HRONIKA
Avganistanac krijumčario Pakistance i Nepalce u Crnu Goru: Osuđen na dvije godine zatvora
Nakon odslužene kazne zatvore, Safi Mansoor Khan biće protjeran iz zemlje. Taj Avganistanac je već ranije ilegalno ulazio u Crnu Goru, a prilikom privođenja dao je lažno ime. Tvrdio je da je prvi put ušao u Crnu Goru preko brda.
Izvještaj SOCTA 2024 pokazao je da Crna Gora bilježi veliki broj migranata i značajan broj tražilaca azila, što izaziva zabrinutost i nesigurnost građana…

Državljanin Avganistana Safi Mansoor Khan osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i protjeran iz Crne Gore na pet godina jer je krijumčario više ljudi iz Pakistana i Nepala, omogućivši im da ilegalno, za novčanu nadoknadu, preko Albanije uđu u našu zemlju.
Viši sud u Podgorici potvrdio je prošlog mjeseca presudu Osnovnog suda od kraja prošle godine, kojom je Avganistanac oglašen krivim za izvršenje krivičnog djela nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Avganistanac je uhapšen u junu prošle godine jer je u ranim jutarnjim satima u mjestu Božaj, Opština Tuzi, za novčanu naknadu od 1.000 eura omogućio dvojici državljana Islamske Republike Pakistan i devetorici državljana Nepala da nedozvoljeno pređu granicu između Crne Gore i Albanije, pokazujući im nelegalnu trasu, da bi nakon toga sa njima došao do Centra za prihvatilište stranaca gdje se, kako bi izbjegao identifikaciju, lažno predstavio kao Khan Janis.
Njemu je, prvostepenom presudom sudije Borka Lončara koju je potvrdilo tročlano krivično vijeće Višeg suda, osim zatvorske kazne i protjerivanja iz zemlje, izrečena i mjera bezbjednosti oduzimanje mobilnog telefona i 855,4 eura kao imovinska korist koju je pribavio izvršenjem krivičnog djela.
Kao otežavajuću okolnost, sud je cijenio povredu zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je izvršeno krivično djelo, s obzirom na to da je granicu nelegalno prešao sa većom grupom stranih državljana uz novčanu naknadu, a takve migracije mogu imati ozbiljne posljedice po cjelokupno društvo.
Safi Masoor Khan je prethodno, svega nekoliko mjeseci ranije, takođe nelegalno ušao u Crnu Goru. Tada je nadležnima dao svoje pravo ime i prezime i rekao da je rođen 1. januara 2000. godine, dok je prilikom privođenja u junu i izjavljivanja namjere za međunarodnom zaštitom dao ime svog brata Khan Janisa, kako bi se predstavio kao Pakistanac.
On je, na saslušanju kod tužioca, ispričao da mu je nelegalni put za ulazak u Crnu Goru u februaru prošle godine pokazao prijatelj, da je bio vodič uz dogovor da ove državljane Pakistana i Nepala prebaci do Bosne i Hercegovine, a da je on nakon toga namjeravao da uz novac koji je dobio od njih nastavi dalje, do Engleske. Pored ostalog, tvrdio je da je prvi put ušao u Crnu Goru preko brda, dok je u junu preko Gugl mape tražio drugi pravac, ali i da su, tražeći adekvatnu rutu kojom će preći granicu, stizale instrukcije nepalskom državljaninu Magar Kil. On je, navodno, u Crnu Goru došao iz Grčke gdje je radio na plantažama.
Izvještaj SOCTA 2024 pokazao je da Crna Gora, iako je zadržala status tranzitne države, bilježi veliki broj migranata i značajan broj tražilaca azila, što izaziva zabrinutost i nesigurnost građana. U Crnoj Gori je prepoznato i radno angažovanje migranata na određeni vremenski period, nakon čega se oni ilegalno transportuju u neku od država Evropske unije.
U tom dokumentu tvrdi se da u Crnoj Gori nijesu registrovane organizovane kriminalne grupe koje se bave krijumčarenjem ljudi, već se time bave lokalne krijumčarske grupe i pojedinci koji djeluju na granicama sa susjednim državama i pružaju logistiku međunarodnim krijumčarskim mrežama u migrantskim operacijama. Te grupe, pojašnjava se u izvještaju, uglavnom broje od pet do 15 članova, sa jasno definisanim ulogama i zaduženjima.
U posljednjih mjesec zabilježeno je više slučajeva sprečavanja krijumčarenja ljudi. Granična policija je sa kolegama iz Bosne i Hercegovine nedavno spriječila krijumčarenje devet maloljetnika iz Egipta. Krajem oktobra, na putu Božaj-Tuzi, zaustavljena su četiri strana državljana koji su nelegalno, kroz šumu, ušli u Crnu Goru. Policija je tada po nalogu tužilaštva uhapsila državljanina Nepala kojem je državljanin Gane dao novac kako bi ga ilegalnim putem prebacio u Crnu Goru, zaobilazeći granične prelaze, a zatim mu dalje organizovao transport prema Bosni i Hercegovini.
Avganistanac je, na saslušanju kod tužioca, ispričao da mu je nelegalni put za ulazak u Crnu Goru u februaru prošle godine pokazao prijatelj, da je bio vodič uz dogovor da ove državljane Pakistana i Nepala prebaci do Bosne i Hercegovine
ECRI: Većina migranata samo u prolazu
Crna Gora je tranzitna zemlja na balkanskoj migracionoj ruti, a većina nelegalnih migranata samo prolazi kroz zemlju na svom putu ka Zapadnoj Evropi, stoji u izvještaju Komisije Savjeta Evrope za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI).
Kad su u pitanju tražioci azila, iz ECRI podsjećaju da su vlasti su 2018. uvele “izjavu o namjeri traženja azila”, koja važi dvije sedmice, precizirajući da to predstavlja prvi korak, nakon čega se podnosi formalni zahtjev.
“Broj osoba koje zapravo podnesu takav zahtjev obično je manji od broja onih koje su dale početnu izjavu. Na primjer, 2023. godine, od 4.973 osobe koje su izrazile namjeru da zatraže azil, to je učinilo njih 145”, navodi se u izvještaju.
Zbog toga se, ističe se u izvještaju, procjenjuje da ostatak nastavlja migraciju duž tzv. balkanske rute ka Zapadnoj Evropi.
Piše: Ana Komatina (Vijesti)
HRONIKA
Vesna Medenica tužila državu: Tvrdi da je patila zbog zabrane napuštanja Kolašina, nije mogla ni na more, ni na svadbu
Bivša predsjednica poručila da joj je povrijeđeno pravo na slobodu kretanja

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica tvrdi da je joj sudska mjera zabrane napuštanja Kolašina izazvala duševni bol i patnju, a to je ilustrovala i konstatacijama da za tih 27 mjeseci nije mogla poći u “ujčevinu na svadbu”, ali ni sa unučićima na more.
Prvostepeno osuđena na 10 godina zatvora zbog protivzakonitog uticaja, tužila je državu nakon što joj je sudski organičena sloboda kretanja, a na ročištu pred podgoričkim Osnovnim sudom juče je podsjetila da je u pritvoru najprije provela sedam mjeseci, nakon čega je donijeta odluka da se brani sa slobode.
“I mjesec dana sam bila slobodni građanin. Napominjem da se prezumpcija nevinosti, koju su svi što se tiče mog postupka kršili bez obzira na profesionalizam i obaveznost, ipak mora i u ovom postupku uzeti u obzir”, rekla je ona juče.
Kazala je i da bi njen iskaz juče, vjerovatno bi drugačiji i kvalitetniji, “da sam bila u prilici da sve još jednom sagledam”: “Ali bol je ostao i dalje”.
Potom je prepričala tok svoje karijere, zaključno sa činjenicom da je do kraja 2007. bila na čelu Državnog tužilaštva, a da je potom izabrana na mjesto predsjednika Vrhovnog suda.
“I u jednom i u drugom slučaju, u istoriji tih institucija, postajem prva žena na njihovom čelu. Nema potrebe (da kažem) šta sam sve radila i koje sam rezultate postigla, ali oni su bili moja jedina preporuka za napredovanje”.
Nakon priče i o sportskim rezultatima, rekla je da će vještaku medicinske struke ostaviti da zakijuči da li je ona 27 mjeseci bila nezakonito ograničena u svojoj slobodi kretanja i koliko je to uticalo na njen duševni mir, s obzirom na širinu poznanstava i njenu ličnost…
Dodala je da je nakon penzionisanja, na Univerzitetu “Donja Gorica” rukovodila pravnom klinikom, podsjećajući da je krivični postupak protiv nje pokrenut godinu i po nakon odlaska sa funkcije.
Ni do ljekara
Istakla je i da potiče iz ugledne kolašinske porodice, iz koje je, kako tvrdi, ponijela moralne vrijednosti i izgradila karakter. Podsjetila je na porodični i lični društveni angažman, brojna priznanja i status počasne, odnosno zaslužne građanke Kolašina.
“Biti ograničen u kretanju i da ne mogu izaći iz Kolašina, za mene je prestavljalo veliku sramotu kao nekoga ko ima plaketu zaslužnog građanina, a taj zaslužni građanin nije mogao da ode kod ljekara što neće tražiti dozvolu a prije toga da se prijavi policiji da izlazi iz Kolašina”, kazala je.
Medenica je dodala da je jedno vrijeme mogla glavom da plati, jer se konstantno žurila da se vrati do određenog vremena.
“Ovakve porodice imaju obavezu jer mi smo imali puno tragedija, pogotovo moja porodica… Imala sam obavezu i vratiti onima koji su pružili ruku saosjećanja”.
Ona je rekla da je zbog sudske mjere propustila sahrane bliskih osoba…
“I možete zamisliti kako sam se osjećala kao jedna bezvrijedna osoba, koja ne zaslužuje ni zakon da se primijeni kao na ostale građane Crne Gore… Ovo kad kažem, mislim na devet odluka Ustavnog suda kojima je utvrđeno da je moje pravo na slobodu kretanja povrijeđeno”…
Tvrdi da ju je posebno povrijedilo to dok je gledala kako redovni sudovi ne uvažavaju stav Ustavnog suda – jedinog suda iz domena zaštite ljudskih prava, a onda i kako su prepisivali prvostepena i drugostepena rješenja – čak i zareze:
“Čime je očigledno pravljena erozija u primjeni i prava i narušavanja pravne sigurnosti. Za svih ovih 27 mjeseci ja nisam mogla poći u ujčevinu, puno je svadbi bilo, to je mlada genreracija koja je stasala, ni na jednoj nije bilo mene… Naučila sam da stalno idem na more, što je koristilo liječenju mojih osnovnih tegoba – oboljenju kičme i ruku i degenerativnog atritisa…. već četiri godine nisam sa svojim unučadima mogla poći na more. Ostajala sam u Kolašinu sama, a njih sam tjerala da uživaju u životu kad ja ne mogu”.
Ona je rekla da se nakon svega osjeća tužno: “I pokušavam da suze potisnem, jer nisam slabić, ali svaki čovjek ima dušu. E, moja je bila povrijeđena sve to vrijeme, cijeli Kolašin je znao da ne mogu da izađem i da sam kao u getu, u Kolašinu primorana da boravim”…
Od hapšenja do tužbe
Medenica je uhapšena 17. aprila 2022. na Aerodromu Podgorica, dok je pokušavala da se ukrca na let za Beograd. Tada je osumnjičena da je član kriminalne organizacije koju je, prema SDT-u, formirao njen sin Miloš Medenica…
Ubrzo nakon hapšenja, određen joj je pritvor, a potom je prebačena u Istražni zatvor u Spužu.
Prema detaljima optužnice, ona je od 2019. do 2021. koristila položaj kako bi posredovala da pojedini predmeti pred Višim i Vrhovnim sudom budu završeni u korist firmi “Fab Live” i “Cijevna Commerce”, bez obzira na činjenično stanje, ali i da je posredovala da se jedan predmet okonča u korist firme “Carine”. U optužnici se tvrdilo i da je za takvo posredovanje davan mito, a da joj je u tome pomagao njen sin i drugi okrivljeni.Suđenje toj grupi u početku trajalo je dugo zbog čestih odlaganja, a u jednom trenutku počelo je iznova zbog promjene krivičnog vijeća.
Prvostepena presuda izrečena je 28. januara 2026. godine – Viši sud u Podgorici tada je Medenicu prvostepeno osudio na 10 godina zatvora. Međutim, sud je istovremeno oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, a osudio je za dva slučaja protivzakonitog uticaja, oba povezana sa mitom i uticanjem na sudske odluke. Sud joj je odredio i zabranu napuštanja mjesta boravišta i oduzimanje pasoša.
Za nju je posebno navedeno da je koristeći službeni položaj i pretpostavljeni uticaj, posredovala i uticala na druge sudije, a u predmetu “Carine” sud je ukazao i na njene kumovske veze sa vlasnikom te firme.
Nakon te presude, uslijedio je novi obrt oko pritvora. Krajem februara 2026. Medenica je ponovo uhapšena u Kolašinu, pošto je nakon žalbe SDT-a donijeta odluka da joj se odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva.
Sramota pa pet litara ulja
Medenica je rekla da za 27 mjeseci nije mogla da rješava ni zdravstvene probleme, a onda je prepričala doživljaj sa kolegom iz Turske, zbog kog se, tvrdi, sramila.
“Došao je predsjednik Vrhovnog suda Turske, jer sam mnogo konferencija organizovala… On je došao sa svojom porodicom i svojim prijateljima u Crnu Goru, jer mu se dopala i bio je na primorju i zvao me da dođem da ručamo u ‘Splendid’… Sramota me bilo da kažem da ne mogu, pa sam njih zvala kod mene, jer se nešto dobro ne osjećam, a on je znao za moje tegobe i operacije, pa kako su bili u velikom društvu nije htio privatiti poziv. Onda je u ambasadi Turske u Podgorici ostavio za mene kao poklon pet litara maslinovog ulja i njihove sapune koji su bili od maslina, nisam mogla ni da pođem, za to je pošla je moja kćerka”, ispričala je Medenica u sudnici.
Pišu: Tina Popović, Danilo Mihajlović (Vijesti)
HRONIKA
Ukinut pritvor direktoru „Carina“ Čedu Popoviću
Podsjetimo, 26. marta, rešenjem predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom Vesne Gazdić Popoviću je određeno do 30 dana zatvora, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo građenje objekta bez prijave dokumetnacije.
Kako je tada saopšteno iz Suda, u pitanju je izvođenje radova na lokacijama Kumbor i Baošići kao i izvođenje radova na nasipanju plaže u Baošićima.

Uhapšenom biznismenu Čedu Popoviću iz Podgorice ukinut je pritvor, potvrdio je Portalu RTCG njegov advokat Dražen Medojević.
Popović je osnivač i izvršni direktor privrednog društva ‘Carine’ d.o.o. Podgorica, kako su „Vijesti“ ranije objavile.
„Pritvor je ukinut danas oko 16 h“, kazao je Medojević.
Podsjetimo, 26. marta, rešenjem predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom Vesne Gazdić Popoviću je određeno do 30 dana zatvora, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo građenje objekta bez prijave dokumetnacije.
Pritvor je određen zbog postojanja okolnosti koje očigledno ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela.
Kako je tada saopšteno iz Suda, u pitanju je izvođenje radova na lokacijama Kumbor i Baošići kao i izvođenje radova na nasipanju plaže u Baošićima.
„Sudija za istragu je prilikom određivanja pritvora imala u vidu da jedna od lokacija (plaža) predstavlja kulturno dobro i da je integralni dio zaštićene okoline prirodnog i kulturnog istorijskog područja Kotora upisanog na listu svjetske baštine UNESCO-a, kako je to konstatovano rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara PJ Kotor. Rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara PJ Kotor od 11. februara 2026. godine naložena je obustava radova na ovoj lokaciji do sticanja pravnog i stručnog osnova za njihovo sprovođenje, te je navedeno da je neophodno pribaviti konzervatorske uslove, izraditi konzervatorski projekat i prijaviti radove, te je rješenjem iste uprave od 16. februara 2026. godine naloženo vraćanje u prvobitno stanje“, podsjećaju u saopštenju.
Od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara propisani su konzervatorski uslovi za potrebe izrade UT uslova za uređenje dijela obale u Baošićima na predmetnoj lokaciji, između ostalog: sačuvati vrijednosti i karakteristike originalnog uređenja obale sa karakterističnim sistemom ponti, mandraća i kupališta bez promjene naslijeđene linije obale; očuvati graditeljsko nasljeđe duž cjelokupne obale sa pripadajućim pontama i mandraćima i mediteransku vegetaciju koja ih prati, zadržati sva prirodna šljunkovita kupališta, ne pretvarati ih u betonska vještačka kupališta, radove izvoditi upotrebom tradicionalnih materijala, lokalnog kamena i primjeniti tradicionalne tehnike obrade i ugradnje itd, za šta prema stanju u spisima predmeta postoji osnovana sumnja, da osumnjičeni nije ispoštovao i da su radovi i pored zabrane, nastavili da se izvode.

Dodali su da je ocijenjeno da postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni u dužem vremenskom periodu, ignorisao zabrane građenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i na ovaj način pokazao kontinuitet i upornost, budući da je su radovi izvođeni na gradilištu u Kumboru i Baošićima.
„Ove radnje nisu jednokratne, već su trajale u dužem vremenskom periodu i nakon izdatih zabrana. Sud je cijenio činjenicu da je zabrana građenja na jednoj lokaciji, shodno rješenju urbanističko građevinske inspekcije na snazi još od 1. oktobra 2024. godine i da navedena zabrana od tog datuma, pa do danas traje. Cijenjeno je i da osumnjičeni ima jak finansijski motiv da nastavi da izvodi radove na predmetnim lokacijama, posebno pri činjenici da je veći dio hotela po sopstvenom kazivanju osumnjičenog rasprodat, da je vrijednost investicije 80 miliona eura i da je krajnji rok završetka radova do kraja juna 2026. godine kada je planirano otvaranje hotela i primanje gostiju“, naveli su tada u Osnovnom sudu.
HRONIKA
Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
Vehid Murić je, prema zvaničnom saopštenju Uprave policije, prije dvije noći ubio braću Denisa (28) i Nezrina Hota (35) iz Rožaja i Kenana Miraljemovića iz Novog Pazara…

Dvadesetpetogodišnji Vehid Murić iz Rožaja, osumnjičen za trostruko ubistvo u podgoričkom naselju Stari aerodrom, doveden je na saslušanje u Više državno tužilaštvo u Podgorici.
Murić je, prema zvaničnom saopštenju Uprave policije, prije dvije noći ubio braću Denisa (28) i Nezrina Hota (35) iz Rožaja i Kenana Miraljemovića iz Novog Pazara…
On je, kako se sumnja, nakon što je ubio tri osobe u Podgorici, otišao u rodno Rožaje gdje je sinoć i uhapšen.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” četvorica građevinskih radnika živjela su skupa u iznajmljenom stanu u podgoričkom naselju Stari aerodrom, u Zmaj Jovinoj ulici.
Navodno, dvadesetpetogodišnjak, koji je molerske radove izvodio na teritoriji Glavnog grada, kao i trojica ubijenih, prekjuče se, uoči trostrukog ubistva, raspravljao se njima, a potom i potegnuo nož.
Da je za sobom, u iznajmljenom stanu ostavio tri leša, saznalo se juče, nakon što je njegova porodica prijavila da je svraćao u Rožaje i priznao im da je okrvavio ruke.
“Vijestima” je iz više izvora rečeno da je Murić nakon zločina pobjegao u Rožaje, svratio u porodičnu kuću i majci rekao da je počinio zločin.
Navodno, tada je i izvršio nasilje nad njom, a zatim odmah pobjegao.Porodica je, prema istim informacijama, pozvala policiju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA15 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje










