Connect with us

DRUŠTVO

SAOPŠTIO DIREKTOR AGENCIJE ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Berane: U bivšoj fabrici Celuloze ima opasnih hemikalija

„Prošle godine iz Crne Gore izvezeno je oko 85 tona opasnih hemikalija, a pretpostavlja se da je ostalo oko 200 tona takvih materija“

Foto: monitor.co.me

U Crnoj Gori ima oko 200 tona opasnih otpadnih hemikalija, a određena količina nalazi se u bivšoj fabrici Celuloze i papira u Beranama, saopštio je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.

On je agenciji MINA kazao da je prošle godine iz Crne Gore izvezeno oko 85 tona opasnih hemikalija, a da se pretpostavlja da je ostalo oko 200 tona takvih materija.

Gazdić je rekao da je to samo aproksimacija i da je do egzaktih podataka u ovome trenutku vrlo teško, ako ne i nemoguće doći.

“Agencija raspolaže informacijom da se određena količina hemikalija nalazi u bivšoj fabrici Celuloze i papira u Beranama”, kazao je Gazdić.

On je rekao da Agencija intenzivno priprema projekat koji će se omogućiti da se Crna Gora konačno oslobodi preostalih višedecenijskih količina opasnih hemikalija, i da će o tome crnogorska javnost biti pravovremeno informisana.

Novi Zakon o upravljanju otpadom trebalo bi da bude izrađen do kraja godine, a Gazdić nije mogao da saopšti da li je tim aktom, koji donosi Skupština na predlog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, planirana izgradnja deponije za trajno odlaganje opasnog otpada, što zahtijevaju i evropski standardi.

“Izgradnja deponija je vrlo kompleksan proces, a naročito izgradnja deponije za opasan otpad. Naravno, ukoliko bi se donijela odluka o njenoj izgradnji, ona bi bila izgrađena po svim standardima kako našim, tako i standardima Evropske unije”, rekao je Gazdić.

On je ukazao da u Crnoj Gori ne postoji mogućnost trajnog zbrinjavanja opasnog otpada, i da se iz tog razloga on izvozi.

“Što se tiči izgradnje spalionica, gdje bi se uništavao opasni otpad, slična je priča kao i sa izgradnjom deponija ”, rekao je Gazdić.

Gazdić je istakao da se opasni otpad iz Crne Gore izvozi u skladu sa domaćim i međunarodnim propisima i procedurama.

“Nakon sprovedenih procedura, Agencija kao nadležni organ izdaje dozvole za izvoz opasnog otpada. Posao izvoza otpada obavljaju specijalizovane firme sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj zahtjevnoj oblasti”, pojasnio je Gazdić.

On je rekao da Agencija nema mogućnost uvida u finansijske ugovore sa kompanijama koje su uključene u izvoz otpada, pa nema informaciju koliko taj proces košta državu Crnu Goru.

Gazdić je kazao da je novi Zakon o upravljanju otpadom prepoznao određene manjkavosti prethodnog i da se svi nadaju da će ispraviti uočeni nedostaci.

Vlada Crne Gore je 2014. godine potpisala Ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom za projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, za čiju implementaciju je zadužena Agencija za zaštitu životne sredine.

Projektom je predviđeno da se riješe problemi crnih ekoloških tačaka, i to bivšeg brodogradilišta Bijela, deponije pepela i šljake Maljevac i flotacionog jalovišta Gradac u Pljevljima, pripremi tehnička dokumentacija za sanaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na KAP lokaciji, kao i da se rješi pitanje tretmana opasnog i neopasnog otpada.

Gazdić je rekao da je remedijacija flotacionog jalovišta „Gradac“ i deponije pepela i šljake „Maljevac“, odnosno rekultivacija Kasete II, izmještanje Paleškog potoka, sanacija klizišta, izgradnja novog taložnika i sanacija 4 i 5 stepenice, završena u drugoj polovini 2021. godine.

Kako je naveo, sa stanovišta Poglavlja 27, završetkom remedijacije tih lokacija ostvaren je značajan napredak u implementaciji i sprovođenju pravne tekovine EU.

“Značaj remedijacije posebno ističemo u pogledu kontrole i sprečavanja daljeg zagađenja opštine Pljevlja i prigradskih naselja, s obzirom na to da su ove deponije prepoznate kao najizraženiji ekološki problemi u Crnoj Gori i sanacija istih, u skladu sa ekološkim standardima, bila je prioritetna”, dodao je Gazdić.

On je, kada je riječ o bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog otpada koji se nalaze na lokaciji KAP-a, rekao da je budžetom projekta obezbijeđen novac za izradu tehničke dokumentacije za remedijaciju, i da je sva tehnička dokumentacija pripremljena i odobrena u skladu sa regulativom.

“Aktivnosti na remedijaciji lokacije brodogradilišta Bijela su u završnoj fazi, kod nas je ostalo oko šest hiljada tona kontaminiranog zemljišta koje je iznad kriterijuma za izvoz, a za koje vjerujemo da će ubrzo biti izvezeno, a lokacija sanirana”, saopštio je Gazdić.

On je napomenuo da je projektom za brodogradilište Bijela bilo opredijeljeno 24 miliona eura, ali da su uspjeli da sačuvaju 850 hiljada, što znači da taj novac neće uzimati pa sami tim Crna Gora neće imati obavezu da vrati planirani iznos.

Kada je u pitanju tretman opasnog i neopasnog otpada, Gazdić je kazao da je uspostavljen mehanizam za stvaranje i održavanje kvalitente baze podataka, odnosno 3R registra otpada i katastar zagađivača.

“Ovakav 3R registar otpada omogućava evidenciju tokova otpada, digitalizaciju i automatizaciju procesa koji se sprovode prilikom izdavanja dozvola i saglasnosti za upravljanje otpadom”, rekao je Gazdić.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije