DRUŠTVO
DO DANAS NIKO NIJE ODGOVARAO
Berane: Gradska kafana „Korzo” je primjer dobro osmišljene pljačke
Manjinski akcionari traže ponovno ispitivanje i poništenje prodaje jednog od najatraktivnijih objekata HTP “Berane”

Manjinski akcionari Hotelsko turističkog preduzeća “Berane” AD zatražili su od novih crnogorskih vlasti da pronađu njihov predmet koji se u Privrednom sudu u Podgorici vodio pod oznakom k.br 42/05, u kojem su zahtijevali poništenje prodaje takozvane Gradske kafane, odnosno kafane “Korzo”, piše portal „Vijesti“.
Budući da je od prodaje prošlo više od deceniju i po, oni vjeruju da je taj predmet neko negdje namjerno zaturio i da se čeka da ga prekrije veo zaborava.
”Tražimo da se predmet pronađe i da se skine prašina sa njega. Sav taj posao imao je obilježje organizovanog kriminala, i mi smatramo da djela iz oblasti organizovanog i privrednog kriminala ne zastarijevaju”, kaže predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Miomir Ćorac za „Vijesti.
On podsjeća da je spor oko Gradske kafane samo jedan koji su manjinski akcionari poveli protiv tadašnjeg poslovodstva HTP-a, zapravo firme “Euroturist GMBH”.
HTP “Berane” više ne postoji, ali se u registru Centralne depozitarne agencije (CDA) još vodi kao akcionarsko društvo (AD) pod tim nazivom, i zato vjeruju da imaju pravo na ovakav zatjev.
Ovim sporom manjinski akcionari traže naplatu akcija na vrijednosnu cijenu objekta.
”Stvarna cijena Gradske kafane svakako nije ona po kojoj je navodno objekat prodat. Zamislite strogi centar grada gdje cijena poslovnog prostora po kvadratu iznosi svega 115 eura. Tu brat bratu kvadrat ne bi dao ispod dvije, do pet hiljada eura. To znači da je ovo društvo okupljeno oko ‘Euroturista GMBH’ samo od prodaje gradske kafane bilo u plusu milion eura”, tvrdi predsjednik Udruženja manjinskih akcionara.
Kako prenose „Vijesti“ kafana “Korzo”, jedan od najatraktivnijih objekata HTP “Berane”, predstavlja početak dobro osmišljene i organizovane pljačke za koju do danas niko nije odgovarao.
HTP “Berane”, nekada solventnu i bogatu kompaniju, bez gubitaka i sa zalihama robe u vrijednosti od 80 hiljada eura, u martu 2003. godine privatizovalo je do tada nepoznato preduzeće “Euroturist GMBH”.
Oni su imali u prvom trenutku 36 odsto akcija, ali im je Fond za razvoj ustupio na upravljanje svojih 15 odsto.
”Euroturist GMBH” je, međutim, vrlo brzo, kupujući, ili kako to manjinski akcionari kažu, otimajući po ulicama, vaučere i akcije od građana i radnika, postao samostalno vlasnik preko pedeset odsto HTP-a (50,014 procenata), i više im državni fondovi nijesu bili potrebni.
Na meti se najprije našla kafana “Korzo”, na najatraktivnijoj lokaciji. U centru, s pogledom na glavnu ulicu. Oduvijek popularno mjesto, prodato je već sljedeće godine pod više nego sumnjivim okolnostima.
”Euroturist GMBH” prethodno je podigao namjenski kredit od “Atlasmont banke” od 120 hiljada eura za njenu rekonstrukciju. Rekonstrukcije nikada nije bilo.
”Potrebe za tim kreditom uopšte nije bilo. Naša kompanija je u to vrijeme dobijala veliki novac od Komesarijata za izbjeglice, na ime zakupljenih hotela na Lokvama i u Andrijevici. Bilo nas je oko stotinu radnika, i taj novac koji smo dobijali mogao je da pokriva sve plate i sve obrtne troškove preduzeća”, smatra predsjednik Udruženja manjinskih akcionara.
Kredit od stotinu dvadeset hiljada eura kod “Atlasmont banke” ipak je uzet samo tri mjeseca nakon privatizacije.
Privatizacija i promjena strukture vlasništva je obavljena u martu 2003. godine, a kredit je, prema zapisniku finansijke policije, u koji su “Vijesti” imale uvid, odobren i isplaćen prema ugovoru broj F2/03 od 17. juna 2003. godine.
Prenos sredstava izvršen je izvodom broj 13 od 23. 06 2003, i to tako što je polovina sredstava, odnosno šezdeset hiljada prebačeno na žiro-račun kod “Atlasmont banke” Berane br. 55600-601-3-2007587, dok je druga polovina ili drugih šezdeset hiljada prebačeno na račun broj 55600-601-9-4007587 kod CKB Berane.
”Uvidom u izvod CKB Berane br. 4 od 28. 6. 2003. godine utvrđeno je da je ‘Slomont turistu’ DOO Podgorica na ime avansa, po predračunu br. 101/03, uplaćen iznos od 117 hiljada eura, za izvođenje radova i rekonstrukciju i adaptaciju kafane ‘Korzo’ u Beranama. U knjigovodstvu pravnog lica (HTP ‘Berane’) nema dokaza da li su ova sredstva vraćena pošto radovi na adaptaciji i rekonstrukciji nijesu izvedeni”, zapisala je finansijska policija nakon kontrole koju je obavila 29. marta 2005. godine.
Predsjednik manjinskih akcionara tvrdi da ta sredstva nikada nijesu vraćena i da su pare nestale. Iako je kredit za rekonstrukciju bio namjenski, kafana “Korzo” je prodata.
”U poslovnoj dokumentaciji stoji da je kafana Korzo prodata izvjesnom Milonji Ivanoviću za 115 hiljada eura, na licitaciji održanoj 5. juna 2004. godine, istog dana kada je nezakonito donijeta odluka o njenoj prodaji. Nezakonito zbog toga što nijedna odluka o prodaji nekog dijela hotelsko-turističkog preduzeća nije mogla da se donese bez dvotrećinske većine na skupštini akcionara”, objašnjava Ćorac.
Tragovi novca govore da je navodni kupac kafane “Korzo” Milonja Ivanović samo deset dana prije kupovine, poslovodstvu HTP-a pozajmio dvadeset pet hiljada eura. Taj pozajmljeni novac je kasnije uračunat u cijenu.
Ostatak je, prema nalazu finansijske policije, uplaćen direktno u blagajnu preduzeća. Najprije pet hiljada na dan prodaje, i još osamdeset pet hiljada desetak dana kasnije. Sve u svemu, ukupno 115 hiljada eura.
”Odlukom borda direktora br. 493/1 od 26. 6. 2004. godine, dio para od prodaje kafane ‘Korzo’, u iznosu od 43 hiljade eura, deponovan je na čuvanje kod jednog člana odbora direktora, zbog čestih blokada žiro-računa i ista će biti korišćena prema potrebama iz tekućeg poslovanja”, zapisala je finansijska policija.
Ne može ni biti izbrisan, jer nikada nije vođen stečaj
Predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Miomir Ćorac tvrdi da kupac kafane nije bio Milonja Ivanović, već da se radilo o fiktivnoj prodaji.
”Dokaz za to je posjedovni list broj 111-956-1-1152-2005, izdat godinu dana poslije prodaje, 26. maja 2005. Na tom listu se kao vlasnik nigdje ne pominje Ivanović, već se svi lokali vode na članove tadašnjeg poslovodstva HTP-a, njihove advokate i viđenije ljude iz Berana. Ivanović se kao vlasnik tri lokala pominje tek u posjedovnom listu izdatom šest godina nakon prodaje, 2010. godine”, kaže Ćorac.
Uvidom u Centralni registar može se utvrditi da AD HTP Berane do danas nije izbisan.
”Ne može ni biti izbrisan, jer nikada nije vođen stečaj, niti proces likvidacije”, kaže Ćorac.
Manjinski akcionari zato vjeruju da imaju pravo od novih crnogorskih vlasti da traže reviziju i privatizacije Hotelsko turističkog preduzeća Berane, kao i svih sporova koje su vodili protiv Euroturista GMBH, kao što je “zagubljeni” spor kod Privrednog suda k. br 40/05.
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
DRUŠTVO
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.
Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.
Piše: Berane online
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
















