti uvijek spremna za dijalog ali da neće prihvatati politiku svršenog čina i kriminalnih akcija.

On je rekao da je odbio predlog EU koji je predstavljen kao kompromisno rješenje jer smatra da bi njegovo prihvatanje unižavalo Srbiju.

„Razgovarali smo i o situaciji na Kosovu i Metohiji poslije kriminalne akcije prištinskog režima i šestog upada na sjever Kosova i Metohije, uz korišćenje oklopnih vozila i dugih cijevi i maltretiranje lokalnog stanovništva. Došli smo do zaključka da će Srbija nastaviti da insistira na očuvanju mira i stabilnosti i pune sigurnosti za srpsko stanovništvo na Kosovu“, rekao je on.

Vučić je rekao da je jedino rješenje povlačenje svih trupa sa sjevera Kosova i povratak na predjašnje stanje.

Savjet za nacionalnu bezbjednost je sagledao i stanje u Vojsci Srbije i sistemu bezbjednosti, a Vučić je rekao da je veoma zadovoljan i stanje borbene gotovosti, morala i motivisanosti pripadnika vojske da unaprijede kapacitete.

Vučić je izjavio i da će Beograd ostaviti „neko vrijeme“ vlastima u Prištini da promijene „svoje loše odluke“ a da će u slučaju da to ne učine, donijeti mjere u cilju zaštite interesa Srbije.

On je rekao da je o stavu Beograda obavijestio predstavnike Kvinte i EU.

„Na sjednici je bilo mnogo predloga za dodatne mere u cilju zaštite interesa Srbije. Razmotrićemo te mjere narednih dana ali želimo da ostavimo neko vrijeme nekima u Prištini da promijene svoje loše odluke, a ako to ne budu željeli, mi ćemo donositi mjere o čemu sam obavijestio i predstavnike Kvinte i EU“, rekao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara u Palati Srbija.

Ponovio je da je suština zahtjeva Beograda da se poštuje Briselski sporazum.

„Srbija neće da prihvati politiku svršenog čina u kojoj će nas dovesti do toga da nečija kriminalna akcija dobije legitimitet. Da dobijete pečat Srbije na to, nećete. Oni mogu da pokušaju silom ali na fizičko nasilje mora da reaguje NATO, a ako NATO to ne učini, već sam rekao da neće biti pogroma kao 2004. godine niti nove Oluje ili Bljeska“, kazao je predsjednik Srbije.

Dodao je da će Beograd „pronaći“ rješenja za snabdijevanje Srba na sjeveru Kosova.

„Osnovnih namirnica će biti dovoljno da mogu relativno normalno da žive“, naveo je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije