Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK DCG ZA "GLAS AMERIKE"

Bečić: Kandidat Demokrata i Evrope sad bi pobijedio na izborima za predsjednika Crne Gore

Bečić, koji sa saradnicima boravi u posjeti Vašingtonu tokom koje se, između ostalih, sastao i sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, optimista je i da će u šestom pokušaju biti izabrane sudije Ustavnog suda

Foto: Filip Filipović/ADRIA

Zajednička izborna lista Demokrata, Evrope sad i moguće manjih partijskih struktura ostvarila bi impresivan rezultat na izborima, ocijenio je u intervjuu za Glas Amerike predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić.

Bečić, koji sa saradnicima boravi u posjeti Vašingtonu tokom koje se, između ostalih, sastao i sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, optimista je i da će u šestom pokušaju biti izabrane sudije Ustavnog suda. Ističe da je to put do rješavanja drugih, političkih problema u zemlji, te da bi se u martu mogli steći uslovi za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

„Naravno od nas se očekuje jedan konstruktivan odnos koji smo pokazali i u dosadašnjim procesima koji su vezani sa deblokadu određenih institucija u Crnoj Gori“, rekao je Bečić dan nakon sastanka sa zvaničnicima u Stejt departmentu.

Ponovio je i da je ta stranka posvećena evropskom integracijama, evroatlantskom partnerstvu i jačanju Crne Gore kao građanske države.

„Samo posljednjih nekoliko mjeseci, kada smo dobrim dijelom ponovo bili u ulozi opozicije u crnogorskom parlamentu, smo bili tu – kada je trebalo glasati i za protokol o pristupanju Švedske i Finske (u NATO-u) i slanje vojnika u mirovne misije, i rezoluciji o osudi ruske agresije u Ukrajini, kada je trebalo podržati budžet da ne bi građani trpjeli posljedice, kada je trebalo pokazati konstruktivnost prilikom izbora sudija Ustavnog suda i u svim nekim drugim procesima koji su važni za budućnost Crne Gore“, istakao je bivši predsjednik crnogorskog parlamenta.

Glas Amerike: Američki izaslanik Gabrijel Eskobar je u nedavnom intervju za Glas Amerike rekao da je Crna Gora blizu institucionalnog kolapsa. Evropska unija takođe je upozorila na mogućnost prekida pregovora, ako se institucionalna kriza ne riješi. U toku je šesti pokušaj izbora sudija Ustavnog suda. Da li očekujete da će biti i uspješan? Čini se da ovog puta ima naznaka da bi moglo biti dogovora…

Bečić: Mnoge institucije u Crnoj Gori su u nažalost v.d. stanju. Najveći problem izaziva to što je Ustavni sud u potpunosti blokiran. U nekim drugim institucijama imamo v.d. stanje, koje je stanje kontinuiteta koje omogućava da se negdje obavi minimum procesa rada. Ustavni sud je apsolutno blokiran i to je veliki problem u našoj zemlji. Ja sam to očekivao (izbor sudija Ustavnog suda) i prije mjesec i po dana, kada smo imali jedan kvalitetan konkurs i četvoro predloženih kandidata od strane Ustavnog odbora. Ni jedna politička struktura nije osporila, niti sa moralnog ni sa stručnog aspekta, niti jednog od predloženih kandidata i na kraju je opozicija uskratila potrebne glasove… Zaista ne mogu da vjerujem da neko ko se zalaže i za vanredne parlamentarne izbore, ko smatra da su određena zakonska rešenja neustavna, da on na prvom mjestu nije zainteresovan da Ustavni sud apsolutno učinimo funkcionalnim, kako bi se otvorio proces za rešavanje svih drugih otvorenih pitanja.

Glas Amerike: A da li očekujete da će ovog puta biti postignut kompromis o izboru sudija Ustavnog suda, posebno imajući u vidu ne samo oštre poruke iz Amerike, već i Evropske unije koja upozorava na mogući prekid pregovora ako se ne kompletira Ustavni sud?

Bečić: Ja očekujem da prije svega na bazi očekivanja crnogorskih građana, očekivanja crnogorskih institucija – da ih učinimo jakim i funkcionalnim – očekivanja naših evropskih i evroatlantskih partnera, da donesemo jednu vizionarsku, stratešku i odgovornu odluku i obradujemo, barem u tom dijelu, lijepim vijestima i domaću i međunarodnu javnost za nekih dvadesetak dana i da tokom februara, ili polovinom februara mjeseca izaberemo nedostajuće sudije Ustavnog suda i taj Ustavni sud učinimo funkcionalnim. U toku je konkursni proces, u toku je postupak ispitivanja kandidata pred Ustavnim odborom – veoma transparentno i kvalitetno se odvija – ima značajan dio veoma kvalitetnih kandidata, tako da ima prostora, ako sa svih strana ima i djelimično volje da stavimo partijske interese, ili neku sitnu partijsku kalkulaciju sa strane, da pogledamo šta je državni interes… Državni interes mora uvijek da bude na prvom mjestu i ja se nadam, i trebali bi sa dvije lijepe vijesti da obradujemo domaću i međunarodnu javnost – to je s jedne strane odluka zakonodavne vlasti da izabere sudije Ustavnog suda i sa druge strane ja bih očekivao da izvršna vlast u tehničkom mandatu usliši ono što su dobronamjerne sugestije Brisela i ukine program ekonomskog državljanstva koji u kontinuitetu izaziva njegovu veliku zabrinutost.

Glas Amerike: Vladi je prije više od pet mjeseci izglasano nepovjerenje. Nema dogovora o vanrednim parlamentarnim izborima, na kojima insistira dio političkih stranaka i međunarodna zajednica. Da li će vaša stranka podržati skraćenje mandata Skupštini?

Bečić: Sami čin raspisivanja parlamentarnih izbora sada trenutno nije u fokusu. U fokusu je da Ustavni sud učinimo funkcionalnim jer je on pretpostavka da uopšte razgovaramo o svim ovim pitanjima, uključujući i datum održavanja vanrednih parlamentarnih izbora. Jer ako nemamo Ustavni sud, imaćemo ovaj antidemokratski momenat kojem sad svjedočimo u Podgorici i Pljevljima, jer četiri mjeseca nakon završetka izbora i ubjedljive pobjede onih koji su bili opozicija, nemamo tranziciju vlasti, nemamo poštovanje osnovnih ustavnih načela o tome da se građani pitaju, da oni opredjeljuju ko će biti vlast. Ako nemamo funkcionalan Ustavni sud, kako ćemo uopšte sprovesti i predsjedničke izbore, parlamentarne izbore.

Kada govorimo o samom tajmingu, odluka predsjednice parlamenta da u najkraćem roku raspiše predsjedničke izbore onemogućila je njihovo spajanje sa parlamentarnim izborima. Imamo dva puta do vanrednih parlamentarnih izbora. Jedan put je da predsjednik države, kako i Ustav kaže – ako se u roku od 90 dana ne izabere vlada od kako je određen izvjesni građanin Crne Gore ili političar za mandatara za sastav vlade – sam raspusti parlament i raspiše vanredne parlamentarne izbore. Tako da ako pratimo one rokove iz decembra mjeseca i trenutka kada je gospodin Lekić određen za mandatara i 90 dana o kojima govori Ustav i zakon, to znači da, kako vidim to tako tumače i mnogi pravnici u Crnoj Gori, da već negdje polovinom marta ili u drugoj polovini marta mogu se steći uslovi i za taj način dolaska do vanrednih parlamentarnih izbora. Naravno, s druge strane i skupština ima mogućnost skraćenja mandata, ali će vjerovatno fokus sada biti na Ustavnom sudu i kandidaturama za predsjedničke izbore i ti procesi će negdje determinisati sve ono što dalje slijedi. Mi ćemo se svakako odgovorno odnijeti, prateći ono što će donijeti ovi procesi o kojima sam govorio i ovo što je prioritet.

Glas Amerike: Koji je trenutno realniji put do vanrednih parlamentarnih izbora – isticanje roka od 90 dana koji ste pomenuli ili dogovor o skraćenju mandata Skupštini?

Bečić: Ako vidimo da je taj proces apsolutno negdje zaustavljen – ne bih sada da budem sudija ko je bio manje ili više kriv – ali je taj proces zaustavljen od 4. januara što se tiče nekog potencijalnog izbora nove vlade, vidite da malo ko više o tome i govori. Tako da, ako gledamo te rokove i ako predsjednik realizuje ono što Ustav kaže u drugoj polovini marta, to znači da onda u razmaku od 60 do 100 dana možemo imati parlamentarne izbore, što bi značilo ili krajem maja ili negdje tokom juna mjeseca. U slučaju skraćenja mandata – vjerovatno će svi čekati da vide i epilog ovog procesa za izbor sudija Ustavnog suda i drugih političkih momenata o kojima sam govorio – takođe od stupanja na snagu te odluke o skraćenju mandata, 60 do 100 dana je rok za održavanje izbora. Tako da ako budemo išli ka održavanju vanrednih parlamentarnih izbora, kojim god putem koji Ustav poznaje o kojima sam govorio, to bi vjerovatno negdje značilo u ovim rokovima o kojima sam govorio.

Glas Amerike: Da li se definitivno odustalo od pokušaja da se formira vlada na čelu sa Miodragom Lekićem?

Bečić: Vidjeli ste da su 4. januara, i učesnici sastanka i mandatar, na kraju sastanka zaključili da neće biti ništa od te nove, 44. vlade. Ne bih želio da budem sudija, međusobno su se optuživali pojedini politički subjekti,mandatar je zaista imao jedan korektan, odgovaran državnički odnos prema svim tim pitanjima i samom toku tog sastanka, dao je svoj sud i ja ne bih želio ništa tome da dodam. Demokrate se imale jedan odgovoran odnos, niko nije upirao prstom u nas…

Glas Amerike: Govorite o odgovornom odnosu Demokrata. Vi ste dio parlamentarne većine koja je glasala za sporne izmjene Zakona o predsjedniku, uprkos upozorenjima Sjedinjenih Država da bi vlada formirana na osnovu tih izmjena bila ustavno sporna, i da SAD ne vide kako bi mogle s njom da sarađuju. Imajući sve to u vidu, zašto ste učestovali u pregovorima o vladi na osnovama spornog zakona?

Bečić: Svaki zakon koji je izglasan u crnogorskom parlamentu dio je pravnog sistema dok drugačije ne odluči najviša sudska instanca u zemlji, a to je Ustavni sud. Mi nismo bili predlagači tog zakona, ali smo glasali za njega u crnogorskom parlamentu. Venecijanska komisija je u svom mišljenju s jedne strane rekla da je to bio brzoplet pokušaj, ali ga je s druge strane razumjela kao pragmatičan pokušaj izlaska iz institucionalne blokade. Venecijanska komisija je u tom mišljenju dijelila packe, uslovno rečeno, i jednoj i drugoj strani. Ja sam negdje tada kao poslanik – nisam pravnik, ekonomista sam i ne bi postojao Ustavni sud da mi svi negdje imamo do kraja istančano mišljenje o svakom pitanju, a znate koliko je često u nekim finesama problematika kada govorimo o ustavno pravnoj materiji – glasao za to zajedno sa našom partijom da bi pokušali nekako da izađemo iz te institucionalne blokade u kojoj se nalazila Crna Gora i koja je prosto paralisala sistem.

Naravno, vjerujući duboko da radimo negdje ispravnu i dobru stvar. Ali, s druge strane sam dio poslaničkog kluba koji je glasao za svo četvoro predloženih kandidata (za Ustavni sud). Čak smo predlagali da odmah izaberemo Ustavni sud… Da je bilo ko od nas imao skrivene namjere, ne bi glasao bezuslovno za četvoro predloženih kandidata, ne bi insistirao na funkcionalnosti Ustavnog suda i ne bi nudio da se odmah ocijeni ustavnost tog zakona u jedinoj instanci gdje je moguće. Veoma cijenim i uvažavam, zajedno sa svojim kolegama, mišljenje naših međunarodnih partnera. Ali, evo ovo su bili naši motivi i ovo je bio naš odgovoran odnos da riješimo to pitanje, ali vidite da je u suštinskom sprovođenju to pitanje praktično riješeno zato što je taj proces zastao 4. januara.

Glas Amerike: A da li ste imali na umu i to da ste u pokušaju da, kako navodite, odblokirate institucije mogli doći u spor sa međunarodnim partnerima – Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom? Da li ste to razmatrali kada ste odlučivali da učestvujete u pregovorima o novoj vladi i glasate za sporne izmjene?

Bečić: Naravno, mi uvijek cijenimo i poštujemo stav naših međunarodnih partnera. Dugo razgovaramo sa njima, pokušavamo približiti sve aspetke, sve okolnosti, vrlo često složene, nekada dovoljno nejasne, političke pozornice u Crnoj Gori, ali se uvijek opredjeljujem za institucionalni put. Institucionalni put je ovdje bio izbor sudija Ustavnog suda, hitna sjednica Ustavnog suda i odluka o ovom pitanju koju ćemo mi poštovati. Tako da uvažavam, ali nas međunarodni partneri uvjek negdje usmjeravaju da biramo institucionalni put. Zato su i oni tada insistirali da se hitno izaberu sudije Ustavnog suda. I zato sam rekao i tada i sada da je izbor sudija Ustavnog suda pretpostavka za razrešenje svih drugih pitanja… Zašto neko bježi od funkcionalnog Ustavnog suda? Zašto neko ne želi funkcionalan Ustavni sud? Zašto neko konstantno želi atmosferu blokade, destrukcije, opstrukcije, disfunkcionalnosti institucija, podjela, mržnje, esktremizama, radikalizma? To je pitanje za druge. Nas nikada neće biti u tim pričama i igrama. Mi ćemo igrati odgovorno, crnogorski, građanski, evropski i evroatlantski.

„Zajedničkim nastupom do predsjednika države i vlade“

Glas Amerike: Predsjednički izbori raspisani su za 19 mart, a kandidati još nisu poznati. Da li ćete se vi kandidovati ispred Demokrata ili se planira zajednički kandidat sa Pokretom Evropa sad?

Bečić: Mi smo na sjednici predsjedništva donijeli određene odluke. Jednoglasno smo odlučili da ponudimo savez, partnerstvo kolegama iz Evrope sad kako bi dvije ubjedljivo najveće partije u tom političkom centru, spektru građanskog bloka partija slične programske profilacije napravili dogovor, zarad Crne Gore se objedinili u susret svim ovim izazovima koji nam stoje na putu. Jer je vrlo složen, vrlo osjetljiv momenat pred kojim se Crna Gora nalazi i potrebno je na bujanje i korupcije i kriminala i ekstremizma i nacionalizma i podjela i mržnje dati odgovor formiranjem jednog jakog ovakvog bloka. Mi smo u toj ponudi i pokazali spremnost na jedan džentlmenski dogovor jer je to prirodno ako imamo dvije partije koje su slične programske orijentacije, koje su zajedno došle do istorijskih ekonomsko-socijalnih dostignuća.

Ako imamo Demokrate koje su se veoma iskreno i pošteno odnijele prema 42. Vladi, prema kolegama koji su tada bili ministri, i koje imaju jednu jaku partijsku infrastrukturu i utemljenje u biračkom tijelu, i druge strane kolege iz Evrope sad kao novu partiju koja je u poletu, koja je imala respektabilan rezultat na izborima u Podgorici, prirodno je da dođe do saveza, do jednog zajedničkog nastupa na način gdje smo mi ponudili da jedan politički subjekt kandiduje kandidata za budućeg predsjednika države, a drugi politički subjekt kandidata za budućeg predsjednika Vlade. Ostavili smo kolegama iz Evrope sad da oni odaberu da li imaju pretenzije ka funkciji predsjednika države ili predsjednika Vlade. Ovo je vrlo značajan momenat, po meni istorijski trenutak, jer sam uvjeren da zajednički kandidat za predsjednika Demokrata i Evrope sad, i moguće još nekih manjih političkih struktura, vrlo vjerovatno, i vrlo moguće pobjeđuje čak i u prvom krugu predsjedničkih izbora, ali ono što je neminovno je sigurno novi predsjednik Crne Gore.

A na tom talasu pobjede na predsjedničkim izborima, na budućim parlamentarnim izborima definitivno – čak i po sadašnjem istraživanju, a da ne govorim o tom impulsu koji bi nastupio, toj pozitivnoj injekciji nakon predsjedničkih izbora – ta zajednička izborna lista bi ostvarila impresivan, izvanredan rezultat. Sigurno bi dala novog predsjednika vlade, a vrlo vjerovatno bi sama praktično bila u mogućnosti da formira buduću vladu Crne Gore, da imamo stabilnu vladu, politički stabilnu Crnu Goru, da narednih sigurno 10 godina konačno imamo sve ono šo treba Crnoj Gori – društvena, politička i ekonomska stabilnost. Čekaćemo odgovor, vidimo i neke oprečne stavove.

Glas Amerike: Kako komentarišete te oprečne stavove lidera Evrope sad o ponudi vaše stranke?

Bečić: Imate neke oprečne stavove u stavovima i istupima gospodina Spajića i gospodina Milatovića. Čuo sam za najnoviji intervju gospodina Milatovića koji je rekao da apsolutno nije ad aktirana ponuda Demokrata, da je ona u opticaju. Čuo sam, i zahvaljujem na tome, da je uputio veoma lijepe riječi i komplimente meni, rekavši da sam častan, pošten čovjek, dokazani iskreni političar i opozicionar kojeg veoma cijeni i poštuje i samim tim smatra da jesam adekvatan kandidat za predsjednika Crne Gore, ali da će vidjeti šta je njihova konačna odluka. Naravno, oni imaju pravo da sve sagledaju, da vide sve rizike.

Ubijeđen sam da moramo da imamo dogovor, jer onaj ko eventualno odbaci taj dogovor ponijeće teško breme odgovornosti za eventualno jačanje ili u nekom slučaju nedaj bože pobjedu kriminala, korupcije, esktremizma, nacionalizma, podjele i svih onih pošasti koje su Crnu Goru držale u okovima godinama i decenijama. Znači, mi ćemo sačekati taj odgovor, ali kao što je ranije saopšteno iz naše partije, ukoliko ne budemo na kraju imali zajedničkog kandidata za predsjednika Demokrata, Evrope sad i partija slične programske profilacije, demokrate će svakako, kao snažna partija, imati kandidata, to je prirodno.

Glas Amerike: Da li ćete vi biti taj kandidat?

Bečić: Prirodno je da se te odluke donose i saopštavaju u Crnoj Gori nakon procedura koje poznaje statut naše partije, razmatranja i odlučivanja na organima partije. Imponuje me naravno da se u dijelu javnosti i medija negdje percipiram kao potencijalni kandidat. S jedne strane sam uvijek naredan svemu onome što bude zahtjev naroda Crne Gore, članova, sipmatizera naše partije, ali sa druge strane uvijek relaksiran prema pretenziji za bilo koju funkciju… Sačekaćemo, ali vjerujem vrlo brzo jer nemamo mnogo vremena za čekanje, definitivno odluku kolega iz Evrope sad, posebno nakon ovog današnjeg istupa kolege Milatovića koji je negdje aktuelizovao našu ponudu, saopštio da je ona u razmatranju, da nije odbačena i ad aktirana. I nakon te njihove odluke, vrlo brzo na organima naše partije – bilo u jednom ili u drugom slučaju – donijeti odgovarajuće odluke.

Glas Amerike: Iz Demokratskog fronta najavljuju da će predsjednik Nove Srpske Demokratije Andrija Mandić biti predsjednički kandidat DF-a ukoliko aktuelni predsjednik Milo Đukanović bude ispred DPS-a. Ukoliko to bude slučaj i ako se ne dogovorite sa pokretom Evropa sad, da li ćete podržati Mandića?

Bečić: U slučaju da ne dogovorimo sa kolegama iz Evrope o zajedničkom kandidatu, mi ćemo imati svog kanidata. I ta druga opcija ni u kom slučaju ne dolazi u obzir.

Glas Amerike: Ukoliko Mandić i Đukanović budu kandidati u uđu u drugi krug, koga će Demokrate podržati?

Bečić: Ono što je sigurno, Demokrate nikad neće podržati kandidata DPS-a. Ja sam uvjeren kako god bilo, da kandidat umjerenih građanskih političkih struktura ulazi u drugi krug i pobjeđuje na predsjedničkim izborima, tako da je to zaista veoma hipotetičko pitanje koje po meni ni u teoretskoj ravni nije moguće.

„Ispunićemo sve međunarodne obaveze“

Glas Amerike: Iz Sjedinjenih Država je više puta poručeno da Demokratski front ne smatraju partnerom zbog nespremnosti na reforme, stavova o ruskom ratu u Ukrajini i NATO-u. Kakav je vaš stav o tome, ako budete u vlasti prije svega, da li ćete sporovoditi zapadne sankcije koje su uvedene Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i da li ćete ispunjavati sve NATO obaveze?

Bečić: Ja sam, ako se sjećate stavio potpis nakon 30. avgusta 2020. godine, čini mi se 8. septembra, na jedan sporazum o spoljnopolitičkim pitanjima, koji je moje lično autorstvo, koji su tada uz mene potpisali gospodin (Dritan) Abazović i gospodin (Zdravko) Krivokapić. Sve što je zapisano u tom sporazumu, sve što sam potpisao tog dana je u potpunosti ove dvije godine ispoštovano, bilo da su Demokrate bile u vlasti ili bile u opoziciji. Sjećate se i kao predsjednik skupštine i kao član Vrhovnog savjeta za odbranu i bezbjednost, omogućio sam prohodnost svih onih odluka koje su važne za naše evropske i evroatlantske integracije.

Prije nekoliko mjeseci, vidjeli ste da su Demokrate, čak i kao opoziciona partija glasale i za protokol za pristupanje Švedske i Finske i za mirovne misije i za rezoluciju o osudi ruske agresije. Naš poslanik Danilo Šaranović je i šef skupštinske delegacije Crne Gore pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Sjećate se i kampanja koje su iz regiona vođene protiv mene i Demokrata vezano za pitanje Kosova, Srebrenice i svih drugih odluka koje su donošene, tako da, mi smo u ove dvije i po godine pokazali da ne pravimo kompromise sa onim što potpišemo i sa onim što su vrijednosti. Crna Gora je snažno na evropskom i evroatlantskom putu, vidjeli ste u ove dvije i po godine da koliko god da je bilo turbulencija, pokreta i preokreta, Crna Gora i dalje ima stoprocentno usklađenu spoljnu politiku sa politikom Evropske Unije, što je rijetkost u zemljama kandidatima.

Pridružila se svim restriktivnim mjerama. Mi smo sve pozdravili, bilo da smo bili u vlasti ili da smo bili u opoziciji, bilo da je to 42. vlada činila ili je činila 43. vlada tako da mi je drago što su u ove dvije i po godine – jer je bilo različitih skepsi usled ne malog broja možda nedbronamjernih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji su stvarali krivu sliku o Demokratama u jednom djelu međunarodne zajednice – da su došle konkretne odluke, da mi potvrdimo da iza naših riječi stoje djela. Vidimo da to vide i naši međunarodni partneri. Da smo ljudi od riječi, drugo da smo mi čisti i slobodni ljudi, ljudi koji ne zavise od bilo kog neformalnog centra moći, da imamo slobodnu partiju i slobodne mandate da, odlučujemo svojom glavom, jer su to pretpostavke zaista istinske građanske, evropske i evroatlantske Crne Gore.

Kažem vam, ne može se neko kriti iza evropskih i evroatlanstkih vrijednosti a njegovati organizovani kriminal i korupciju…Imamo činjenicu da SDT diže optužnice protiv predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, predsjednika privrednog suda, čelnika najvećih državnih kompanija i drugih državnih funkcionera, jednog od Specijalnih državnih tužilaca. Zamislite kakav je sistem produkovan i kakve su optužbe – za organizovani kriminal i korupciju, najteže moguće optužbe. To nije evropska i evroatlanska vrijednost. Naravno imamo i sa druge strane ove političke subjekte o kojima ste govorili, sa kojima imamo naravno neslaganja, posebno oko spoljnopolitičkih prioriteta. Ali vidjeli ste da ove dvije i po godine nije mogao biti kompromis ni u jednom od ovih pitanja. Onaj sporazum koji je tada potpisan gdje smo obećali poštovanje međunarodnih obaveza, da nema revidiranja, da nema poništavanja određenih odluka, da će se nastaviti stoprocentno usklađivanje politike sa politikom EU je u svim segmentima potpunosti ispoštovan. I što se tiče Demokrata, tako će biti i u narednom periodu…

„Demokratama je Crna Gora matična država“

Glas Amerike: Pažnju crnogorske javnosti prethodnih nedelja privukla je i kontroverzna posjeta predsjednika šest crnogorskih opština Odboru Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu, pred kojim su saopštili da je njihova matica Srbija. Među njima je bio i predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević, koji je izazvao oštre reakcije javnosti, kako prenose lokalni mediji, pjevanjem pjesme u kojoj se poziva na ubijanje Turaka. Opozicija je podnijela zahtjev za njegovu smjenu. Da li ćete to podržati?

Bečić: To je naravno jedno od pitanja gdje se mi duboko ne slažemo sa kolegama iz Demokratskog fronta. Dok kolega Kovačević kaže da je njemu matična država Srbija, naš potpredsjednik partije gospodin Krapović kaže za sebe da je on Srbin iz Crne Gore ali da mu je matična država isključivo Crna Gora, kao i svima nama drugima – bez obzira da li se izjašnjavamo kao Crnogorci, Srbi, Albanci, muslimani i Bošnjaci, a koji smo u demkratskoj Crnoj Gori. Mi smo imali jasan vrednosni odnos prema tom pitanju. Ja sam i u ovom prethodnom odgovoru rekao da konačno očekujem da zakoračimo naprijed, da pobijedimo sve politike podjela, vraćanja unazad. Što se tiče konkretnog pitanja, po statutu naše partije, odluke o razrešenjima na lokalnom nivou donose lokalni odbori. Imate i drugi aspekt, izbornu volju građana…

Glas Amerike: A da li je izborna volja građana da imate predsjednika opštine koji kaže da mu je Srbija matična država?

Bečić: Što se tiče Demokrata apsolutno nije. Ne slažemo se s tim. Naravno svako ima ima pravo na svoj doživljaj, da kažem da mu je ne znam šta matična država. Ja se duboko s tim ne slažem i imamo potpuno suprotno stanovište. Znači nama je isključivo matična država Crna Gora. Opet vam kažem, mi ne igramo s kartama koje bi željeli da su na nekom stolu, u nekim lokalnim sredinama, već sa kartama koje su igrom slučaja tu. I moramo tu uzeti u obzir, da ne bi doveli do novih turbulencija, izazova i destabilizacija i na lokalnom nivou. Ljudi bi trebalo da se bave lokalnim temama, a ne o ovome o čemu smo sada govorili. Na lokalnom nivou imate specifičnu situaciju – negdje u nekim gradovima DF nam je opozicija, ili smo mi dugo opozicija DF-u. Negdje smo u vlasti sa albanskim nacionalnim partijama…Predsjedništvo će u skladu sa statutom ispoštovati ono što bude promišljanje naših lokalnih odbora.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Knežević: Prijateljski smo ubijedili Spajića da PES potpiše rezoluciju o Jasenovcu, Crna Gora da bude makar uzdržana o Srebrenici ako ne smije da glasa protiv

Knežević smatra da Crna Gora ne treba da podrži rezoluciju o Srebrenici jer će tako sebe priznati kao genocidnu državu, jer su tada Crna Gora i Srbija bile dva oka u glavi, a „sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“

Pokret Evropa sad (PES) nam je dostavio predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali su nakon protestne note Hrvatske odustali od potpisivanja. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem i jednog prijateljskog ubjeđivanja, poslanici PES-a su potpisali svoju rezoluciju, rekao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.

Knežević je gostujući u jutarnjem programu srbijanske TV Prva rekao da je Spajić na premijerskom satu rekao da će podržati rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je pomenuo predsjednik Skupštine Andrije Mandić…

„Nakon toga sam ja pozvao premijera da do 17. maja vidimo taj tekst u skupštinskoj proceduri. U ponedeljak smo imali sastanak i dogovorili se da PES i njihov poslanički klub poodnesu tu rezoluciju. U srijedu su nam poslali predlog rezolucije, ali su u četvrtak odustali da je potpišu jer je Hrvatska uputila protestnu notu“, rekao je Knežević.

Dodao je da je juče bio zadnji rok poziva koji je uputio, a da je PES tražio dodatno vrijeme da se konsultuje sa Hrvatskom, „kao da smo zastupnici u Saboru“.

Poručio je da se rezolucija ne usvaja ni zbog Srbije, ni zbog Hrvatske, nego zbog Crne Gore i srpskog i crnogorskog pravoslavnog življa u njoj.

„Nije mi jasno zašto se Hrvatska ljuti jer je ovo za dobrosusjedsko pomirenje i suočavanje sa prošlošću. Mi tamo ne spominjemo zvaničnu Hrvatsku, nego NDH i zločine koje su napravili Hrvati koji su bili u ustaškim formacijama i koji su počinili ozbiljan genocid u Jasenovcu i na području NDH“, rekao je Knežević.

Kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, Knežević smatra da Crna Gora treba da glasa protiv jer bi eventualnim glasanjem samu sebe proglasila za genocidnu državu.

„Teško da se možemo osloboditi „genocidne prošlosti“ izdajničke države sa Srbijom iz devedesetih, jer smo bili dva oka u glavi. Sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“, kaže Knežević.

Knežević misli da Spajić još uvijek nije donio odluku kako će Crna Gora glasati i vjeruje da do 23. maja može donijeti odluku da Crna Gora makar bude uzdržana, „ako ne smije da bude protiv“.

Lider DNP-a rekao je da su predstavnik Bosne i Hercegovine (BiH) pri Ujedinjenim nacijama (UN) Zlatko Lagumdžija, Njemačka i Ruanda, koji su predlagači rezolucije, napravili „zbilja pravi potez“.

„Kad god su pokušali da nas pomire izbijali su ratovi u Jugoslaviji. nije se ta rezolucija ni usvojila, a u Crnoj Gori niko ni sa kim ne govori, ni unutar parlamentarne većine, ni van nje. Poremećni su odnosi, doveden je u pitanje opstanak Vlade, poremećeni su naši odnosi sa Republikom Srbijom i Republikom Sprskom. Zbilja su Njemačka, Ruanda i Lagumdžija napravili pravi potez, pomirili su nas u regionu, niko ni sa kim ne govori“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Većina predala Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac, tokom drugog svjetskog rata

Foto: Boris Pejović

Predstavnici partija parlamentarne većine i zvanično su predali u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, saznaje TV Vijesti.

Rezoluciju su potpisali svi poslanici vladajućih partija osim predstavnika albanskih partija.

Ranije danas o tome su raspravljali šefovi poslaničkih klubova partija vlasti.

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovaqc, tokom drugog svjetskog rata.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milojko Spajić najpopularniji političar u Crnoj Gori

Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić…

Građani Crne Gore najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, a kada su mediji u pitanju najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore, pokazalo je najnovije istraživanje.

Anketu je sproveo Centar za istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) od 2. februara do 5. marta, na uzorku od 1.036 ispitanika u Crnoj Gori. Obuhvaćene su i ostale zemlje regiona.

Kada je u pitanju povjerenje u političare, najbolje ocjene dobio je premijer Spajić, odnosno 11 odsto. Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić, Milan Knežeić, Danijel Živković, Ervin Ibrahimović…

U Crnoj Gori vjerske institucije i dalje imaju najviše povjerenja, zatim slijede vojska, predsjednik države, premijer, policija…

Kada je u pitanju povjerenje u medije, najveći broj crnogorskih građana saopštilo je da najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore. Slijede Televizija Vijesti, portal Vijesti, Prva TV, CDM, Nova M…

U Crnoj Gori 42 odsto ispitanika i dalje navodi televiziju kao medij koji najčešće prati. Slijedi sa 32 odsto internet, 19 odsto je navelo društvene mreže, a 1 odsto radio i štampani mediji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije