Connect with us

DRUŠTVO

VLADA CRNE GORE

Brđanin smijenjen, Terzić izabran za novog direktora Uprave policije

Terzić je dosadašnji načelnik budvanske policije. Abazović i Adžić su u ponedjeljak tražili ostavku Brđanina, ali je on to odbio da sam učini

Brđanin i Terzić

Vlada Crne Gore jednoglasno je na današnjoj sjednici izabrala dosadašnjeg načelnika budvanske policije Nikolu Terzića za vršioca dužnosti (v.d.) direktora Uprave policije.

Prethodno su članovi izvršne vlasti smijenili Zorana Brđanina sa funkcije direktora Uprave policije.

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je prije toga predložio Terzića.

„Vijesti“ su ranije ekskluzivno objavile da će Terzić najvjerovatnije biti v.d. direktora UP.

Abazović je rekao na sjednici da nijednog sekunda ne dovodi u pitanje intelektualni ili profesionalni kapacitet Brđanina.

„Međutim, mislim da ono što je zateklo Upravu policije, a što se odnosi na period prije 2020. godine, da jednostavno ne može da zaobiđe drastične kadrovske promjene“, istakao je Abazović.

Kazao je da su uspjeli konačno da odblokiraju dostavljanje podataka od Europola, da zna zašto nisu dostavljali podatke jedno vrijeme, ali da se to više ne smije dozvoliti.

„Ako to nije bilo poznato direktoru dosadašnjem, meni je žao“, rekao je Abazović.

Damjanović: Do kraja je trebalo zaokružiti postupak

Ministar finasija Aleksandar Damjanović je rekao da ne spori razloge razrešenja ali da smatra da je do kraja trebalo zaokružiti postupak i na osnovu izvještaja Odbora za bezbjednost i odbranu, što je zakonska procedura, realizovati ove aktivnosti.

„Istina je da Odbor nije nas obavijestio da li je razmatrao Izvještaj o radu policije koji je dostavljen u decembru, ali je trebalo da se ta aktivnost zaokruži u saradnji sa Parlamentom koji radi nesmetano“, kazao je Damjanović.

Adžić se zahvalio Brđaninu

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je kazao da Odbor nije razmatrao izvještaj koji im je dostavljen 1.decembra.

„Pitanje je u kakvom kapacitetu funkcioniše Skupština. Prisustvovao sam sjednici odbora juče gdje nije prisustvovao niko iz opozicije. Ne možemo biti taoci nesprovođenja određenih aktivnosti od strane Skupštine. Situacija je kompleksna, složenija nego što je bilo ko od nas mogao da pretpostavi“, rekao je Adžić.

On se zahvalio Brđaninu na dosadašnjem radu.

„Ne bih pominjao pojam odgovornosti, jer nije ključna intencija smjene sama odgovornost već funkcionalnost institucije. Ako imamo neku vrstu nepovjerenja između sektora unutar same UP ili nepovjerenje međunarodnih partnera koji su dali doprinos u borbi protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori, jasno je da neke stvari moramo da mijenjamo“, rekao je Adžić.

Kovač: Veliko nepovjerenje između određenih sektora u Upravi policije

Ministar pravde Marko Kovač je kazao da u ovom trenutku vlada veliko nepovjerenje između određenih sektora u Upravi policije.

„Imamo činjenicu da Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) lišava slobode visokorukovodni kadar i pripadnike top menadžmenta Uprave policije. Mi preko toga ne možemo preći. Moramo se kao Vlada odrediti po ovom pitanju, imajući u vidu i objektivnu odgovornost samog rukovodstva“, rekao je Kovač.

On je kazao da je to politički nepopularna, ali odgovorna odluka koju Vlada mora da donese bez obzira na svu upitnost pravne procedure koja posotji i koja je definitivna.

Ministar bez portfelja Zoran Miljanić je, govoreći o prethodnom periodu, rekao da je tragično za državu da strani partneri nemaju povjerenja u Upravu policije i ne dostavljaju podatke.

„Sve dileme dijelim sa kolegama, a u odnosu na nacionalnu bezbjednost države, ništa nije važnije od toga“, rekao je Miljanić.

Abazović je rekao da mora da se obezbijedi funkcionalnost institucija:

„Ovdje se narušilo povjerenje između organa koji treba da nastave izvođenje složene akcije.Vlada ima obavezu da to povjerenje uzdigne na najveći nivo. Ne možemo da imamo istorijske rezultate bez međunarodnih partnera. Sada se doblokirala situacija i da nastavimo u tom pravcu“, rekao je Abazović.

On je kazao da podržava napore Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i ostalih tužilaca, kao i šefa SPO Predraga Šukovića koji demonstrira rezultate i podržava da se Šukoviću da zaduženje kada je u pitanju odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala.

Ostavka Brđanina tražena u ponedjeljak, on je odbio da je podnese

Abazović i Adžić su u ponedjeljak tražili ostavku Brđanina, ali je on to odbio da sam učini.

Brđanin je tokom tog dana, kada je bilo izvjesno da će na sjednici Vlade biti razriješen, kazao „Vijestima“ da „nijesu ispunjeni zakonski uslovi za njegovo razrješenje“.

Ostavka Brđanina tražena je nakon velike operacije Specijalnog državnog tužilaštva, tokom koje je uhapšeno nekoliko sadašnjih i bivših službenika policije među kojima i pomoćnik direktora Sektora borbe protiv kriminala Dejan Knežević, kojima se na teret stavlja sumnja da su navodno bili članovi kriminalne organizacije. Operacija SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja uslijedila je nakon višemjesečne razmjene i uparivanja podataka, koje je tužilaštvu poslao EUROPOL.

Prema članu 16 Zakona o unutrašnjim poslovima, prilikom prestanka mandata direktora UP, primjenjuju se odredbe tog zakona ali i zakona kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.

Adžić predložio da se razmatra razrješenje Brđanina

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je na početku današnje sjednice Vlade predložio da se tri tačke dodaju na dnevni red – razrješenje direktora Uprave policije i imenovanje v.d. direktora policije, ali i postavljanje štićene ličnosti, ali na zatvorenom dijelu sjednice.

U uvodnom dijelu, ministar nije pomenuo ko će biti njegov predlog za novog vršioca dužnosti direktora Uprave policije, a u proteklih nekoliko dana u opticaju je bilo nekoliko imena sa kojima je dogovarano oko preuzimanja čelne pozicije unutar sistema javne policije.

Kao mogući nasljednici Brđanina pominjani su Terzić, bivši šef pljevaljske policije Predrag Tanjević i aktuelni šef podgoričke policije Goran Jokić…

Premijer Dritan Abazović i ministar unutrašnjih poslova su u ponedjeljak tražili ostavku Brđanina, ali je on to odbio da sam učini.

Brđanin je tokom tog dana, kada je bilo izvjesno da će na sjednici Vlade biti razriješen, kazao „Vijestima“ da „nijesu ispunjeni zakonski uslovi za njegovo razrješenje“.

Ostavka Brđanina tražena je nakon velike operacije Specijalnog državnog tužilaštva, tokom koje je uhapšeno nekoliko sadašnjih i bivših službenika policije među kojima i pomoćnik direktora Sektora borbe protiv kriminala Dejan Knežević, kojima se na teret stavlja sumnja da su navodno bili članovi kriminalne organizacije. Operacija SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja uslijedila je nakon višemjesečne razmjene i uparivanja podataka, koje je tužilaštvu poslao EUROPOL.

Prema članu 16 Zakona o unutrašnjim poslovima, prilikom prestanka mandata direktora UP, primjenjuju se odredbe tog zakona ali i zakona kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.

Miljanić apelovao da budu nagrađeni policajci SPO

Ministar bez portfelja Zoran Miljanić je na sjednici Vlade apelovao na ministra finansija da adekvatno budu nagrađeni policajci Specijalnog policijskog odjeljelja (SPO) i da se na taj način prizna njihov mukotrpan višemjesečan rad.

Predsjednik Vlade Dritan Abazović je rekao da Vlada daje punu podršku svim ljudima unutar sektora bezbjednosti, da se očisti svih kadrova koji su na bilo koji način podrška kriminalnim grupama.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

U Jelovici kod Berana zaplijenjeni trupci: „Započeli smo borbu protiv šumokradica“

„Zaplijenjeni trupci biće van dometa šumokradica, što ranije nikada nije bio slučaj“

Foto: Screenshot

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je saopštila da je danas u Jelovici, u Beranama, zaplijenjena posječena građa. Poručuju da su tako uspješno započeli „borbu protiv bezakonja i anarhije, koje je vladalo u tom području“.

„Čuvar šuma koji je zadužen za rejon gazdinska jedinica ‘Jelovica’ je, tokom vanredne provjere i obilaska terena, pronašao 20 čamovih trupaca bez šumskog žiga i plastičinih pločica za numerisanje i identifikaciju, te samim tim i bez uvjerenja o porijeklu drvnih sortimenata, o čemu je obavijestio nadređenog. Utvrđeno je da trupci, u količini od 16,32 m³ neto drvne mase potiču iz državne šume. Odmah je obaviješten VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, gospodin Miloš Rajković, koji je dalje koordinisao akcijom“, navodi se u saopštenju.

Rajković je, kako su rekli, naložio da se prvi put obezbijedi specijalno vozilo i da se bespravno posječeni trupci zaplijene i trajno oduzmu, na način što će hitno biti uklonjeni iz šume, prevezeni i lagerovani na sigurno i da se slučaj proslijedi Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama na dalje postupanje.

„Uspješnom koordinacijom VD direktora Rajkovića, zaplijenjeni trupci biće van dometa šumokradica, što ranije nikada nije bio slučaj, već bi ostali na licu mjesta i onda bi često bili ponovo otuđeni kada nema kontrole“, saopštila je Uprava.

Video:

https://www.facebook.com/share/r/3JgpXspmboorocFG/?mibextid=qi2Omg

Tim povodom, Rajković je rekao da započete intenzivne kontrole, kao i smjena rukovodilaca u Mojkovcu i Beranama već daju prve uspješne rezultate.

„Posebno će se uvesti iznenadne kontrole pilana. Ko god od vlasnika bude kupio drvne sortimente bez dokumentacije, biće ozbiljno sankcionisan uz trajno zabranjivanje rada! Staćemo na put svima koji misle da su jači od države i znam da će pohara crnogorskih šuma biti prošlost. Današnjom zaplijenom bespravne građe u Beranama pokazali smo da mi to možemo i hoćemo, a u narednim danima nastavljamo još jačim intezitetom. Poručujem im da nema i neće biti nedodirljivih, a Uprava će nabaviti specijalno vozilo u svom vlasništvu i nastaviti ovakve akcije”, zaključio je Rajković.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Ustavni sud odbio predloge za utvrđivanje ustavnosti Temeljnog ugovora i izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Odluka sa današnje sjednice suda

Patrijarh Porfirije i Dritan Abazović

Ustavni sud Crne Gore odbio je na današnjoj sjednici predloge za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti Temeljnog ugovora zaključenog između Vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC), kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sud nije prihvatio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, preambule i pojedinih članova tog dokumenta, zaključenog 3. avgusta 2022. godine. Nisu prihvaćene ni inicijative za ocjenu ustavnosti odredaba članova 5, 7, 12 i 19 Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ustavni sud je većinom glasova, uz različito izdvojeno mišljenje sudija Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Nisu prihavećene inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odedaba čl.5, 7 i 19 istog Zakona, i odbačen je zahtjev za obustavu izvršenja odredaba čl .5, 7 i 19, kao i radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7 istog Zakona.

Jednoglasno nije prihvaćena inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sud je većinom glasova, uz zajedničko različito izdvojeno mišljenje sudija Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, donio odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti Temeljnog ugovora, te odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti, stava 3 Preambule, kao i člana 2 st. 1 i 4, člana 6 st. 3, člana 7 st 4 i 6 člana 8, člana 10 st. 2, člana 12 st.1. i Temeljnog ugovora iz stava I izreke ove Odluke. Nisu prihvaćene inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora iz stava I izreke, kao ni inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti st.1, 2, 4, 5 i 6 Preambule, kao i člana 2 st.1 i 2, člana 3, člana 5, člana 6 st.2, člana 7 st. 3 i 4, člana 11, člana 12 Temeljnog ugovora iz stava I izreke Odluke.

Potpisivanje Temeljnog ugovora je bio zvanični razlog izglasavanja nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića.

Izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti izbrisani su sporni članovi koji su se odnosili na potencijalni prelazak imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo, ako vjerske zajednice nemaju adekvatne dokaze da su vlasnici te imovine. Takođe je izbrisan član Zakona koji se odnosi na registraciju vjerske zajednice koja djeluje u Crnoj Gori i uveden termin o evidenciji vjerske zajednice.

Te odredbe su dovele do velikih protestnih litija u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) krajem 2019. i tokom 2020. godine i doprinijele smjeni vlasti u avgustu 2020.

Šta piše u saopštenju suda

Ustavni sud je, kako je saopšteno, nakon razmatranja postupka donošenja osporenih izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, utvrdio da su ispunjeni uslovi da se odbije predlog za utvrđivanje neustavnosti tog akta.

“Da nema osnova za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba Zakon i da su se stekli uslovi za odbacivanje zahtjeva za obustavu izvršenja osporenih odredaba, odnosno radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7. Zakona”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Ustavni sud utvrdio da je za ocjenu formalne ustavnosti Zakona, odnosno postupka njegovog donošenja neposredno mjerodavna odredba člana 91. stav 1. Ustava, iz koje proizilazi da Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika, na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika.

“Sud je, na osnovu Zapisnika sa sjednice prvog vanrednog zasijedanja od 20. januara 2021. godine i Izvještaja o prisustvu i glasanju na toj sjednici, utvrdio da je donijet većinom glasova prisutnih poslanika koji čine više od polovine svih poslanika, odnosno na način utvrđen odredbama člana 91. stav 1. i Amandmana IV stav 1. na Ustav”, dodaje se u saopštenju.

Ustavni sud je ocijenio da zakonodavac osporenim odredbama članova 5, 7. i 19. Zakona nije prekoračio svoja ovlašćenja, niti je povrijedio ustavne principe o vladavini prava.

Sud je ocijenio i da osporene odredbe Zakona ne sadrže diskriminatorska ograničenja po bilo kojem diskriminatorskom osnovu, u odnosu na Ustav Crne Gore, niti u smislu u kojem Evropski sud za ljudska prava tumači diskriminaciju.

“Jer se njima ne pravi bilo kakvo razlikovanje između vjerskih zajednica, po osnovu bilo kojeg ličnog svojstva”, navodi se u saopštenju suda.

Ustavni sud je ocijenio da se osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona ne mogu dovesti u pitanje ni u odnosu na ustavni i konvencijski princip o slobodi vjeroispovijesti, iz odredaba članova Ustava, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropske konvencije.

Sud je, saglasno navedenim stavovima Evropskog suda, konstatovao da je pravo na slobodu vjeroispovijesti od suštinskog značaja za pluralizam u demokratskom društvu i kao takvo predstavlja jedan od temelja takvog društva, jer je to pravo jedan od vitalnih elemenata koji čine identitet vjernika i njihov koncept života.

U saopštenju se navodi da je Ustavni sud našao da osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona, koja uređuju pitanje pravnog položaja vjerskih zajednica, odnosno sticanje svojstva pravnog lica kroz odgovarajući postupak upisa u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, ne predstavljaju ograničenje slobode ispoljavanja vjere ili uvjerenja.

Propisivanje mogućnosti da se vjerska zajednica upiše u javnu evidenciju koju država ustanovljava, po ocjeni Ustavnog suda, ne utiče na suštinu zajemčene slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, niti se ono može smatrati ograničenjem te slobode.

Ustavni sud, kako je saopšteno, smatra da sloboda vjerosipovijesti onih vjernika koji su sljedbenici vjerskih zajednica koje nisu označene kao „postojeće“ ni u čemi nije umanjena ili ograničena samo zbog činjenice da ih zakonodavac nije označio „postojećim“.

Sudije Ustavnog suda nijesu prihvatile inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, niti preambule i pojedinih članova tog dokumenta, koji je zaključen 3. avgusta 2022. godine.

Ustavni sud je ocijenio da ne postoje razlozi za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom Temeljnog ugovora zbog materijalno-pravnih razloga.

Sud je, kako se navodi, posebno imao u vidu da su vjerska prava iz Temeljnog ugovora supstancijalno sadržana u gotovo identičnom ili sličnom obliku u pomenutim ugovorima koji su zaključeni sa drugim vjerskim zajednicama.

“Navedeno pokazuje da država u kontinuitetu i dosljedno realizuje poštovanje autonomije vjerskih zajednica i vjerskih prava uopšte, na šta se obavezala Ustavom, Zakonom o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kao i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

U odnosu na prigovore podnosilaca formalno-pravne prirode, Ustavni sud je utvrdio da zaključenjem Temeljnog ugovora u ime Crne Gore nije prekoračena ustavna nadležnost Vlade.

Iz Ustavnog suda su istakli da Ustav ne uređuje način i postupak zaštite ljudskih prava i sloboda već, daje ovlašćenje zakonodavcu da, uz poštovanje ustavnih principa, uredi način njihovog ostvarivanja, kada ocijeni da je to neophodno i da uredi druga pitanja od interesa za interesa za Crnu Goru.

Kako su pojasnili, članom 10 Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, propisano je da se „pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu urediti ugovorom koji zaključuju Vlada i vjerske zajednice“.

Ustavni sud je ocijenio da time što je ugovor sa SPC potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović nije povrijeđeno načelo podjele vlasti, niti je Vlada prekoračila ovlašćenje koje crpi ustavne nadležnosti.

“Naprotiv, obezbijeđeno je poštovanje ustavnosti i zakonitosti iz člana 145 Ustava jer je Temeljni ugovor zaključen od strane ovlašćenog lica u skladu sa Ustavom i Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, budući da nije mogao biti zaključen kao međunarodni ugovor jer je riječ o vjerskoj zajednici, a ne državnom subjektu”, kaže se u saopštenju.

Ustavni sud je konstatovao da je svaki ugovor sa vjerskom zajednicom potpisao tadašnji predsjednik Vlade „u ime Crne Gore“.

Sud je ocjenjivao navode podnositeljke Inicijative da je zaključivanjem Temeljnog ugovora došlo do favorizovanja SPC, a da je Crnogorska pravoslavna crkva dovedena u diskriminatorni položaj, te da je prethodno trebalo sprovesti postupak njihovog razdvajanja.

“U tom pravcu Ustavni sud zaključuje da su i SPC i CPC upisane kao vjerske zajednice u Registar vjerskih zajednica, čime je država ispoštovala svoju obavezu neutralnosti i nepristrasnosti određenu Ustavom i potvrđenom i objavljenim međunarodnim ugovorima, kao i praksom ESLJP”, navodi se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Beranac Nikola Labović izabran za člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije

Za njegov izbor je glasalo 45 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih

Foto: Privatna arhiva

Magistar elektrotehničkih nauka, Beranac Nikola Labović, jednoglasnom odlukom poslanika Skupštine Crne Gore, imenovan je za novog člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Za njegov izbor je glasalo 45 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.

Za predsjednika tog tijela izabran je Milan Radulović, a za ostale članove Jelena Savić, Dejan Jovanović i Amer Nokić.

Labović je rođen 22. septembra 1983. godine u Beogradu. Osnovnu i srednju školu je kao lučonoša završio u Beranama.

Diplomirao je 2007. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, kao student sa najvećom prosječnom ocjenom. Magistrirao  je 2010. godine na ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Labović ima preko 17 godina iskustva u telekomunikacijama i ICT-u , u oblasti razvoja softvera i servisa, mobilne, kablovske mreže i OTT servisa. Učesnik je u velikom broju razvoja i implementacije softverskih rešenja – platformi u telekomunikacionim mrežama, u državi i okruženju. Dobitnik više svjetskih nagrada na polju razvoja softvera.

Član je Odbora direktora Radio difuznog centra.

Oženjen je i otac troje djece.

Piše: Berane online 

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije