DRUŠTVO
MUKE ROMA I EGIPĆANA
Berane: Barake na Rudešu prodaju za 1.500 do 2.000 eura, ozbiljne sumnje na korupciju
„Osobe koje su stanovale u barakama, kada nađu drugi smještaj, te barake ustupaju drugim licima bez ugovora i znanja nadležnih. Veoma je važno naglasiti da se prodaja baraka vrši uz nadoknade od 1.500 do 2.000 eura“, kazao je Sultan Beća iz Udruženja za podršku Roma i Egipćana

Udruženje za podršku Roma i Egipćana iz Berana uputilo je poziv nadležnima da preispitaju dodjelu stambenih jedinica, odnosno baraka na Rudešu, gdje su nekad živjela raseljena lica sa Kosova, BiH i Srbije.
Direktor ove nevladine organizacije iz RE populacije Sultan Beća kazao je Portalu RTCG da je to učinjeno jer se po njihovim saznanjima vrši zloupotreba stanarskog prava kada se radi o korišćenju stambenih jedinica.
„Navodimo primjer da osobe koje su stanovale u barakama, kada nađu drugi smještaj, te barake ustupaju drugim licima bez ugovora i znanja nadležnih. A pojedina lica koja ustupaju barake drugim licima za to dobijaju novčanu nadoknadu. Veoma je važno naglasiti da se prodaja baraka vrši uz nadoknade od 1.500 do 2.000 eura”, tvrdi Beća.
On pita kako je to moguće i po kojim osnovima se to radi, a kasnije ista ta lica, navodno, dobijaju ugovore na korišćenje. Ovo udruženje je uputilo poziv i nadležnim institucijama koje se bave prevencijom korupcije da se uključe u ovaj problem i da preispitaju dodjelu svih stambenih jedinica kako bi se spriječile dalje nezakonitosti.
„Ovom prilikom pozivamo još jednom nadležne iz Opštine Berane da ozbiljno shvate ovaj problem i želimo da ukažemo još jednom da je jedino Opština nadležna da vrši dodjelu ovih jedinica bez upliva trecih lica u ovaj problem”, rekao je Beća.
Da nešto sa raspodjelom kućica na Rudešu ne funkcioniše kako treba, bilo je sumnjivo prije nekoliko mjeseci, kada se jedna porodica iz egipćanske populacije obratila medijima, tvrdeći da im pojedina lica traže novac da bi, kao mnogočlana familija sa bolesnim djetetom, dobili proširenje, odnosno još jednu baraku. Oni tada nisu kazali ko im traži novac, niti su za to priložili dokaze, ali je obzirom da baraku nisu dobili ni do danas, ta priča u svjetlu saopštenja Udruženja za podršku Roma i Egipćana, postala realnija, podsjeća RTCG.
Direktor Udruženja za podršku Roma i Egipćana za Portal Javnog servisa je rekao da zna za taj slučaj i ukazao da među romskom i egipćanskom populacijom ima još veliki broj višečlanih porodica.
„Postoje porodice koje broje više članova, pa je potrebno u tom smislu da se vrši pravična podjela stambenih jedinica, a ne da se vrši podjela bez kriterijuma, uz posredstvo trećih lica gdje postoje sumnje na korupciju”, smatra Beća.
Oko stotinu baraka od tvrdog materijala ili drveta ostalo je prazno nakon što su izbjeglice sa Kosova i iz Bosne i Hercegovine dobile nove stanove u zgradama koje su prije tri godine izgradjene na lokaciji nedaleko od baraka.
Kuće od tvrdog materijala izgrađene su uz pomoć međunarodnih organizacija, i u njima su bile smješteni izbjegli iz Bosne i Hercegovine, kao i Hrvatske. Kada se 1999. godine u Crnu Goru slila čitava rijeka izbjeglica i interno raseljenih lica koji su bježali zbog rata na Kosovu, jedna od njihovih prvih destinacija na sjeveru Crne Gore bilo je Berane. Tada nije postojao prazni poslovni ili magacinski prostor gdje izbjeglice nisu prvobitno i privremeno smještane u ovom gradu.
U to vrijeme je samo u Beranama bilo prisutno oko dvadeset međunarodnih humanitarnih organizacija, koje su pomagale lokalnim vlastima da se spriječi humanitarna katastrofa. To, naravno, nije bilo dobro rješenje, pa su za izbjeglice sa Kosova, mahom srpske nacionalnosti, izgrađene i kucice od drveta i laganih materijala, odmah u nastavku onih prvih gdje su se ranije nastanili izbjegli iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Tako je naselje Rudeš u Beranama postalo najveće izbjegličko naselje na sjeveru, pa možda i u čitavoj Crnoj Gori. I tada je bilo privilegija dobiti stambeni smještaj u nekoj od tih kućica, koje su predstavljale veliki stambeni napredak u odnosu na kolektivne smještaje po halama i magacinima raznih preduzeća i fabrika. Veliki broj izbjeglica u to vrijeme bio je prinuđen da smještaj traži u privatnom aranžmanu.
Pitanje smještaja najduže je pratilo Rome i Egićane sa Kosova, koji su dugo živjeli u improvizovanom šatorskom naselju u Donjem Talumu. Nešto kasnije međunarodna zajednica je i za njih izgradila takozvano naselje Riversajd, na drugoj strani Lima, koje čini oko 30 kuća od tvrdog materijala.
I njima je tu postalo tokom godina tijesno, pa su počeli da se raseljavaju i po drugim djelovima grada. Kako je od tri do četiri hiljade izbjeglica ostalo trajno da živi u Beranama, čineći oko 15 odsto ukupnog broja stanovnika ove sjeverne opštine, međunarodna zajednica je započela veliki projekat izgradnje nekoliko stambenih zgrada na Rudešu, u blizini naselja od drvenih kućica. Kada su zgrade završene, naselje od drvenih kućica je ostalo prazno, a izbjeglice su se odatle preselile u luksuznije stanove.
Ali, ostalo je mnogo onih kojima bi i drvene kućice bile dobre, i zato su mnogi priložili zahtjeve da im se dodijeli taj smještaj. Kućice su prvobitno trebale da ostanu u vlasništvu Opštine Berane, za zbrinjavanje socijalno ugroženih porodica i pojedinaca.
Da čitava proces prvobitne raspodjele i kućica, kako onih od čvrstog, tako i od laganijeg materijala, nije tekao najtransparentnije, Portalu RTCG je ispričao jedan od onih sa najdužim izbjegličkim statusom, Mićo Marjanović. Prema njegovim riječima, isto tako je bilo i sa raspodjelom stanova u novim zgradama.
“Nije bilo jasnog kriterijuma. Tako i danas, čak i u novim zgradama, imate praznih stranova, koje su dobili neki ljudi koji već imaju riješeno stambeno pitanje ili u Beranama ili u Srbiji”, rekao je Marjanović.
On tvrdi da je naselje od baraka postalo od tada stjecište za svaakve stvari, a za mahinacije u vezi sa sumnjama koje iskazuju iz Udruženja za podršku Roma i Egipćana, on sumnjiči jednu osobu, čije ime ne pominje.
“Kako je ta osoba došla u tu poziciju, ne znam. On jednostavno preprodaje kuće i barake, i to je tačno. Zato mislim da je najbolji način da to Udruženje koje pomaže Rome i Egipćane preda prijavu policiji. To može učiniti i neko kome su tražene pare za smještaj. U svakom slučaju, to je posao za policiju i tužilaštvo”, smatra Marjanović.
Iz lokalne uprave u Beranama ranije su kazali da je formirana komisija koja će preispitati da li se barake i u arhivi vode kao vlasništvo ljudi na koje su upisane, kao i da li ima zloupotreba kada se radi o tvrdnjama o preprodaji.
DRUŠTVO
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Cilj izmjena je, kako je navedeno u obrazloženju, uspostavljanje ravnoteže između zdravlja žena i profesionalnih obaveza

Poslanici su danas usvojili izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahvaljujući kojima će žene imati pravo na dva dana plaćenog odsustva mjesečno.
Ovo pravo pripada ženama koje imaju sekundardnu dismenoreju, odnosno bolne menstrualne cikluse uzrokovane organskim uzrocima kao što su endometrioza, polipi, miomi…
Inicijativu za izmjenu zakona još u martu ove godine, uoči Dana žena, podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Predlog zakona kojim se uvodi pravo na menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom dobio je ranije danas jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.
U obrazloženju piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža izmedu zdravlja i profesionalnih obaveza žena.
„Predloženim zakonskim rješnjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje Ijekar specijalista, a osiguranice su dužne da Ijekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, piše u obrazloženju propisa.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
HRONIKA13 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
DRUŠTVO2 дана ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA3 дана ranijeEksplodirala friteza u restoranu na Biogradskom jezeru: Povrijeđene dvije osobe









