Connect with us

DRUŠTVO

VOZAČI NEZADOVOLJNI

(FOTO) Čekajući tunel na Jelovici, Beranci idu preko Trešnjevika za Podgoricu

Putovanje kroz maglu, susnježicu i kišu kroz Trešnjevik baš zna da potraje. Ali, to je alternativa. Jer, za sada nema pravca kojim bi Beranci i Andrijevčani sa komšijama iz Plava i Rožaja brže do Podgorice

Put preko Trešnjevika, Foto: Screenshot

Vozači sa sjevera gotovo da su zaboravili na lagodna putovanja. Iz Berana se do Podgorice ide preko prevoja Trešnjevik. Vožnja je kraća ali u zimskim uslovima riskantna. Na saobraćajnicu preko Bijelog Polja ide ko mora jer su kolone i zastoji svakodnevni na trasi koja bi novim putem dva grada trebalo da poveže za dvije godine.

Putovanje kroz maglu, susnježicu i kišu kroz Trešnjevik baš zna da potraje. Ali, to je alternativa. Jer, za sada nema pravca kojim bi Beranci i Andrijevčani sa komšijama iz Plava i Rožaja brže do Podgorice.

Foto: Screenshot

„Loši su uslovi, još snijeg kako je pao, ali dobro, mora se tuda jer je zaobilaznica zatvorena, radovi su, sve u prekidu, znate i sami. Da je slobodna magistrala, da nisu ovi radovi kao što se ovdje radi i ka Baću, to je sve zatvoreno, nešto ne odmiču ali dobro“, kazao je Elvis Kuč iz Rožaja.

„Često koristim ovu dionicu ovdje preko Trešnjevika. Skoro smo baš išli. Preko Bijelog Polja je put katastrofa. Treba nam sat i više da prođemo do BP što ćemo ovdje da prođemo za kratko vrijeme. Da je Bog dao da je put malo bolji ali opet je bolje, nema radova i zastoja“, kazao je Zahid Kuč iz Lučica kod Rožaja.

„Nema drugog izbora, morao sam ovim putem do Podgorice. Jedino je ovo rješenje najkraće“, navodi Džemal Agović iz Berana.

Od Trešnjevika do Mateševa je 35 kilometara. Doduše, putem starim više od jednog vijeka. Svaki kamen i rupu na cesti najbolje poznaju vozači školskih autobusa.

Foto: Screenshot

„Slabo se čisti, zaledi put ali u odnosu na primorje i Podgoricu snalazimo se jer tu živimo, imamo malo više iskustva“, kazao je Milorad, vozač djačkog kombija iz Andrijevice.

„Bliže nam je ovdje da idemo za Podgoricu. Samo da asfaltira država ovaj put. Malo da ga prošire, da ga urede“, istakao je Petar Filipović iz Andrijevice.

Uporedo sa tim su i očekivanja da se završi gradnja tunela na Jelovici kod Berana. Sve do tada vozači su primorani da koriste kraći ali zimi riskantniji put u podnožju Komova. Ni mještanima Kralja kod Trešnjevika nije mnogo bolje.

„Snanalizmo se, mučimo se“, kazao je Dojčilo Martinović, selo Kralje.

Volio bi i Željko Došljak bolji put iz Bijelog Polja prema Beranama. Zastoji u kolini prate ga otkako je počela rekonstrukcija magistrale između dvije opštine. Alternativu nema.

„Svakodnevno prolazim, imam dva đaka. U školu odvodim – dovodim sa sela, stvarno gubimo mnogo vremena na ovom putu. Mnogo se čeka, veliki su zastoji, nije regulisano mislim, kako bi trebalo. Nisam protiv da se radi ali češće bi trebalo da nas puštaju“, naveo je Željko Došljak.

Bolji asfalt kroz Trešnjevik, otvoren tunel na Jelovici i saobraćajnica do Bijelog Polja. To su rješenja za probleme brojnih putnika. Na njih će, po svemu sudeći morati da sačekaju. Koliko, to ne znaju. Sigurno je, međutim, da će im za svako novo putovanje trebati i vremena i strpljenja.

(RTCG) 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Proslavljen praznik Svetog Simeona Mirotočivog u Podgorici: Liturgiju služio mitropolit Joanikije

Praznik je proslavljen liturgijom u Sabornom Hramu, prazničnom litijom i rezanjem slavskog kolača

TV Hram

Praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog – Stefana Nemanje, svetitelja koji je rođen u Ribnici, proslavljen je danas u Podgorici.

Praznik je proslavljen liturgijom u Sabornom Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, prazničnom litijom i rezanjem slavskog kolača.

Liturgiju je služio Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije sa više arhijereja naše Crkve u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Izabran novi odbor direktora Elektroprivrede

Novi Odbor direktora čine Jovica Milanović, Vladimir Katić, Zoran Miljanić, Milutin Đukanović, Tahir Đonbaljaj, Neven Gošović i Simo Jokić

Foto: Svetlana Mandić

Većinom glasova izabran je večeras novi Odbor direktora.

Novi Odbor direktora čine Jovica Milanović, Vladimir Katić, Zoran Miljanić, Milutin Đukanović, Tahir Đonbaljaj, Neven Gošović i Simo Jokić.

Prethodno je Skupština akcionara EPCG razriješila dosadašnji Odbor direktor.

Taj Odbor direktora činili su Milutin Đukanovića (Nova srpska demokratija), Ivan Šaranović (GP URA), Tahir Đonbaljaj (Albanska alternativa), Goran Šućur (GP URA), Martin Ćalasan (GP URA), Mijuško Bajagić (Socijalistička narodna partija) i Emir Strujić (Bošnjačka stranka).

Skupština akcionara koja je bila zakazana za danas u 12 časova, počela je oko 23 časa – manjinski akcionari i novinari 11 sati su u sali čelaki da počne skupština.

Akcionar Golub Bojanić je pitao da li svi kandidati ispunjavaju uslove i da im se objasni današnja situacija. Pitao je zbog čega nije predložen u Odbor neko od manjinskih akcionara da bude kontrolni član i nezavisnim i političkim kandidatima. Istakao je da je ono što se danas dešavalo zastiđe za državu.

Pitao je da mu objasne kako se za članove Odbora „pitaju odbornici, odnosno zakonodavna vlast, a ne izvršna“. Prekrižio je glasalki listić na kome se nalaze imena kandidata za članove Odbora i kazao da je to njegov glas.

Akcionarka Nataša Backović kazala je da akcionari smatraju nekorektnim da se na sjednici Skupštine čitaju biografije novih članova odbora direktora.

„Nije tačno da smo dobili imena članova odbora i biografije. Sve što kazem odnosi se na članove Vlade“, poručila je ona.

I ona je pitala zbog čega jedan od kandidata za člana Odbora nije predstavnik manjinskih akcionara, kao i kako se među kandidatima nije našao univerzitetski profesor Luka Vučinić koji je, kako je istakla, stručnjak priznat u svijetu, univerzitetski profesor, nagrađivan.

Poručila je da država nije vlasništvo političkih partija i izrazila negodovanje predlogom nezavisnih kandidata koji, prema njenim riječima, nijesu nezavisni jer su svi u „vezi sa ministrom Sašom Mujovićem“.

Bojanić je predložio da EPCG treba pod hitno da se djelimično privatizuje, da se ugledaju na CGES i „otmu iz političkog plijena“.

„Vlada je današnjim ponašanjem sebe ponizila“, poručio je Bojanić.

On je pitao i kako Đonbaljaj može biti član Odbora EPCG jer je, kako je kazao, pravosnažno osuđen zbog „primanja mita“, sudi se sa EPCG zbog računa za struju, a EPCG u njegovom nelegalnom objektu otvara jednu od svojih poslovnica.

„Tražimo da Vlada provjeri sve te sumnje i da nas izvijesti o tome“, rekao je Bojanić.

Manjinski akcionari su tražili da ih upoznaju sa CV-a predloženih članova i pitali su da li Simo Jokić ispunjava uslove. Kako je v.d. sekretara Skupštine akcionara EPCG Predrag Krivokapić kazao Jokić ima završen VII/1 stepen i ispunjava uslove.

Zbog imenovanja u Odbor direktora EPCG u Pokretu Evropa sad danas je izbio sukob.

Jokić je treći predlog PES-a nakon što su se poslanici te partije iz Nikšića Vladimir Bakrač i Uglješa Urošević danas pobunili protiv jučerašnjeg predloga Vlade da u ime PES-a u Odboru direktora bude elektroinženjer Bojana Savić.

Prvobitno rješenje PES-a bio je Radovan Bijelić..

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Preporuka Ministarstva direktorima škola: Da se nadoknadi propušteno gradivo radnim danima, a ne subotama

„Smatramo da je ovo najbolje rješenje i za učenika i za prosvjetne radnike i roditelje“, naveli su iz Ministarstva

Foto: Kurir/T.I.

U cilju nadoknade obrazovno-vaspitnog rada za period od 19. do 22. februara, kada nastava nije realizovana zbog štrajka prosvjetnih radnika, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) u saradnji sa Zavodom za školstvom uputilo je preporuke direktorima škola.

„U skladu sa opštim dijelom javno važećeg obrazovnog programa za osnovno obrazovanje i vaspitanje, osnovne škole mogu realizovati radne, nenastavne dane (obavezne aktivnosti) ili slobodne aktivnosti (prošireni dio). U srednjim školama se mogu realizovati obavezni izborni sadržaji u gimnazijama ili slobodne aktivnosti u srednjim stručnim školama, navodi se u preporukama Ministarstva“, prenosi portal roditelji.me.

Predlažu, kako se ističe, da škole izvrše zamjenu termina za realizaciju nastavnih i nenastavnih dana, tako što će propuštene radne dane da realizuju u toku petodnevne radne sedmice, a nenastavne dane da realizuju subotom.

„Smatramo da je ovo najbolje rješenje i za učenika i za prosvjetne radnike i roditelje, naveli su iz Ministarstva, uz podsjećanje da je zakonska obaveza minimum 180 radnih dana u toku nastavne godine, odnosno 165 dana za učenike završnih razreda“.

Direktor škole je, kako su naveli u dopisu upućenom školama, pedagoški rukovodilac u čijoj nadležnosti je da planira, organizuje i rukovodi radom ustanove, kao i da organizuje racionalno i efikasno izvođenje obrazovnog programa. Preporuke se odnose na škole koje su učestvovale u štrajku.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije