Connect with us

POLITIKA

ZVANIČNIK EP-A UPOZORAVA NA POSLJEDICE ODLUKE SKUPŠTINE, CRNOGORSKI POSLANIK TRAŽI OBJAŠNJENJE

Bilčik: Crna Gora ne može da napreduje sa snagama bliskim Moskvi

Usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku direktan izazov dugogodišnjim evropskim ambicijama Crne Gore – naglašava Vladimir Bilčik. Provjeriti verzije da je Bilčik, navodno razočaran odlukom crnogorskog parlamenta što je u suverenoj zemlji usvojen zakon, spriječio održavanje POSP-a – poručuje Miodrag Lekić

Crna Gora u riziku od dugotrajne krize i ustavnog haosa: Bilčik

Ako predsjednici Skupštine Danijeli Đurović nije objašnjeno zašto je otkazan sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), onda ona treba da traži pojašnjenje te odluke od Evropskog parlamenta (EP).

To je “Vijestima” kazao poslanik i čelnik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Miodrag Lekić.

On navodi da otkazivanje sastanka zahtijeva precizna objašnjenja i eventualno preuzimanje odgovornosti, dodajući da šefica parlamenta treba da učini javnim dopis nekoga iz EP-a, za koji pretpostavlja da je stigao u zakonodavni dom.

”Ako u takavom dopisu nije objašnjeno zašto je sastanak otkazan, smatram da predsjednica treba javno da zahtijeva objašnjenja od EP-a”, istakao je Lekić.

Šef delegacije EP-a za Crnu Goru Vladimir Bilčik, saopštio je u utorak da je sastanak POSP-a otkazan zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku.

On je juče “Vijestima” kazao da “Vlada koja bi mogla nastati na temelju odluka koje su zaobišle evropska načela i hitno mišljenje Venecijanske komisije (VK), a koju bi mogle voditi političke snage blisko povezane s Moskvom, ne može Crnoj Gori donijeti napredak u pristupanju EU”.

Time je potvrdio nezvanična saznanja “Vijesti”, da je iste argumente prenio poslanicima EP-a kad ih je obavijestio o otkazivanju sastanka.

U obavještenju u koje je ovaj medij imao uvid, saopštio je, između ostalog, da se plaši da bi se situacija u Crnoj Gori mogla pogoršati, “jer političke snage bliske Moskvi uzimaju prevagu”.

Biličik je u izjavi “Vijestima” rekao da je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku od vladajuće većine od četrdeset jednog poslanika, direktan izazov dugogodišnjim evropskim ambicijama Crne Gore, uključujući poštovanje ustavnosti i principa vladavine prava.

”Glasanje od ponedjeljka prijeti procesu pristupanja Crne Gore EU i rizikuje da gurne Crnu Goru u dugotrajnu političku krizu i ustavni haos. Lideri iz cijelog političkog spektra treba da rade na dugogodišnjoj predanosti Crne Gore članstvu u EU, ubrzanju reformi EU integracija i ispunjavanju očekivanja ogromne većine građana Crne Gore koji podržavaju budućnost svoje zemlje u EU. U posljednjih pet godina nijedno pregovaračko poglavlje nije zatvoreno”, naglasio je.

Na pripremnom sastanku za POSP, održanom prošlog četvrtka u Briselu, nije bilo riječi o otkazivanju sastanka.

Lekić kaže da treba posebno treba provjeriti “verzije u javnosti” da je Bilčik, navodno razočaran odlukom crnogorskog parlamenta “što je u suverenoj zemlji usvojen zakon”, spiječio održavanje sastanka. Ako se ispostavi da je to tačno, onda bi, prema njegovim riječima, dodatno rasle već prisutne sumnje da slovački političar zloupotrebljava status u EP-u.

”Da bi iz nekog razloga dijelovao u korist određenih političkih grupacija u Crnoj Gori, a ne prema međunarodnim pravilima i normama o djelovanju EP-a. U tom slučaju takva situacija imala bi ne samo tragikomične dimenzije, već bi zahtijevala određene istrage i sankcije. I dalje nastojim da vjerujem da se ne radi o skandalu takve vrste, već da će se zvaničnim objašnjenjem iz EP-a objasniti nastali zaplet”, podvukao je.

Prisutne sumnje da Bilčik djeluje u korist određenih političkih grupacija, foto: Luka Zeković

Crnogorsku delegaciju na POSP-u trebalo je da predvodi predsjednica parlamenta. Kako je Skupština bila najavila, planirani su bili razgovori o trenutnom stanju pristupnih pregovora i odnosima između EU i Crne Gore, napretku u oblasti vladavine prava, “uz poseban osvrt na borbu protiv korupcije, funkcionisanje pravosuđa i slobodu medija, unapređenje rodne ravnopravnosti i sprečavanje rodno zasnovanog nasilja, kao i suprotstavljanje hibridnim prijetnjama i dezinformacijama u svjetlu agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine”.

POSP je formiran u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Odbor čine poslanici crnogorske Skupštine i EP-a, a sastaje se dva puta godišnje, u Briselu ili Strazburu i Podgorici.

Izmjene Zakona o predsjedniku, čije usvajanje VK nije preporučila, usvojene su da bi se realizovao septembarski dogovor tridesetoavgustovske skupštinske većine da Lekić bude mandatar.

Odluka Skupštine da izmijeni zakon naišla je na oštre kritike opozicije, diplomata i dijela nevladinog sektora.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, rekao je juče da Crna Gora ostaje posvećena spoljnopolitičkim ciljevima države i da nema nikakvih restrikcija u vezi sa bilo kakvim diplomatskim aktivnostima koje Vlada sprovodi.

”Ponovili smo stav da jako cijenimo mišljenje VK po svim pitanjima, ali smo naglasili da je u mišljenju VK prva i osnovna stavka deblokada Ustavnog suda”, podvukao je nakon posjete Savjetu Evrope (SE).

Abazović i ministarka koja rukovodi Ministarstvom evropskih poslova Ana Novaković Đurović bili su juče u Strazburu, a posjetili su i Evropski sud za ljudska prava.

Novaković Đurović “Vijestima” je kazala da su sastanci u Strazburu zakazani u novembru, na inicijativu Crne Gore, i da su dio agende međunarodnih aktivnosti premijera.

Abazović i Novaković Đurović sa generalnom sekretarkom SE Marijom Pejčinović Burić, foto: Vlada Crne Gore

”Na sastanku u SE bilo je razgovora o više tema, uključujući aktuelnu temu o Zakonu o predsjedniku, o Ustavnom sudu i sl.”, navela je.

Potpredsjednik Vlade i lider Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković poručio je juče iz Brisela, gdje boravi u zvaničnoj posjeti, da u Crnoj Gori treba spustiti tenzije.

Upitan da li strahuje da bi EU mogla da ospori legitimitet odluka koje su donesene na osnovu izmijenjenog Zakona o predsjedniku, on odgovara da postoji zabrinutost, ali da se iz krize mora izaći na neki način.

”Izglasavanje (izmjena) Zakona o predsjedniku je nešto što doprinosi rješavanju ove situacije. Vratićemo se na ono što je bila obaveza predsjednika, g. Lekić bi dobio mandat i bila bi izabrana nova vlada koja bi pripremila nove izbore – da li 2024. kad ističe mandat ovom sazivu Skupštine, ili neke prijevremene izbore, to je sasvim nebitno”, poručio je Joković.

Đurović dostavila ispravljeni propratni akt zakona

Šefica parlamenta Đurović dostavila je juče Milu Đukanoviću ispravljeni propratni akt izmjena Zakona o predsjedniku. To je “Vijestima” potvrđeno iz Skupštine.

Đukanović je prekjuče vratio parlamentu izmjene zbog greške u nazivu propisa.

Đurović je nakon toga saopštila da će mu dostaviti ispravljenu verziju, navodeći da greška nije bila u usvojenom zakonu, već u propratnom aktu, i da je ona korigovana.

Ako Đukanović odluči da ispoštuje Ustav i potpiše izmjene propisa koji spori, to bi značilo ubrzavanje postupka za izbor Lekićevog kabineta. Ako to ne učini, parlament je usvojio odluku o hitnosti, koja dozvoljava Đurović da izmjene zakona dostavi Službenom listu na objavu.

Đukanović i Abazović danas s Eskobarom

Zamjenik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Gabrijel Eskobar, sastaće se danas sa Đukanovićem u okviru posjete Crnoj Gori.

Sa američkim zvaničnikom susrešće se i premijer Abazović.

Kako je najavljeno iz Đukanovićevog kabineta, predsjednik će danas takođe primiti i specijalnog izaslanika predsjednika britanske vlade za Zapadni Balkan Stjuarta Piča i specijalnog izaslanika njemačke vlade za zemlje regiona Manuela Saracina. Dvojica zvaničnika takođe borave u zajedničkoj posjeti Crnoj Gori.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije