Connect with us

DRUŠTVO

DO DANAS NIKO NIJE ODGOVARAO

Berane: Gradska kafana „Korzo” je primjer dobro osmišljene pljačke

Manjinski akcionari traže ponovno ispitivanje i poništenje prodaje jednog od najatraktivnijih objekata HTP “Berane”

Mjesto gdje se nalazila Gradska kafana, Foto: Tufik Softić

Manjinski akcionari Hotelsko turističkog preduzeća “Berane” AD zatražili su od novih crnogorskih vlasti da pronađu njihov predmet koji se u Privrednom sudu u Podgorici vodio pod oznakom k.br 42/05, u kojem su zahtijevali poništenje prodaje takozvane Gradske kafane, odnosno kafane “Korzo”, piše portal „Vijesti“.

Budući da je od prodaje prošlo više od deceniju i po, oni vjeruju da je taj predmet neko negdje namjerno zaturio i da se čeka da ga prekrije veo zaborava.

”Tražimo da se predmet pronađe i da se skine prašina sa njega. Sav taj posao imao je obilježje organizovanog kriminala, i mi smatramo da djela iz oblasti organizovanog i privrednog kriminala ne zastarijevaju”, kaže predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Miomir Ćorac za „Vijesti.

On podsjeća da je spor oko Gradske kafane samo jedan koji su manjinski akcionari poveli protiv tadašnjeg poslovodstva HTP-a, zapravo firme “Euroturist GMBH”.

HTP “Berane” više ne postoji, ali se u registru Centralne depozitarne agencije (CDA) još vodi kao akcionarsko društvo (AD) pod tim nazivom, i zato vjeruju da imaju pravo na ovakav zatjev.

Ovim sporom manjinski akcionari traže naplatu akcija na vrijednosnu cijenu objekta.

”Stvarna cijena Gradske kafane svakako nije ona po kojoj je navodno objekat prodat. Zamislite strogi centar grada gdje cijena poslovnog prostora po kvadratu iznosi svega 115 eura. Tu brat bratu kvadrat ne bi dao ispod dvije, do pet hiljada eura. To znači da je ovo društvo okupljeno oko ‘Euroturista GMBH’ samo od prodaje gradske kafane bilo u plusu milion eura”, tvrdi predsjednik Udruženja manjinskih akcionara.

Kako prenose „Vijesti“ kafana “Korzo”, jedan od najatraktivnijih objekata HTP “Berane”, predstavlja početak dobro osmišljene i organizovane pljačke za koju do danas niko nije odgovarao.

HTP “Berane”, nekada solventnu i bogatu kompaniju, bez gubitaka i sa zalihama robe u vrijednosti od 80 hiljada eura, u martu 2003. godine privatizovalo je do tada nepoznato preduzeće “Euroturist GMBH”.

Oni su imali u prvom trenutku 36 odsto akcija, ali im je Fond za razvoj ustupio na upravljanje svojih 15 odsto.

”Euroturist GMBH” je, međutim, vrlo brzo, kupujući, ili kako to manjinski akcionari kažu, otimajući po ulicama, vaučere i akcije od građana i radnika, postao samostalno vlasnik preko pedeset odsto HTP-a (50,014 procenata), i više im državni fondovi nijesu bili potrebni.

Na meti se najprije našla kafana “Korzo”, na najatraktivnijoj lokaciji. U centru, s pogledom na glavnu ulicu. Oduvijek popularno mjesto, prodato je već sljedeće godine pod više nego sumnjivim okolnostima.

”Euroturist GMBH” prethodno je podigao namjenski kredit od “Atlasmont banke” od 120 hiljada eura za njenu rekonstrukciju. Rekonstrukcije nikada nije bilo.

”Potrebe za tim kreditom uopšte nije bilo. Naša kompanija je u to vrijeme dobijala veliki novac od Komesarijata za izbjeglice, na ime zakupljenih hotela na Lokvama i u Andrijevici. Bilo nas je oko stotinu radnika, i taj novac koji smo dobijali mogao je da pokriva sve plate i sve obrtne troškove preduzeća”, smatra predsjednik Udruženja manjinskih akcionara.

Kredit od stotinu dvadeset hiljada eura kod “Atlasmont banke” ipak je uzet samo tri mjeseca nakon privatizacije.

Privatizacija i promjena strukture vlasništva je obavljena u martu 2003. godine, a kredit je, prema zapisniku finansijke policije, u koji su “Vijesti” imale uvid, odobren i isplaćen prema ugovoru broj F2/03 od 17. juna 2003. godine.

Prenos sredstava izvršen je izvodom broj 13 od 23. 06 2003, i to tako što je polovina sredstava, odnosno šezdeset hiljada prebačeno na žiro-račun kod “Atlasmont banke” Berane br. 55600-601-3-2007587, dok je druga polovina ili drugih šezdeset hiljada prebačeno na račun broj 55600-601-9-4007587 kod CKB Berane.

”Uvidom u izvod CKB Berane br. 4 od 28. 6. 2003. godine utvrđeno je da je ‘Slomont turistu’ DOO Podgorica na ime avansa, po predračunu br. 101/03, uplaćen iznos od 117 hiljada eura, za izvođenje radova i rekonstrukciju i adaptaciju kafane ‘Korzo’ u Beranama. U knjigovodstvu pravnog lica (HTP ‘Berane’) nema dokaza da li su ova sredstva vraćena pošto radovi na adaptaciji i rekonstrukciji nijesu izvedeni”, zapisala je finansijska policija nakon kontrole koju je obavila 29. marta 2005. godine.

Predsjednik manjinskih akcionara tvrdi da ta sredstva nikada nijesu vraćena i da su pare nestale. Iako je kredit za rekonstrukciju bio namjenski, kafana “Korzo” je prodata.

”U poslovnoj dokumentaciji stoji da je kafana Korzo prodata izvjesnom Milonji Ivanoviću za 115 hiljada eura, na licitaciji održanoj 5. juna 2004. godine, istog dana kada je nezakonito donijeta odluka o njenoj prodaji. Nezakonito zbog toga što nijedna odluka o prodaji nekog dijela hotelsko-turističkog preduzeća nije mogla da se donese bez dvotrećinske većine na skupštini akcionara”, objašnjava Ćorac.

Tragovi novca govore da je navodni kupac kafane “Korzo” Milonja Ivanović samo deset dana prije kupovine, poslovodstvu HTP-a pozajmio dvadeset pet hiljada eura. Taj pozajmljeni novac je kasnije uračunat u cijenu.

Ostatak je, prema nalazu finansijske policije, uplaćen direktno u blagajnu preduzeća. Najprije pet hiljada na dan prodaje, i još osamdeset pet hiljada desetak dana kasnije. Sve u svemu, ukupno 115 hiljada eura.

”Odlukom borda direktora br. 493/1 od 26. 6. 2004. godine, dio para od prodaje kafane ‘Korzo’, u iznosu od 43 hiljade eura, deponovan je na čuvanje kod jednog člana odbora direktora, zbog čestih blokada žiro-računa i ista će biti korišćena prema potrebama iz tekućeg poslovanja”, zapisala je finansijska policija.

Ne može ni biti izbrisan, jer nikada nije vođen stečaj

Predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Miomir Ćorac tvrdi da kupac kafane nije bio Milonja Ivanović, već da se radilo o fiktivnoj prodaji.

”Dokaz za to je posjedovni list broj 111-956-1-1152-2005, izdat godinu dana poslije prodaje, 26. maja 2005. Na tom listu se kao vlasnik nigdje ne pominje Ivanović, već se svi lokali vode na članove tadašnjeg poslovodstva HTP-a, njihove advokate i viđenije ljude iz Berana. Ivanović se kao vlasnik tri lokala pominje tek u posjedovnom listu izdatom šest godina nakon prodaje, 2010. godine”, kaže Ćorac.

Uvidom u Centralni registar može se utvrditi da AD HTP Berane do danas nije izbisan.

”Ne može ni biti izbrisan, jer nikada nije vođen stečaj, niti proces likvidacije”, kaže Ćorac.

Manjinski akcionari zato vjeruju da imaju pravo od novih crnogorskih vlasti da traže reviziju i privatizacije Hotelsko turističkog preduzeća Berane, kao i svih sporova koje su vodili protiv Euroturista GMBH, kao što je “zagubljeni” spor kod Privrednog suda k. br 40/05.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Nikola Rokvić krenuo pješke u Grčku: Da se pokloni Svetom Nektariju Eginskom

Nikola i njegova supruga Bojana osnovali su fondaciju „Porodica“ sa ciljem da pomažu bolesnoj djeci, mmogodjetnim porodicama i talentovanoj djeci. Nikola prinosi svoje pješačenje Svetom Nektariju za ozdravljenje bolesne djece, a takođe želi da obnovi dio Dječje onkološke bolnice u Beogradu

Foto: Screenshot/Instagram

Poznati pjevač Nikola Rokvić krenuo je pješke na put do Grčke, ka Egini gdje će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.

Nikola i njegova supruga Bojana osnovali su fondaciju „Porodica“ sa ciljem da pomažu bolesnoj djeci, mmogodjetnim porodicama i talentovanoj djeci. Nikola prinosi svoje pješačenje Svetom Nektariju za ozdravljenje bolesne djece, a takođe želi da obnovi dio Dječje onkološke bolnice u Beogradu.

Pred polazak na ovaj humani put, Nikola je sa porodicom posjetio Hram Svetog Save u Beogradu, odakle je poslao snažnu poruku.

„Odlučio sam da iz ljubavi prema ljudima krenem na ovaj put i nadam se da će biti na radost mnogih, nadam se da će biti na uzrastanje mnogih, nadam se da će biti na pomoć mnogih. Prvenstveno, na pomoć mnogim porodicama, mnogoj djeci, ali što je najbitnije na pomoć bolesnoj djeci zbog koje sam u velikoj mjeri i krenuo na ovaj put“, rekao je Nikola.

Prije nekoliko dana on se poklonio djelu mošti Sv. Nektarija u istoimenom hramu u Valjevu i tom prilikom Episkop valjevski g. Isihije sa sveštenstvom služio je moleban Sv. Nektariju.

Od Beograda do Egine ima oko 1.150 km.

Nikola se mjesecima fizički pripremao na ovaj i te kako zahtjevan korak, ali sve do danas nije želio da otkriva za šta se tako naporno sprema i šta će učiniti.

(Berane online)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Na pijaci u Podgorici kilogram boranije 5 eura

Tezge juče bile pune voća i povrća, a kupaca je bilo malo. Prodavci kažu da je to najvjerovatnije zbog lošeg vremena

Iako su tezge na zelenoj pijaci u TC Bazar, u Podgorici, juče bile pune voća i povrća kupaca je bilo malo, a prodavci kažu da je to najvjerovatnije zbog lošeg vremena.

Kilogram boranije juče se na ovoj pijaci mogao kupiti za pet eura, dok je krompir zadržao cijenu, pa je mladi nuđen za 2,50, a stari od euro do 1,30 eura.

Paprike se prodaju po 3,50, a paradajz je 50 centi jeftiniji, dok je krastavac cijenjen dva eura. Kilogram luka košta dva eura, dok je mladi duplo skuplji. Za šargarepu potrebno je izdvojiti dva eura, a za raštan 2,50 eura.

Blitva je prodavana za 1,50, tikvice za dva, a salata 2,50 eura. Mladi kupus prodavci cijene 1,20 eura. I dalje je od voća najtraženija jagoda, ali se kupuje najviše na pola kilograma.

Za kilogram neophodno je izdvojiti pet eura. Kilogram babana košta dva eura, dok je kivi 50 centi skuplji. Jabuke su cijenjene od 1,30 do 1,50, a mandarine 2,50 eura, dok je Za kilogram boranije dva kilograma raštana limun 1,50 eura.

Izvor: Dan

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Đukanović podržao inicijativu da se Katnić brani sa slobode

„Selektivna i politički motivisana ‘pravda’ je gora i od najgore nepravde“, navodi se u saopštenju Crnogorskog helsinškog odbora i grupe građana

Crnogorski helsinški odbor (CHO) i grupa građana uputili su otvoreno pismo glavnom specijalnom tužiocu (GST) Vladimiru Novoviću i „svima koji su uključeni u postupanje“ prema bivšem GST-u Milivoju Katniću, u kojem traže da se Katniću omogući da se brani sa slobode, uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu.

Portalu Vijesti je potvrđeno da je tu inicijativu podržao i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović uhapšeni su prošle sedmice po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, koje ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja. Obojici je određen pritvor do 30 dana.

„Pismo koje je nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uputio dnevnom listu Pobjeda, portalu Standard i novinaru Šekiju Radončiću, ukazuje na dramatičnu situaciju stvorenu njegovim hapšenjem, koje je praćeno nezapamćenom orkestriranom političkom i medijskom hajkom i blaćenjem, koji na najgrublji način potiru ne samo pretpostavku nevinosti, već i ozbiljno izazivaju sumnje u regularnost i zakonitost cijelog postupka“, navodi se u saopštenju.

Kažu da je Katnić je osoba ozbiljno narušenog zdravlja i da njegova odluka da štrajkuje glađu izaziva ogromni rizik po njegov život.

„Pretpostavljajući da Specijalno državno tužilaštvo ima i obavezu, namjeru i interes da g. Katnića procesuira živog i da tako dokaže optužnicu – ako je i kada je bude podiglo – a ne da dopusti, tj. da izazove njegovu smrt i time mu presudi i prije/bez suđenja, zahtijevamo da se g. Katniću omogući odbrana sa slobode, uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu“, dodaje se.

Eventualna optužnica se, kako navode, mora zasnivati i dokazivati na činjenicama i vjerodostojnim dokazima, te da Katniću „ne može biti presuđeno prije suđenja, u atmosferi linča i političkog progona, a u uslovima njegovog ozbiljno narušenog zdravlja i uz štrajk glađu.“

„Selektivna i politički motivisana ‘pravda’ je gora i od najgore nepravde. Postupanje prema g. Katniću mora biti zakonito u svakom detalju. Bilo kakav politički motivisani uticaj mora biti zaustavljen i osujećen. Ukoliko GST g. Novović i svi koji su uključeni u postupanje prema g. Katniću, budu ignorisali njegova neotuđiva ljudska prava, onda moraju biti svjesni i krivično-pravne odgovornosti koju sa sobom, pred očima crnogorske i međunarodne javnosti, nosi nehumano i protivzakonito postupanje“, zaključuje se.

Saopštenje potpisuju članovi CHO-a: Tamara Nikčević, Šeki Radončić, Feđa Klikovac, Nikola Martinović, Nebojša Kaluđerović, Miodrag Vlahović; te grupa građana i građanskih aktivista: Svetlana Pajović Musić, Ana Pejović, Ivana Pajović, Hajdana Lompar Huter, Aleksandra Burzan, Maja Miličković, Boriša Borozan, Olivera Bojanić, Vidosava Pejović, Miloš Radović, Ljiljana Pešić, Kaćuša Krsmanović, Tinka Đuranović, Draško Đuranović, Sara Pejović, Dragan Nikčević, Antonina Bojanić, Svetozar Pejović, Dijana Nikčević, Slavka Pejović, Valentina Tina Boljević, Mileva Pajović, Miodrag Bajković, Veljko Martinović, Marija Pejović Rebronja, Radomir Pajović, Snežana Lakić, Obren Medenica, Vesna Vukčević, Senka Vukčević, Žarko Begović, Dragan Vujović, Đorđe Begović, Julija Pavićević, Dragan Radulović, Žarko Krivokapić, Marko Popović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije