DRUŠTVO
SAOPŠTIO DIREKTOR AGENCIJE ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Berane: U bivšoj fabrici Celuloze ima opasnih hemikalija
„Prošle godine iz Crne Gore izvezeno je oko 85 tona opasnih hemikalija, a pretpostavlja se da je ostalo oko 200 tona takvih materija“

U Crnoj Gori ima oko 200 tona opasnih otpadnih hemikalija, a određena količina nalazi se u bivšoj fabrici Celuloze i papira u Beranama, saopštio je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
On je agenciji MINA kazao da je prošle godine iz Crne Gore izvezeno oko 85 tona opasnih hemikalija, a da se pretpostavlja da je ostalo oko 200 tona takvih materija.
Gazdić je rekao da je to samo aproksimacija i da je do egzaktih podataka u ovome trenutku vrlo teško, ako ne i nemoguće doći.
“Agencija raspolaže informacijom da se određena količina hemikalija nalazi u bivšoj fabrici Celuloze i papira u Beranama”, kazao je Gazdić.
On je rekao da Agencija intenzivno priprema projekat koji će se omogućiti da se Crna Gora konačno oslobodi preostalih višedecenijskih količina opasnih hemikalija, i da će o tome crnogorska javnost biti pravovremeno informisana.
Novi Zakon o upravljanju otpadom trebalo bi da bude izrađen do kraja godine, a Gazdić nije mogao da saopšti da li je tim aktom, koji donosi Skupština na predlog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, planirana izgradnja deponije za trajno odlaganje opasnog otpada, što zahtijevaju i evropski standardi.
“Izgradnja deponija je vrlo kompleksan proces, a naročito izgradnja deponije za opasan otpad. Naravno, ukoliko bi se donijela odluka o njenoj izgradnji, ona bi bila izgrađena po svim standardima kako našim, tako i standardima Evropske unije”, rekao je Gazdić.
On je ukazao da u Crnoj Gori ne postoji mogućnost trajnog zbrinjavanja opasnog otpada, i da se iz tog razloga on izvozi.
“Što se tiči izgradnje spalionica, gdje bi se uništavao opasni otpad, slična je priča kao i sa izgradnjom deponija ”, rekao je Gazdić.
Gazdić je istakao da se opasni otpad iz Crne Gore izvozi u skladu sa domaćim i međunarodnim propisima i procedurama.
“Nakon sprovedenih procedura, Agencija kao nadležni organ izdaje dozvole za izvoz opasnog otpada. Posao izvoza otpada obavljaju specijalizovane firme sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj zahtjevnoj oblasti”, pojasnio je Gazdić.
On je rekao da Agencija nema mogućnost uvida u finansijske ugovore sa kompanijama koje su uključene u izvoz otpada, pa nema informaciju koliko taj proces košta državu Crnu Goru.
Gazdić je kazao da je novi Zakon o upravljanju otpadom prepoznao određene manjkavosti prethodnog i da se svi nadaju da će ispraviti uočeni nedostaci.
Vlada Crne Gore je 2014. godine potpisala Ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom za projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, za čiju implementaciju je zadužena Agencija za zaštitu životne sredine.
Projektom je predviđeno da se riješe problemi crnih ekoloških tačaka, i to bivšeg brodogradilišta Bijela, deponije pepela i šljake Maljevac i flotacionog jalovišta Gradac u Pljevljima, pripremi tehnička dokumentacija za sanaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na KAP lokaciji, kao i da se rješi pitanje tretmana opasnog i neopasnog otpada.
Gazdić je rekao da je remedijacija flotacionog jalovišta „Gradac“ i deponije pepela i šljake „Maljevac“, odnosno rekultivacija Kasete II, izmještanje Paleškog potoka, sanacija klizišta, izgradnja novog taložnika i sanacija 4 i 5 stepenice, završena u drugoj polovini 2021. godine.
Kako je naveo, sa stanovišta Poglavlja 27, završetkom remedijacije tih lokacija ostvaren je značajan napredak u implementaciji i sprovođenju pravne tekovine EU.
“Značaj remedijacije posebno ističemo u pogledu kontrole i sprečavanja daljeg zagađenja opštine Pljevlja i prigradskih naselja, s obzirom na to da su ove deponije prepoznate kao najizraženiji ekološki problemi u Crnoj Gori i sanacija istih, u skladu sa ekološkim standardima, bila je prioritetna”, dodao je Gazdić.
On je, kada je riječ o bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog otpada koji se nalaze na lokaciji KAP-a, rekao da je budžetom projekta obezbijeđen novac za izradu tehničke dokumentacije za remedijaciju, i da je sva tehnička dokumentacija pripremljena i odobrena u skladu sa regulativom.
“Aktivnosti na remedijaciji lokacije brodogradilišta Bijela su u završnoj fazi, kod nas je ostalo oko šest hiljada tona kontaminiranog zemljišta koje je iznad kriterijuma za izvoz, a za koje vjerujemo da će ubrzo biti izvezeno, a lokacija sanirana”, saopštio je Gazdić.
On je napomenuo da je projektom za brodogradilište Bijela bilo opredijeljeno 24 miliona eura, ali da su uspjeli da sačuvaju 850 hiljada, što znači da taj novac neće uzimati pa sami tim Crna Gora neće imati obavezu da vrati planirani iznos.
Kada je u pitanju tretman opasnog i neopasnog otpada, Gazdić je kazao da je uspostavljen mehanizam za stvaranje i održavanje kvalitente baze podataka, odnosno 3R registra otpada i katastar zagađivača.
“Ovakav 3R registar otpada omogućava evidenciju tokova otpada, digitalizaciju i automatizaciju procesa koji se sprovode prilikom izdavanja dozvola i saglasnosti za upravljanje otpadom”, rekao je Gazdić.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta









