DRUŠTVO
PO JEDNOM OD NAJPOZNATIJIH LJEKARA IZ BERANA I CRNE GORE DOM ZDRAVLJA U BERANAMA NOSI NAZIV
Berane: „Oronuli dom čuvenog dr Nike Labovića pretvoriti u spomen kuću“
“Stara kuća, u jednoj od najstarijih ulica u Beranama, u Ulici Svetog Save, zaslužuje da se sačuva od zaborava. Berane i Beranci su mnogo učinili da se ne zaboravi ime doktora Nike, red je da i mi, njegovi srodnici nešto učinimo u tom pravcu”, priča jedan od najbližih srodnika doktora Nike, Vukašin Labović

Kroz zimsku krošnju starog platana, bez ijednog lista, kuća jednog od najpoznatijih ljekara iz Berana i Crne Gore, doktora Nike Labovića, ukazala se u oronulom i trošnom svjetlu. Ovo staro zdanje, u redu najstarijih kuća u Beranama, iz ko zna koje godine, jedan od najbližih srodnika doktora Nike, Vukašin Labović iz Podgorice, nastoji da pokloni gradu i pretvori u spomen kuću znamenitog Beranca.
“Stara kuća, u jednoj od najstarijih ulica u Beranama, u Ulici Svetog Save, zaslužuje da se sačuva od zaborava. Berane i Beranci su mnogo učinili da se ne zaboravi ime doktora Nike, red je da i mi, njegovi srodnici nešto učinimo u tom pravcu”, priča Vukašin.
Nevolja je, međutim, u tome što srodnika i suvlasnika današnje kuće ima oko trideset, a ne misle svi kao Vukašin.
Ovaj čovjek kaže da će, dok se ne donese definitivna odluka o tome šta će biti sa starom kućom, on uraditi spomen ploču, koju će okačiti iznad ulaznih vrata.
“Ostali srodnici šta god hoće. Ja ne želim ništa osim to parče zida na kojem će stajati ploča koja će podsjećati da je u toj kući rođen, živio i umro dr Nika Labović. A do posljednjeg trenutka, i dok budem imao snage, zalagaću se za to da kuća ostane gradu i bude pretvorena u Nikinu spomen kuću, kao što je to na primjer, Kuslevova kuća u Podgorici”, kaže Vukašin.
Ovaj čovjek je već dosta učinio da se sačuva sjećanje na njegovog djeda, jer je uradio monografiju pod nazivom “Čovjek slobode, znanja i humanosti, primarijus dr Nika Labović”, koja je prošle godine izašla iz štampe i promovisana u Beranama i Podgorici.
U njoj su sačuvani svi dokumenti i činjenice iz života doktora Nike Labovića, čije ime danas nosi Dom zdravlja u ovom gradu.
“U kući, odnosno dvorištu kuće, bila je jedna posebna prostorija, u kojoj je doktor Nika primao hitne pacijente, koji su kucali na njegova vrata u noćnim satima. Sve što sam našao u toj prostoriji, stari medicinski materijal i literaturu, domaću i stranu, ustupio sam Domu zdravlja, koji su jednu prostoriju pretvorili u mali muzej posvećen dr Niki”, priča Vukašin.
On podsjeća da je ovu kuću izgradio Nikin otac Petar, koji je sa suprugom Stanom, imao pored Nike još dvoje djece, starijeg sina Nikolu, diplomiranog pravnika, i mlađu sestru Daru, koju je Drugi svjetski rat prekinuo u studiranju.
“Nika se poslije studija vratio u Crnu Goru i prvi posao dobio na Cetinju. Početkom rata vratio se u Berane. Njegov otac je bio predsjednik prvog Odbora narodnog oslobođenja, a Nika član medicinske sekcije tog Odbora, koja je bila zadužena da organizuje medicinsku službu u slobodnoj Crnoj Gori. Međutim, ubrzo je neko i njega, kao brata i sestru prošpijao da su pripadnici tadašnjeg naprednog omladinskog pokreta i Italijanski okupatori su ih sve troje poslali u albanske logore”, priča Vukašin.
Petrova djeca su tamo provela tri godine, sve do kapitulacije Italije, i potom su vraćeni u Crnu Goru.

Rođak Vukašin Labović napravio monografiju posvećenu beranskom doktoru (Foto: rtcg.me)
“Nikola je nastavio borbu u partizanima, ali je zarobljen i strijeljan na Kapinom Polju u Nikšiću, dok su Nika i Dara ostali u Beranama i poživjeli dugo poslije Drugog svjetskog rata”, priča Vukašin.
Ostale su istorijske činjenica da je doktor Nika Labović nakon rata započeo sa organizacijom zdravstvene službe u Beranama.
Smatra se da su dr Labović, dr Jovan Klisić i dr Dušan Dekleva, koji je tokom 1946. i 1947. godine, kao ispomoć, radio kao hirurg u Beranama, začetnici beranske hirurgije.
Kako je tokom Drugog svjetskog rata, zgrada bolnice spaljena, na zidinama stare, ljeta 1955. godine, započeta izgradnja nove bolničke zgrade, koja je predata na upotrebu 1963. godine.
U toj bolnici je pod rukovostvom dr Dušana Dekleve radilo hirurško odjeljenje, dok je ostala odjeljenja vodio dr Nika Labović.
Medicinski centar “Dr Nika Labović” u septembru 1991. godine, podijeljen je na dvije javne zdravstvene ustanove – Opštu bolnicu Berane i Dom zdravlja “Dr Nika Labović” Berane.
Doktor Nika je za mnoge sugrađane starije dobi do danas ostao sinonim ljekara i humaniste.
Nije poživio dugo. Samo dvije godine poslije očeve smrti, 1970. godine, dr Niku je pokosio srčani udar.
U velikoj i prostranoj kući, u preko dvjesta kvadrata, ostala je da samuje Dara Labović. Ona je službovala u Opštini Berane, i u dubokoj starosti preminula 2002. godine. Od tada je ova kuća prazna i prepuštena zubu vremena.
“Život je tako namjestio da niko od Petrove djece nije imao direktnog potomka, iako je dr Nika živio u velikoj ljubavi sa Kosom Pajković, jednom od najljepših Vasojevki”, kaže Vukašin.
On priča da će se, ako nema druge, potruditi da se javi još makar stotinu rođaka sa strane Nikine majke, i da kuća nikada ne bude mogla da bude prodata.
“Najprirodnije je da kuća pripadne gradu. Jedino tako može preživjeti i ostati da čuva sjećanje na dr Niku, njegove roditelje, brata i sestru. Oni su ne samo stvarali Berane, nego i ostavili dubokog traga u svim oblastima u Crnoj Gori”, kaže Vukašin Labović.
Ovaj čovjek je monografiju o doktoru Niki štampao o sopstvenom trošku, i nijedan primjerak nije nekome dao za novac. Kaže da bi to bio grijeh.
Grijeh bi, dodaje, bilo i kuću prodati radi male ili nikakve koristi. U međuvremenu će postaviti tablu po kojoj će se makar znati da je tu rođen, živio i umro dr Nika Labović. Ovako kako je sada, mnogo je i Beranaca koji prolaze svakodnevno pored ove kuće, a ne znaju ništa, ili vrlo malo o dr Niki.
Izvor: RTCG
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














