Connect with us

POLITIKA

ZVANIČNIK EP-A UPOZORAVA NA POSLJEDICE ODLUKE SKUPŠTINE, CRNOGORSKI POSLANIK TRAŽI OBJAŠNJENJE

Bilčik: Crna Gora ne može da napreduje sa snagama bliskim Moskvi

Usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku direktan izazov dugogodišnjim evropskim ambicijama Crne Gore – naglašava Vladimir Bilčik. Provjeriti verzije da je Bilčik, navodno razočaran odlukom crnogorskog parlamenta što je u suverenoj zemlji usvojen zakon, spriječio održavanje POSP-a – poručuje Miodrag Lekić

Crna Gora u riziku od dugotrajne krize i ustavnog haosa: Bilčik

Ako predsjednici Skupštine Danijeli Đurović nije objašnjeno zašto je otkazan sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), onda ona treba da traži pojašnjenje te odluke od Evropskog parlamenta (EP).

To je “Vijestima” kazao poslanik i čelnik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Miodrag Lekić.

On navodi da otkazivanje sastanka zahtijeva precizna objašnjenja i eventualno preuzimanje odgovornosti, dodajući da šefica parlamenta treba da učini javnim dopis nekoga iz EP-a, za koji pretpostavlja da je stigao u zakonodavni dom.

”Ako u takavom dopisu nije objašnjeno zašto je sastanak otkazan, smatram da predsjednica treba javno da zahtijeva objašnjenja od EP-a”, istakao je Lekić.

Šef delegacije EP-a za Crnu Goru Vladimir Bilčik, saopštio je u utorak da je sastanak POSP-a otkazan zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku.

On je juče “Vijestima” kazao da “Vlada koja bi mogla nastati na temelju odluka koje su zaobišle evropska načela i hitno mišljenje Venecijanske komisije (VK), a koju bi mogle voditi političke snage blisko povezane s Moskvom, ne može Crnoj Gori donijeti napredak u pristupanju EU”.

Time je potvrdio nezvanična saznanja “Vijesti”, da je iste argumente prenio poslanicima EP-a kad ih je obavijestio o otkazivanju sastanka.

U obavještenju u koje je ovaj medij imao uvid, saopštio je, između ostalog, da se plaši da bi se situacija u Crnoj Gori mogla pogoršati, “jer političke snage bliske Moskvi uzimaju prevagu”.

Biličik je u izjavi “Vijestima” rekao da je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku od vladajuće većine od četrdeset jednog poslanika, direktan izazov dugogodišnjim evropskim ambicijama Crne Gore, uključujući poštovanje ustavnosti i principa vladavine prava.

”Glasanje od ponedjeljka prijeti procesu pristupanja Crne Gore EU i rizikuje da gurne Crnu Goru u dugotrajnu političku krizu i ustavni haos. Lideri iz cijelog političkog spektra treba da rade na dugogodišnjoj predanosti Crne Gore članstvu u EU, ubrzanju reformi EU integracija i ispunjavanju očekivanja ogromne većine građana Crne Gore koji podržavaju budućnost svoje zemlje u EU. U posljednjih pet godina nijedno pregovaračko poglavlje nije zatvoreno”, naglasio je.

Na pripremnom sastanku za POSP, održanom prošlog četvrtka u Briselu, nije bilo riječi o otkazivanju sastanka.

Lekić kaže da treba posebno treba provjeriti “verzije u javnosti” da je Bilčik, navodno razočaran odlukom crnogorskog parlamenta “što je u suverenoj zemlji usvojen zakon”, spiječio održavanje sastanka. Ako se ispostavi da je to tačno, onda bi, prema njegovim riječima, dodatno rasle već prisutne sumnje da slovački političar zloupotrebljava status u EP-u.

”Da bi iz nekog razloga dijelovao u korist određenih političkih grupacija u Crnoj Gori, a ne prema međunarodnim pravilima i normama o djelovanju EP-a. U tom slučaju takva situacija imala bi ne samo tragikomične dimenzije, već bi zahtijevala određene istrage i sankcije. I dalje nastojim da vjerujem da se ne radi o skandalu takve vrste, već da će se zvaničnim objašnjenjem iz EP-a objasniti nastali zaplet”, podvukao je.

Prisutne sumnje da Bilčik djeluje u korist određenih političkih grupacija, foto: Luka Zeković

Crnogorsku delegaciju na POSP-u trebalo je da predvodi predsjednica parlamenta. Kako je Skupština bila najavila, planirani su bili razgovori o trenutnom stanju pristupnih pregovora i odnosima između EU i Crne Gore, napretku u oblasti vladavine prava, “uz poseban osvrt na borbu protiv korupcije, funkcionisanje pravosuđa i slobodu medija, unapređenje rodne ravnopravnosti i sprečavanje rodno zasnovanog nasilja, kao i suprotstavljanje hibridnim prijetnjama i dezinformacijama u svjetlu agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine”.

POSP je formiran u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Odbor čine poslanici crnogorske Skupštine i EP-a, a sastaje se dva puta godišnje, u Briselu ili Strazburu i Podgorici.

Izmjene Zakona o predsjedniku, čije usvajanje VK nije preporučila, usvojene su da bi se realizovao septembarski dogovor tridesetoavgustovske skupštinske većine da Lekić bude mandatar.

Odluka Skupštine da izmijeni zakon naišla je na oštre kritike opozicije, diplomata i dijela nevladinog sektora.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, rekao je juče da Crna Gora ostaje posvećena spoljnopolitičkim ciljevima države i da nema nikakvih restrikcija u vezi sa bilo kakvim diplomatskim aktivnostima koje Vlada sprovodi.

”Ponovili smo stav da jako cijenimo mišljenje VK po svim pitanjima, ali smo naglasili da je u mišljenju VK prva i osnovna stavka deblokada Ustavnog suda”, podvukao je nakon posjete Savjetu Evrope (SE).

Abazović i ministarka koja rukovodi Ministarstvom evropskih poslova Ana Novaković Đurović bili su juče u Strazburu, a posjetili su i Evropski sud za ljudska prava.

Novaković Đurović “Vijestima” je kazala da su sastanci u Strazburu zakazani u novembru, na inicijativu Crne Gore, i da su dio agende međunarodnih aktivnosti premijera.

Abazović i Novaković Đurović sa generalnom sekretarkom SE Marijom Pejčinović Burić, foto: Vlada Crne Gore

”Na sastanku u SE bilo je razgovora o više tema, uključujući aktuelnu temu o Zakonu o predsjedniku, o Ustavnom sudu i sl.”, navela je.

Potpredsjednik Vlade i lider Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković poručio je juče iz Brisela, gdje boravi u zvaničnoj posjeti, da u Crnoj Gori treba spustiti tenzije.

Upitan da li strahuje da bi EU mogla da ospori legitimitet odluka koje su donesene na osnovu izmijenjenog Zakona o predsjedniku, on odgovara da postoji zabrinutost, ali da se iz krize mora izaći na neki način.

”Izglasavanje (izmjena) Zakona o predsjedniku je nešto što doprinosi rješavanju ove situacije. Vratićemo se na ono što je bila obaveza predsjednika, g. Lekić bi dobio mandat i bila bi izabrana nova vlada koja bi pripremila nove izbore – da li 2024. kad ističe mandat ovom sazivu Skupštine, ili neke prijevremene izbore, to je sasvim nebitno”, poručio je Joković.

Đurović dostavila ispravljeni propratni akt zakona

Šefica parlamenta Đurović dostavila je juče Milu Đukanoviću ispravljeni propratni akt izmjena Zakona o predsjedniku. To je “Vijestima” potvrđeno iz Skupštine.

Đukanović je prekjuče vratio parlamentu izmjene zbog greške u nazivu propisa.

Đurović je nakon toga saopštila da će mu dostaviti ispravljenu verziju, navodeći da greška nije bila u usvojenom zakonu, već u propratnom aktu, i da je ona korigovana.

Ako Đukanović odluči da ispoštuje Ustav i potpiše izmjene propisa koji spori, to bi značilo ubrzavanje postupka za izbor Lekićevog kabineta. Ako to ne učini, parlament je usvojio odluku o hitnosti, koja dozvoljava Đurović da izmjene zakona dostavi Službenom listu na objavu.

Đukanović i Abazović danas s Eskobarom

Zamjenik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Gabrijel Eskobar, sastaće se danas sa Đukanovićem u okviru posjete Crnoj Gori.

Sa američkim zvaničnikom susrešće se i premijer Abazović.

Kako je najavljeno iz Đukanovićevog kabineta, predsjednik će danas takođe primiti i specijalnog izaslanika predsjednika britanske vlade za Zapadni Balkan Stjuarta Piča i specijalnog izaslanika njemačke vlade za zemlje regiona Manuela Saracina. Dvojica zvaničnika takođe borave u zajedničkoj posjeti Crnoj Gori.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije