Connect with us

DRUŠTVO

PODNIO TUŽBU UPRAVNOM SUDU

Bivši predsjednik Fonda PIO tužio Abazovića: „Nezakonito sam smijenjen!“

„Kandidat kojeg je Vlada javno podržala bio je tek četvrti na rang listi i nema radno iskustvo“, kazao je Košuta

Košuta i Abazović

Bivši predsjednik Upravnog odbora Fonda PIO Alija Košuta podnio je Upravnom sudu tužbu protiv premijera Dritana Abazovića zbog, kako je naveo, nezakonite smjene.

On je istakao da je tadašnji UO Fonda mogao biti razriješen samo na predlog ministra rada i socijalnog staranja, što se, kako on navodi, nije desilo.

„Svi članovi upravnog odbora koji su tada smijenjeni ispunjavali su uslove za te pozicije, a ja sam bio direktor Uprave za inspekcijske poslove, koja je mnogo kompleksnija ustanova za rukovođenje od Fonda PIO. Sa te pozicije upravljao sam sa 22 inspekcije. U karijeri sam bio direktor oko 33 godine i na kraju ja, navodno, ne ispunjavam uslove, a premijer za tu poziciju ispunjava“, kazao je Košuta.

On smatra da ima bolje reference od Abazovića čak i za poziciju premijera.

„Smijenjeni smo nezakonito samo dan prije izbora direktora, a imali smo namjeru da konačno prekinemo v.d. status u Fondu. Zbog čega nakon naše smjene nije riješeno pitanje direktora to zna Vlada, a ima pravo da postavlja članove upravnog odbora. Vjerovatno još nemaju predlog ministra ili nemaju kandidata koji im odgovara“, rekao je Košuta.

On tvrdi da je telefonska sjednica na kojoj je smijenjen tadašnji odbor održana poslije podne, van radnog vremena, te da je sve to urađeno sa namjerom.

„Znali su da kandidat koji bi bio izabran ne bi bio po njihovoj mjeri. Kandidat kojeg je Vlada javno podržala bio je tek četvrti na rang-listi i nema radno iskustvo na rukovodećoj poziciji, pa su spriječili izbor direktora, ali i izlazak institucije iz v.d. stanja“, kaže Košuta.

On dodaje da zbog toga sada u Fondu PIO nema upravnog odbora, te da se direktor imenuje po odluci većine glasova ovog odbora, a ne uz saglasnost Vlade.

„Premijer je tako najveću budžetsku jedinicu ostavio u neprimjerenom stanju, bez rukovodstva. Ali, tako je i sa Vladom, i ona je u v.d. stanju. Samo upravni odbor može da donosi odluke, a on ne postoji od 20. decembra prošle godine. Konkurs za izbor direktora je bio raspisan, sproveden, prošla su četiri kandidata, sjednica o izboru je bila zakazana, a tada je bilo sporno čak i da li član može glasati sam za sebe. Ako poslanici mogu glasati za sebe prilikom izbora na poziciju, recimo, ministra, članovi bordova direktora najvećih državnih preduzeća glasaju za sebe, zašto to ne bi moglo u Fondu PIO, ako pričamo o kandidatkinji koja je bila prvorangirana na konkursu“, upitao je Košuta.

On je istakao da je čelnik Fonda sada četvrti put zaredom u v.d. stanju, a u zakonu decidirano piše da na toj poziciji može biti jednom, i to do šest mjeseci.

„Ali, to je naša država. Da li će neko odgovarati vidjećemo, ali ovo je posao za Specijalno tužilaštvo“, zaključio je Košuta.

Košuta bio na čelu UO od avgusta

Vlada je na telefonskoj sjednici 20. decembra, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, razriješila predsjednika UO Aliju Košutu i članove Marka Kastratovića i Jadranku Milošević, čime je odložen izbor direktora.

Kako je tada objavio „Dan“, čak i da nije smijenjen upravni odbor, teško da bi došlo do izbora direktora jer nijedan kandidat nije imao potrebnu većinu.

Ovaj UO izabran je početkom avgusta prošle godine.

Upravni odbor čini sedam članova, među kojima su i predstavnici Saveza penzionera, sindikata i Unije poslodavaca.

1 Comment

1 Comment

  1. Naomi Samuel

    12.02.2023. 02:32 at 02:32

    Moj bivši muž i ja prekinuli smo prije godinu i dva mjeseca i bila sam u šestom mjesecu trudnoće. Oboje se volimo i to je za mene bio šok i stvarno mi je slomilo srce. Pokušao sam ga nazvati i obje su linije bile isključene. Pokušala sam doći do njega na društvenim mrežama, ali on me uklonio s njih. Pokušala sam doći do njegovih roditelja i rekli su mi da je njihov sin rekao da me ne voli i da me ne želi vidjeti i da ne znaju što nije u redu. Plakala sam i plakala svaki dan jer sam ga jako voljela. Sve dok nisam rodila i beba nije napunila godinu dana, nisam mogla vratiti svoju ljubav. Opet sam bio zbunjen. Ne znam što da radim, a ostala sam i bez posla, a nemam novaca za brigu o bebi. Bila sam jadna u životu pa sam plakala svojoj sestri i ispričala joj svoj problem i rekla da zna za snažnu čaroliju koju je bakao dr. Apata koji joj je pomogao kada nije mogla zatrudnjeti. Kontaktirala sam ga putem e-maila i on je rekao da će mi pomoći i rekao mi je da je žena stavila urok na mog muža i rekao da će mi pomoći da razbijem urok kako bi mi se moj muž vratio zauvijek i da će biti moj. Za mene je bilo veliko iznenađenje da se dogodilo sve što je rekao. Muž mi se odmah vratio i rekao mi da mu oprostim. Puno hvala ovom moćnom i istinskom čaroliju. Molim se da poživi dugo i da više obavlja svoj divan posao. Ako imate problem koji vas muči u životu, obratite se ovom moćnom igraču čarolija! On vam može pomoći. Neće vas iznevjeriti, možete ga dobiti putem gmail adrese: drapata4@gmail.com ili putem njegovog vibera / whatsappa: (+66 81 302 8552)

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Dojave o bombama u nekoliko škola, Skupština evakuisana

Uprave policije su nezvanično saopštili da preduzimaju mjere i radnje u ovom slučaju te da su u toku pregledi

Foto: Vukoman Kljajević, RTCG (arhiva)

Policija je obaviještena o dojavama o bombama u nekoliko škola u Crnoj Gori ali i Skupštini koja je evakuisana.

Iz Uprave policije su za TVCG nezvanično saopštili da preduzimaju mjere i radnje u ovom slučaju te da su u toku pregledi.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Adžić: Imamo preciznu informaciju, Do Kvon se sreo sa Spajićem i kad je bio na potjernici

„Imali smo informaciju da su se sastajali, čak i u porodičnoj atmosferi, informaciju da su se sastali i nakon momenta kad je Do Kvon bio na (Interpolovoj) potjernici, imamo i ulicu u Beogradu u kojoj su se sastali. Radili su zajednički posao. Ko od vas misli da je to trebalo da prećutimo? To su operativne informacije. Ako sve ovo nije tačno, to je idealna prilika da se demantuje“, istakao je ministar policije

"Možda je potpuno legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca": Adžić, Foto: Boris Pejović

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, kazao je danas da onaj ko je dozvolio uhapšenom „kralju kriptovaluta“ Do Kvonu da uđe u Crnu Goru, nije mogao znati da se radi o licu sa potjernice, jer taj južnokorejski državljanin nije koristio svoja dokumenta, već je imao više falsifikovanih.

On je to rekao nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koju je sazvao premijer Dritan Abazović i na kojoj je razmatran slučaj navodnih veza Do Kvona i lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića.

„Imali smo dilemu kako da postupamo, jer je u toku predizborna kampanja. Kad god da je ovo bilo, imalo bi jedan politički kontekst. Naša obaveza je bila da zaštitimo državni interes. Ako imamo informaciju da se neko iz kripto-svijeta, koji raspolaže milijardama, miješa u izborni proces Crne Gore, moramo reagovati. Ako smo reagovali kad je u pitanju Demokratska partija socijalista (DPS), Demokratski front (DF), zašto bismo sad reagovali drugačije“, naveo je Adžić.

Rekao je da su dobili „preciznu informaciju“ da je lider PES-a Spajić imao prijateljski odnos sa Do Kvonom od 2018. godine.

„Imali smo informaciju da su se sastajali, čak i u porodičnoj atmosferi, informaciju da su se sastali i nakon momenta kad je Do Kvon bio na (Interpolovoj) potjernici, imamo i ulicu u Beogradu u kojoj su se sastali. Radili su zajednički posao. Ko od vas misli da je to trebalo da prećutimo? To su operativne informacije. Ako sve ovo nije tačno, to je idealna prilika da se demantuje“, istakao je Adžić.

Rekao je da, koju god aktivnost da Vijeće sprovodi, ona može biti dovedena u politički kontekst, te da ništa ne bi preduzimali kad bi se time rukovodili.

„Nisam siguran da ovo može da podigne naš politički rejting, naša obaveza je da upozorimo javnost“, naveo je ministar.

Pojasnio je da je jedan dio informacija koje je iznio o Spajiću i Do Kvonu sadržan u pismu Do Kvona dostavljenom Abazoviću, ministru pravde Marku Kovaču i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, a se drugi dio odnosi na operativne podatke.

Adžić je kazao da se unutar oduzetog Do Kvonovog laptopa nalaze dokazi o zajedničkom poslovanju sa Spajićem.

„Ne znam je li to sporno, treba da se ispita. Možda je potpuno legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca… Unutar laptopa postoje dokazi o finansiranju kampanje. Ne bih govorio o cifri, ali nije zanemarljiva“, istakao je.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Milatović prvi predsjednik koji se poklonio žrtvama zločina u Pivskim Dolima

U pivskim Dolima obilježeno 80 godina od zločina kada je ubijeno preko 500 Pivljana, među kojima je bilo i djece

Foto: Služba za informisanje predsjednika Crne Gore

Trebalo je 80 godina, pa da pivska Dola, mjesto najvećeg stradanja Pivljana u Drugom svjetskom ratu, posjete najveći državnici Crne Gore, odaju počast žrtvama stradalim u zločinu i uz vojnu ceremoniju polože vijenac.

To je uradio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je, nakon polaganja vijenca u memorijalnom kompleksu u Dolima, kazao da je Piva bila poprište jednog od najvećih zločina u crnogorskoj istoriji.

Durmitorska inicijativa za Žabljak, Plužine i Šavnik zahvalila je predjsedniku Milatoviću, što se danas, kao najviši državni zvaničnik, uz najviše državne počasti, poklonio sjenima žrtava zločina u Pivskim Dolima, i na taj način, kako navode, ispravio decenijsku nepravdu učinjenu žrtvama iz Pivskih Dola.

Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

„Zločina pred kojim riječi gube svaki smisao, a osjećaj bezgranične tuge obuzima svakog od nas. Tog dana je u Dolima započeo krvavi pir zloglasne SS ‘Princ Eugen’ divizije i njenih pomagača, nad nedužnim stanovništvom pivskoga kraja“, rekao je Milatović.

Zločinci su, kazao je Milatović, neselektivno ubijali goloruki narod, ne samo u Dolima nego i u u drugim krajevima Pive i Crne Gore, a Dola su postala zid plača gdje se desilo nezapamćeno ljudsko posrnuće. Tog juna 1943. godine, kazao je predsjednik države, Piva se, kako je rekao, pjesnik, na nebo selila, a neprijatelj je vjerovao da će zloćinima „zatrijeti našu ideju o slobodi i nepokornosti“.

„Stojim danas ovdje pred vama kao predsjednik Crne Gore, želeći da iskažem pijetet prema žrtvama ovog strašnog zločina i posebno istaknem da država Crna Gora ne smije zaboraviti nedužno stradanje vaših i naših predaka, rođaka i komšija. Na to nas obavezuje patnja Jaglike Adžić, preko 200 ubijenih bratsvenika iz porodice Blagojević, ugašeno bratstvo Verun i brojni drugi primjeri koji najbolje pokazuju stravičnu sliku onoga što se ovdje desilo prije tačno 80 godina“, kazao je Milatović.

Istakao je da je za njega zadivljujuće dostojanstvo sa kojim je pivski narod decenijama nosio bol zbog zločina koji je nad njime počinjen, a sa druge strane „poražavajuće je što tragično stradanje juna 1943. godine nije dovoljno osvijetljeno u istorijskim čitankama i kolektivnoj svijesti našega naroda“.

„Upravo zbog toga kao predsjednik Crne Gore želim da istaknem važnost ovakvih skupova, jer se njima afirmiše kultura sjećanja i promoviše antifašizam i sloboda kao temeljni oslonci sveukupnog razvoja našeg društva. Govoreći o tragičnim događajima iz prošlosti i adresiranjem krivice za učinjena nepočinstva vraćamo dug prema žrtvama i šaljemo poruku budućim generacijama da se takve strahote nikada više ne smiju desiti“, rekao je Milatović.

Istakao je da je važan institucionalni korak napravljen, kada je u pitanju odnos države prema tragičnim događajima iz prošlosti, usvajanjem Rezolucije o zločinima u Pivi i Velici od strane Skupštine Crne Gore u julu prošle godine.

U Dolima je 7. juna folksdojčerska jedinica „Princ Eugen“ uz podršku hercegovačkih ustaša ubila 522 stanovnika Pive, a među njima i 109 djece. Dijete Mitre i Mališe Đikanović nije dočekalo ni ime da dobije – strijeljano je u trenutku dolaska na svijet.

Nevine žrtve u Dolima bile su podijeljene u tri grupe – jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca. Redoslijed ubijanja bio je obrnut. Krvavo gubilište preživio je samo Miloš Glomazić koji je preminuo 1986. godine. U tim dolinama je 1977. godine napravljen memorijalni kompleks, rad vajara Luke Tomanovića, koji se sastoji od četiri spomenička dijela u kojima se nalazi po jedan centralni skulpturalni motiv, a koji prostorno i simbolički kreiraju jednu cjelinu. Riječ je o skulpturama „Ruke“, „Majka sa djecom“, čiji poetsaki naziv je „U krilu bronzane majke“, ženska kosturnica – spomen ploča stela i muška grobnica – „Tužbalica“.

U Pivi je od 6. do 12. juna 1943.godine, ubijeno 1290 Pivljana, među kojima je bilo 549 djece i omladine do 20 godina, a tih dana je u svakom selu pivske župe bilo po jedno stratište.

Poslije osam decenija o Dolima bez prećutkivanja i bez skrivanja

Okupili su se Pivljani, kao što to rade svakog 7. juna, da obilježe stradanje svojih plemenika, a svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop budimljansko–nikšićki Metodije, uz sasluženje sveštenstva i monaštva.

Foto: Svetlana Mandić

„Posle osam decenija trebalo je čekati da se na ovaj način i ovako ovaj narod Božiji sabere, bez izuzetka, bez odvajanja, bez međusobnih razmirica, bez prećutkivanja istine, bez skrivanja i zaobilaženja pravde. Sretan sam što je predsjednik države došao da bude zajedno sa ovim narodom, da na pravi i istinski način, ne samo prigodnim govorima, himnama, pjesmama, cvijećem ili vijencima oda počast nečijem podvigu i žrtvi, nego da na najdublji mogući način, onako kako je to radio i kralj Nikola i Sveti Petar Cetnjski i svi oni veliki vladari sa ovog prostora i ovog naroda kako su to činjeli. Uznosili su bezkrvnu žrtvu i molitve Bogu, onome koji je jedini istinski vladar svih zemaljskih prostora“, kazao je vladika Metodije.

Foto: Svetlana Mandić

Dolazak Milatovića, kako je istakao, je znak da će se narod, posle osam decenija, okupiti i sabrati oko istinskih i pravih vrijednosti koje su se uvijek „ovdje njegovale, čuvale i prenosile s koljena na koljeno, i koje su nam jedine pomogle da opstanemo u ovim dolovima punim krvi i kostiju nevinih mučenika“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije