Uvođenju vjeronauke i seksualnog obrazovanja kao predmeta u školama prethodiće najširi društveni dogovor, obećala je u intervjuu za “Vijesti” ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) Vesna Bratić.

Za Bratić nije sporan izbor Aleksandre Božović, koja se dovodi u vezu sa radikalnom organizacijom Dveri, na funkciju direktorke Filmskog centra, a ministarka obećava i da će ući u trag nestalim i “pozajmljenim” eksponatima iz Narodnog muzeja na Cetinju.

Ona je kazala da se veliki broj direktora osnovnih i srednjih škola oglušio o izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, nijesu čak ni pokušali da ispune svoje obaveze, zbog čega su i smijenjeni.

Govoreći o njihovim, ali i tužbama nastavnika za neisplaćivanje prekovremenog rada, kazala je da svako može da traži svoja prava.

”Tužba i sudovi nisu prijetnje, niti MPNKS niti bilo koji građanin tako treba da posmatra niti tužbe niti sudove”.

Dio javnosti oštro je kritikovao mogućnost uvođenja vjeronauke u škole, navodeći da joj nije mjesto u opštim obrazovnim ustanovama, ali i ističući bliskost Vlade sa SPC…

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole naišla je na oštre kritike dijela javnosti, baš kao i ideja uvođenja predmeta koji bi se bavio seksualnim obrazovanjem. Kakav je Vaš stav u vezi sa uvođenjem ovih predmeta i da li konačnoj odluci trebalo da prethodi javna rasprava i širi društveni konsenzus, s obzirom na to da je riječ o osjetljivim pitanjima?

Što se tiče uvođenja nastave iz vjeronauke i seksualnog obrazovanja, MPNKS je već obavijestio javnost o svom stavu. Uvođenje vjeronauke kao predmeta trenutno je osjetljivo pitanje u našem društvu i tu smo mišljenja da treba sačekati potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ono za šta ćemo se zalagati jeste široki konsenzus, kako u stručnoj zajednici tako i u društvu u cjelini. Kada je u pitanju seksualno obrazovanje, mišljenja sam da naziv predmeta treba da bude reproduktivno zdravlje i, kao i u prethodnom slučaju, tj. predmetu vjeronauka, zalagaćemo se da se stvori široki konsenzus, ponavljam, kako u stručnoj tako i u laičkoj javnosti.

Izmijenjen je Opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju, a izmjene su predvidjele i promjene direktora u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Zakon je sa jasnim rokom mjesec dana za reizbor svih direktora, ali je MPNKS postavilo vršioce dužnosti. Da li ste time prekršili zakonske odredbe?

MPNKS kao institucija države Crne Gore je dužan da poštuje sve zakone, i svaki zakon ima istu težinu i značaj bilo da se radi o resorima ovog ministarstva ili bilo kog drugog. Kao što ste naveli u svom pitanju, izmjene Opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju su dale jasan rok za reizbor direktora i taj rok je morao da se poštuje, odnosno da se preduzmu sve radnje koje su neophodne da bi se rok poštovao. Sa tekstom izmjena ovog zakona javnost je bila upoznata mjesecima unazad prije usvajanja, pa samim tim i bivši direktori škola. Procedura izbora direktora škola se inicira od strane školskog odbora na način što su direktori bili dužni da zakažu sjednicu školskog odbora kako bi se stekli uslovi da se započne procedura izbora direktora. Međutim, desilo se da direktori nisu preduzeli nijednu radnju u tom pravcu. Veliki broj bivših direktora se oglušio o zakon, nije ispunio svoje obaveze, nisu čak ni pokušali da poštuju svoje obaveze koje im je zakon vrlo jasno odredio, za šta i vjerujem da je njihova namjera bila da što duže ostanu na svojim funkcijama radi prikrivanja pronevjera i drugih nezakonitosti koje su radili tokom mandata.

Foto: Savo Prelević

Prethodni direktori su najavili tužbe zbog smjene. Kako to komentarišete? Ukoliko toliko smijenjenih direktora bude dobilo na sudu, ko će za odliv novca građana iz budžeta biti kriv – poslanici koji su izglasali ovako kratak rok u zakonu ili Ministarstvo i da li smatrate da je baš ovako moralo da bude ili je Ministarstvu trebalo da bude ostavljeno više vremena za procjene rada prethodnih i izbor novih?

Tužbe su akti koje MPNKS tretira kao bilo koji akt koji se može dostavili bilo kom državnom organu radi iniciranja nekog postupka za ostvarivanje svojih prava. Tužba i sudovi nisu prijetnje, niti MPNKS niti bilo koji građanin tako treba da posmatra niti tužbe niti sudove. To je legitimno pravo svakog građanina koji procjenjuje da mu u jednom trenutku postupak pred redovnim sudovima može pomoći. I ovo je jedini komentar MPNKS na najave ili podnijete tužbe bivših direktora.

Što se tiče dijela pitanja za odliv novca, prvo treba naglasiti da se ne radi o velikom odlivu. Kao što su pojedinci licitirali da će 1000 direktora ostati bez hljeba, a svega 25 direktora je ostalo bez posla, tako se licitira i sa ciframa o sumi novca koji potencijalno može biti dobijena ili izgubljena nakon okončanih sudskih postupaka. U odnosu na utvrđivanje krivaca u tom slučaju nije pitanje za MPNKS, posebno što je to pitanje koje ako bude postavljeno mora da sačeka odgovor kako bi se prethodno odgovorilo na pitanja ko je kriv zbog odliva desetina miliona eura nakon tužbi zaposlenih u državnim organima zbog neplaćenih toplih obroka i prevoza, milioni eura zbog tužbi zaposlenih u državnim organima zbog pogrešnog obračuna zarada, stotine hiljada eura što je NKT otkrio spisak imena lica koja su se nalazila u samoizolaciji, a posebno bi se moralo postaviti pitanje: zašto sudski postupci traju godinama, ako se zna da dosta njih treba da bude završeno na dva ročišta. Kao što su, na kraju krajeva i ovi postupci. Svaki postupak ne bi smio po zakonu da košta više od 300 i nešto eura. Stvaramo društvo jednakih šansi, pa će prethodno svi dobiti šansu da objasne svoju potencijalnu krivicu za nabrojano, iako spisak nije konačan. MPNKS ne bi licitirao da li je malo ili puno, niti da li bi duži period bio potrebniji ili ne. Ostavljeno vrijeme je onoliko koliko je, svako oročavanje preduzimanja neke radnje nije zahvalno.

Većina bivših direktora nastavlja da radi u obrazovanju, Ministarstvo im je uspjelo obezbijediti pozicije. Da li je i koliko nastavnika zbog toga ostalo bez norme časova ili eventualno posla?

Tačno je da je veliki broj direktora nastavio da radi u prosvjeti, prevashodno iz razloga što činjenica da su bili loši rukovodioci apsolutno ne znači da su loši predavači. Bez posla su ostali direktori koji su odbili da rade kao nastavnici u matičnim ustanovama, za neke nije bilo časova. Vraćanje bivših direktora u nastavu nije uticalo na normu časova za ostale nastavnike, jer su svi vd direktori iz nastave i njihovi časovi su ostali slobodni.

Prozivaju Vas i za to da su Vam osnovni kriterijumi za odabir novih rukovodećih kadrova koje postavljate u vaspitno-obrazovnim ustanovama učešće na litijama, partijska ili nacionalna pripadnost. Da li je tačno i kako komentarišete ovakve kritike koje dolaze iz opozicije i dijela civilnog sektora?

Navedene komentare u pitanju ne smatramo kritikom, već zaključkom pojedinaca ili grupe na osnovu određenih, neprovjerenih podataka koji su im bili dostupni. MPNKS ni u izboru direktora u vaspitno-obrazovnim ustanovama niti prilikom izbora visokorukovodnog kadra u Ministarstvu nije se vodilo kriterijumima koji su navedeni. Da li je neko od njih bio na litijama? Moguće je, jer je na litijama bilo 200.000 ljudi, što je trećina Crne Gore. Ko je od njih bio na litijama, MPNKS nema informaciju. Uostalom sama činjenica da su se na direktorskim mjestima u nekim školama nalazili članovi partija koji su javno iznosili svoj stav, snimali spotove i sl, dovoljno govori o kriterijumima prilikom ranijih izbora direktora.

Sindikat prosvjete najavio je tužbu protiv Ministarstva zbog neplaćanja prekovremenog rada u uslovima pandemije, dok je nastava bila uporedo u školama i onlajn. Jesu li, prema Vašem mišljenju, nastavnici zaista radili prekovremeno i, ako jesu, kako to da nijeste postigli dogovor sa Sindikatom kako ovaj slučaj ne bi stigao do suda, a građani plaćali i sudske troškove, ukoliko presuda bude u korist nastavnika?

I u ovom pitanju, a što je razumljivo jer je tako kod većine građana, stvara se osjećaj da je tužba i sudski postupak nešto strašno. Dakle, ponoviću da su tužbe legitimno sredstvo u pravnom prometu dostupno svakom građaninu, pa i nama da mi tužimo. U odnosu na konkretno pitanje, ukazujemo da je MPNKS imao i ima dobru volju da riješi ovo pitanje, ali je za isto neophodno i učešće Ministarstva finansija i socijalnog staranja. Od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja je iskazana spremnost da se ovo pitanje riješi mirnim putem, međutim zahtjev Sindikata je nerealno visok. A, takođe, nije ni jasno i precizno utvrđeno da li to pravo nastavnicima pripada. Stoga, ukoliko zahtjevi koji su dostavljeni ostanu na nivou koji je do sada, možda samo utvrđivanje postojanje prava nastavnika i visine treba ostaviti vještacima ekonomske struke.

Da li će i kada biti plaćen rad nastavnicima koji su snimali materijale za platformu Uči doma i o kojoj cifri je riječ?

Nastavnicima će biti plaćeno za snimanja, radi se o cifri od oko 56.000 eura, i u toku je izrada ugovora nakon čega će se izvršiti i prenos novca.

U toku su izmjene Zakona o visokom obrazovanju. Koja su glavna sporenja na nivou Radne grupe koja radi Nacrt budućeg propisa?

Radna grupa je završila prvu fazu i cijeli zakon je razrađen. Ne bih rekla da imamo sporenja u Radnoj grupi, čak naprotiv sa velikim brojem odredbi smo saglasni. Postoje predlozi pojedinih članova Radne grupe za izmjene nekih odredbi u odnosu na predlog Ministarstva, i veliki broj tih predloga je vrlo konstruktivan, zbog čega će sigurno imati veliku pažnju Ministarstva. Cjelokupan rad na zakonu nije prošao u atmosferi sukobljavanja, već isključivo u načinu pronalaska najboljih rešenja, na čemu smo svim članovima Radne grupe zahvalni.

Kakvo ste stanje zatekli u oblasti kulture?

Resor kulture je veoma kompleksan, prevashodno zbog velikog broja institucija iz oblasti kulture. U samom resoru je bilo nepravilnosti u dijelu raspodjele novca po osnovu konkursa, dok je kompleksna problematika i u samim institucijama, kao što su Narodni muzej Crne Gore, Uprava za zaštitu kulturnih dobara koja nije ni započela postupak revalorizacije kulturnih dobara, Muzički centar u kome ima veliki broj pronevjera i slično. MPNKS vrlo ozbiljno i profesionalno pristupa rješavanju svih zatečenih problema i aktivni je učesnik u pružanju podrške novim direktorima, kako bi se što efikasnije i kvalitetnije premostili svi zatečeni propusti. Moram naglasiti da smo u resoru kulture zatekli jedan broj zaposlenih koji svojim znanjem i profesionalnim radom daju doprinos popravljanju zatečnog stanja.

Kakvo stanje ste zatekli u resoru nauke? Šta vidite kao najveće probleme i nedostatke?

Stanje u resoru nauke je označeno pronevjerom od 50.000 eura koje su potrošene za jedan vikend, izdavanjem faktura za poslove koji nisu sprovedeni i slično. Najveći problem i nedostatak je pasivan odnos prethodne administracije u dijelu korišćenja sredstava koja se nalaze u EU fondovima. Crna Gora je ostvarila izuzetno slabe rezultate, da je to dovelo do toga da smo iz godine u godinu bili u gubitku. Kao potencijalni korisnici EU fondova plaćamo kontribucije, a iz godine u godinu kontribucije su bile veće nego što je novca povučeno.

Da li su napravljene izmjene ili racionalizacija u ovom resoru? Pregovara se o rekonstrukciji Vlade i izdvajanju resora kulture, kako to komentarišete?

Racionalizacija je izvršena u svim resorima. Kako je premijer i obećao, nije se vršila racionalizacija u odnosu na zaposlene – nije bilo otkaza, ali se prestalo sa neopravdanim trošenjem novca. MPNKS je opredijeljen da sredstva koja su predviđena budžetom moraju da budu namjenski trošena. U odnosu na rekonstrukciju Vlade MPNKS nema mogućnost odlučivanja, ono što možemo da istaknemo da smo ovaj resor kao i ostale uveli u zakonske tokove i da on funkcionise sasvim nesmetano. Optužbe da je “nefunkcionalan” su eufemizam za “najlakši za podijeliti”, iako to uopšte nije tako. Veliki broj ministarstava nema u imenu ovoliko “ingerencija” iako ih, de facto, ima. Pritom, svakako, podržavamo sve odluke koje donese konstruktivan dijalog parlamentarne većine i premijera. Sve odluke koje su dobre za crnogorsku prosvjetu, nauku, kulturu i sport i građane Crne Gore. Kada je riječ o odnosu prema kulturi, posebnu pažnju bih usmjerila na Crnogorsko narodno pozorište u kojem je nedavno briljantno postavljena predstava “Omladina bez Boga” uz zapaženo učešće studenata FDU, te Upravu za kulturnu baštinu koja je počela da rješava decenijama nagomilane probleme na području prostora pod zaštitom UNESCO-a. Filmski centar počinje sa nekim izuzetnim projektima o kojima će tek biti riječi.

Foto: Savo Prelević

Da li planirate izradu strategije kulturne politike u Crnoj Gori?

Kultura Crne Gore je izuzetno bogata. Vjerujemo da su crnogorska kultura i kulturni radnici bili neopravdano zapostavljeni duži niz godina unazad. Stvarao se jedan (kvazi)elitni kulturni krug u kojem nije bilo mjesta za mnogo njih. I to je sad mnogima problem jer fondovi kojima raspolaže resor više nijesu ničija prćija. Kao odgovorno društvo moramo prevashodno da mijenjamo Zakon o kulturi, nakon toga će doći do izmjena niza podzakonskih akata. Smatramo da moramo mnogo veći akcenat staviti na zaštitu kulturne baštine, kako nematerijalne tako i materijalne. Započet je proces revalorizacije kulturne baštine, kontrole rada svih institucija iz oblasti kulture. Kultura je izuzetno osjetljiva i veoma važna za sve generacije. Izuzetan značaj ima činjenica da je kultura povezana sa resorom prosvjete kroz jedno Ministarstvo, što nam daje velike mogućnosti da našu djecu usmjeravamo na prave vrijednosti. U narednom periodu ćemo akcenat staviti upravo na te aktivnosti.

Da li će Ministarstvo za Vašeg mandata finansirati prioritetne i kvalitetne projekte ili će se nastaviti politika velikodušnog doniranja podobnih?

Kada je u pitanju MPNKS, ne postoje podobni ni u političkom niti u bilo kom drugom smislu. Mogućnost za finansiranje dobiće samo oni projekti koji su zakoniti. Uz uslov da su zakoniti, mjerilo će biti kvalitet i prioritet.

Dokle se stiglo sa utvrđivanjem stanja u vezi sa nestalim eksponatima iz Narodnog muzeja na Cetinju? Da li će neko odgovarati zbog toga?

Kao što je javnost upoznata, MPNKS je određen kao koordinator u Narodnom muzeju Crne Gore. Jedna od prvih radnji će da bude angažovanje eksterne revizije, kako bi se provjerilo kompletno finansijsko poslovanje NMCG. Takođe, pravno je neriješeno stanje eksponata koji se nalaze kod trećih lica, pa je neophodno utvrditi i da li se nalaze u vlasništvu NMCG ili ne, ako jesu vlasništvo NMCG da li su zakonito dati na korišćenje ili ne, kako se čuvaju i slično. U odnosu na nestale eksponate, u toku je postupak pred sudom. Očekujemo da sudovi i tužilaštvo urade svoj posao do kraja i da otuđenje eksponata bude rasvijetljeno. MPNKS će posvetiti posebnu pažnju utvrđivanju pravih činjenica i učiniti sve da se krivci pronađu.

Šta se može očekivati od projekta “Horizont Europe”?

Projekat “Horizont Europe” je projekat kojim se bavi resor nauke, i podrazumijeva potpisivanje sporazuma sa Evropskom komisijom, koji nam čini dostupnost fondu od 95,5 milijardi eura. Sporazum sa EK je usaglašen i očekuje se njegovo potpisivanje krajem novembra ove godine. Prvi javni pozivi biće u januaru 2022. godine. Kao resorno ministarstvo učinićemo sve da što veći broj naučnika iskoristi ovu mogućnost. U septembru smo organizovali radionicu, koju su vodili eminentni stručnjaci iz ove oblasti, na kojoj se svi učesnici mogli bolje da se upoznaju sa načinom na koji mogu pristupiti sredstvima iz ovog fonda. Radionice ćemo ponoviti, a pružićemo i drugu logističku podršku našim naučnim radnicima.

Povezanost Aleksandre Božović sa Dverima nije mjera njenog znanja i sposobnosti

Nova kadrovska rješenja na čelnim pozicijama najvažnijih institucija kulture ne prolaze baš najsrećnije – neki se povlače bez objašnjenja, poput Živka Radovića sa čelne pozicije u NMCG, u javnosti je veoma sporan izbor Aleksandre Božović na čelu Filmskog centra, s obzirom na njenu povezanost sa radikalnom organizacijom Dveri?

Svako kadrovsko rješenje u svim resorima ima svoje objašnjenje. Tako, Živko Radović se nije povukao bez objašnjenja. Gospodin Radović nije mogao da ostvari svoje pravo da mu radni odnos kod prethodnog poslodavca miruje. Radović je izuzetan i cijenjen stručnjak iz svoje oblasti, nažalost formalnosti nisu dozvolile da u punom obimu obavlja dužnost v.d. direktora NMCG, što ne znači da gospodin Radović neće naći svoje mjesto u oblasti kulture Crne Gore. Gospođa Aleksandra Božović je takođe izuzetan i cijenjen filmski radnik u regionu, ne možemo se složiti da je u javnosti sporan njen izbor, već da je njen izbor sporan pojedinim strukturama iz oblasti filma. Njihovo sporenje je vezano isključivo sa strahom da će izgubiti benefite koje su ostvarivali do sada. Međutim, ono što važi za njih kao i za sve ostale građane, ono što im po zakonu pripada imaće i sada, na tu odluku neće uticati njihovo javno sporenje izbora niti ćutanje. Svaki građanin je jednak pred zakonom i kad kritikuje i kad hvali, i kad protestuje i kada ćuti. Povezanost gospođe Božović sa organizacijom Dveri nije mjera njenog znanja i sposobnosti, već njene odluke u jednom životnom periodu. Da li je ono suprotno sa nečijim stavom ili nije, stvar je politike, možda i ona sama danas ima drugačiji stav. Svjedoci smo da se u posljednih 30 godina politički stav često mijenjao, a ne vidim da se mnogim akterima u političkoj areni Crne Gore to naročito zamjeralo. Ima mnogo radikalnih struktura u Crnoj Gori, mnoge osobe koje sebe zovu umjetnicima i rade u instutucijama kulture (dakle, nijesu otpušteni ili kažnjeni na bilo koji način) javno iskazuju ne samo stavove, nego često i uvrede na račun MPNKS i Vlade. To je još jedan od pokazatelja da je ova Vlada demokratska i da ne želi da utiče na konačno rađanje demokratije i umiranje jednoumlja u Crnoj Gori tako što će gušiti javnu riječ. Kao što je u nekom od ranijih odgovora izneseno, političko opredeljenje nije mjera nečijeg znanja i sposobnosti. Da li znači da sada nijedan član ili simpatizer DPS-a ne smije da bude izabran na bilo koju funkciju? Naravno da ne. Uostalom, direktori nekih škola su članovi partija bivše vlasti, ali dobro rade svoj posao. Kao civilizovano I demokratsko društvo treba da damo šansu svima da pokažu šta znaju, nama da li smo napravili dobar izbor, a gospođi Božović da li je ona dobar izbor za direktora Filmskog centra. Mi znamo da jeste, i već se vide neki rezultati, a veoma brzo će i javnost biti uvjerena u to.

Veliki sistem, ali ne i nepovezan

Kako uopšte funkcioniše Ministarstvo sa četiri resora?

Vrlo često se u javnosti moglo čuti da je ovo Ministarstvo glomazno zbog broja resora. Kao neko ko je rukovodilac ovog ministarstva smatram da su takve ocjene netačne, ali ne i zlonamjerne jer su proistekle iz nepotpunih informacija. Sva četiri resora su vrlo povezana i daju mogućnost da kreiramo prosvjetnu, naučnu, kulturnu, omladinsku i sportsku politiku kao jedinstvenu koja naraštaje čini kompletnim ličnostima. Spoj ovih resora će vratiti stare vrijednosti kada su postojale sekcije glume, likovne sekcije, dovešće do većeg učešća sporta u našim školama, omogućiće mladim talentima da razvijaju svoja naučna dostignuća i postignuća. Kada su u pitanju svi dosadašnji projekti, koji su dobri, spajanjem ovih resora oni nisu ugroženi, već se realiziju istom dinamikom. Sa druge strane, ova novina čini da se mogu dati veće mogućnosti svakom mladom čovjeku da kroz jedno ministarstvo ostvari sve ono što je potrebno za njegovo usavršavanje, napredovanje, i to pojednostavljivanjem i dostupnošću svih usluga koje jedan državni organ kao što je ovaj mora i treba da servisira.

Na pravom putu da se problem sa WADA riješi, poseban resor za sport nije neophodan

Da li smatrate da sport, s obzirom na svoje specifičnosti, zaslužuje poseban resor, a ne da bude pod pokroviteljstvom tako raznolikog Ministarstva?

Uzimajući u obzir činjenicu da je formirana Uprava za sport i mlade, resor sporta kao posebno ministarstvo nije neophodan.

Da li sport, s obzirom na činjenicu da je riječ o vjerovatno najboljem reprezentu države u međunarodnim okvirima, zaslužuje više novca iz državnog budžeta?

Svaki resor, ne samo u ovom ministarstvu, ima veoma važnu ulogu u razvoju jednog društva. Shodno tome, svaki resor zaslužuje više novca i najveću moguću pažnju. Sport nije izuzetak.

Možete li pojasniti problem koji je Crna Gora imala sa WADA?

WADA je Svjetska antidoping agencija i članstvo je svakoj državi uslov da bi mogla poslati svoje sportiste na bilo koje takmičenje van svojih granica. Problem je nastao što na pozive WADA Uprava za sport i mlade i Komisija za antidoping nije odgovarala. Nijesu dostavljali izvještaje niti neophodni uptinik za prošlu godinu. Ignorisanje jedne ovakve agencije za sobom je moralo da povuče posljedice, koje su podrazumijevale suspenziju Crne Gore iz WADA. Suspenzija bi podrazumijevala da crnogorski sportisti ne bi mogli da se takmiče pod zastavom i uz himnu Crne Gore. Isto tako, sporan je bio i Zakon o sportu čije izmjene nisu usklađene sa preporukama WADA. Naime, tekst izmjena koje je predložila Komisija za antidoping, a onda se isti u javnosti pojavio kao predlog DPS-a nije dobio saglasnost svih organa WADA. Koliko imamo informaciju saglasnost nije ni tražena, ali uzimajući u obzir razlike u tekstu, na koju je data saglasnost i tekstu koji je dostavljen od strane Komisije za antidoping i DPS jasno je da se takva saglasnost nije mogla ni dobiti.

Sada smo na pravom putu da se ovaj problem riješi. Odmah nakon saznanja kabinet MPNKS je ostvario komunikaciju sa WADA. Prepoznali su namjeru Crne Gore da se ovaj problem riješi, i uspjeli smo da spriječimo najgore posljedice.