Connect with us

EKONOMIJA

SADA SLIJEDI POSAO SANACIJE I VRAĆANJA U FUNKCIONALNO STANJE

Beranski Rudnik: Voda iz jame izvađena, šteta velika, oporavak spor

U Rudniku uglja Berane rade na popravci glavne trafostanice, kako bi mogli da puste struju i u jami

Foto: Tufik Softić

Voda iz jame Petnjik beranskog Rudnika uglja izvađena je, i sada slijedi posao sanacije i vraćanja u prvobitno, odnosno funkcionalno stanje.

Direktor Rudnika Nikola Šćekić kazao je za „Vijesti“ da su silazili u jamu i da su ustanovili ono što su i pretpostavljali, a to je da je šteta na elektro opremi velika.

”Sada radimo na popravci glavne trafostanice, kako bismo mogli da pustimo struju i u jami. Izvukli smo opremu na sušenje. Sve to ide dosta sporo jer imamo svega deset radnika”, kazao je Šćekić.

On nije mogao da precizira kada će tačno struja u jami biti puštena, ali je rekao da bi to trebalo da bude ubrzo.

”Nezahvalno bi bilo da vam sada kažem datum, jer uvijek ima nekih nepredvidivih okolnosti. Cilj nam je da popravimo glavno pumpno postrojenje, i da stavimo pumpu u funkciju”, rekao je direktor rudnika.

Prema njegovim riječima, svakodnevni priliv podzemnih voda, koji se kreće od trideset i pet do četrdeset kubika, još se izbacuje vagonima.

”U jami postoje dva bazena gdje se sakupljaju podzemne vode, i u regularnim uslovima, kada radi pumpa, izbacuju se jednom sedmično. Ovako, mi još izbacimo ručno po trideset do četrdeset vagona vode”, kazao je Šćekić.

Havarija u beranskom Rudniku uglja nastala je početkom avgusta usljed kvara na dalekovodu, zbog nevremena.

Nestanak struje i prekid rada pumpi, učinio je da podzemne vode počnu da se skupljaju na dubini od dvjesta metara, na kojoj se nalaze hodnici jame Petnjik. Vrlo brzo je potopljeno glavno pumno postrojenje, i glavna trafostanica u jami.

Kada je voda zaprijetila da u potpunosti potopi jamu, u pomoć su priskočili radnici CEDIS-a koji su nekoliko dana vodili nadljudsku borbu za popravku dalekovoda i dovođenje struje na površinu rudnika.

Havarija na dalekovodu i nestanak struje dogodio se baš u trenutku kada se sa državnim vrhom najozbiljnije razgovaralo o tome kako pomoći da rudnik pokrene proizvodnju.

Kompanija “Metalfer” iz Sremske Mitrovica, koja je vlasnik rudnika, prekinula je proizvodnju u aprilu prošle godine zbog, kako su tvrdili, nerentabilnosti.

Premijer R je prilikom posjete Beranama u drugoj polovini jula izjavio da rudnik treba da radi i zaposli stotinu radnika, odnosno 400 u reprolancu, i da radi onoliko koliko bude radila Termoelektrana u Pljevljima.

Beranski rudnik ima ugovor sa Termoelektranom o otkupu svih proizvedenih količina uglja, samo se postavljalo pitanje rentabilnosti zbog troškova prevoza od Berana do Pljevalja.

Direktor Rudnika nije mogao da kaže kako teku pregovori sa Vladom i da li ima pomaka.

”Pregovore sa Vladom Crne Gore vode vlasnici. Ono što mi ovdje u Beranama radimo i što nam je cilj je to da jamu dovedemo u funkcionalno stanje, kao da će proizvodnja sjutra biti pokrenuta. Dajemo sve od sebe, a šta će biti poslije toga, vidjećemo”, kazao je Šćekić.

Rudnik uglja je jedina firma u Beranama u industrijskoj zoni Rudeš koja je preživjela tranziciju i pljačkaške privatizacije, i u kojoj je moguće pokretanje proizvodnje.

Ova kompanija za siromašno Berane znači mnogo i u socijalnom smislu, jer u njoj direktno može raditi i do stotinu pedeset radnika, a u reprolancu sa povezanim manjim firmama ukupno do četiristo.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije