Connect with us

EKONOMIJA

INFLACIJU STAVITI POD KONTROLU

Crna Gora zemlja sirotinjskih plata, a cijena evropskih: Trgovci i Vlada se prepiru ko je kriv

Životne namirnice u Crnoj Gori skuplje ili isto koštaju kao u najbližim članicama Evropske unije, dok su plate značajno niže. Sindikat i indirektno Vlada za povećanje cijena krive velike trgovačke marže, dok iz trgovačkih lanaca kažu da nisu povećavali marže i da su na rast cijena uticale visoke dažbine države, kao i poskupljenje proizvoda kod proizvođača i dobavljača

Za zaštitu standarda građana treba staviti inflaciju pod kontrolu (ilustracija), Foto: Shutterstock - Foto: Dobrilo Malidžan/Pobjeda

Cijene pojedinih osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori su slične ili čak više u odnosu na balkanske članice Evropske unije (EU) Hrvatsku i Sloveniju, iako su prosječne zarade znatno niže nego u ovim zemljama, pokazuje analiza “Vijesti”.

Sindikat i, indirektno, Vlada za povećanje cijena krive velike marže trgovaca, dok iz trgovačkih lanaca kažu da nisu povećavali marže i da su na rast cijena uticale visoke dažbine države, kao i poskupljenje proizvoda kod proizvođača i dobavljača.

Od 10 analiziranih artikala u Crnoj Gori samo su jeftiniji hljeb i brašno, dok su cijene banana, ulja, piletine, mlijeka, šećera, soli, jaja i krompira više od makar jedne zemlje. Metodologija je bazirana na tome da su za istu grupu proizvoda uzete cijene od najjeftinijih prisutnih brendova u prosječnom trgovinskom lancu na njihovim onlajn sajtovima.

Ako biste kupili po jedan proizvod od tih artikala (kilogram ili litar), u Crnoj Gori biste za taj paket izdvojili 16,33 eura, u Hrvatskoj 13,82 eura, a u Sloveniji 16,84 eura.

Međutim, treba imati u vidu da je prosječna februarska neto plata u Crnoj Gori iznosila 757 eura, u Hrvatskoj 1.026, dok je ona u decembru 2022. godine u Sloveniji iznosila 1.419 eura.

To znači da se sa prosječnom platom u Crnoj Gori iz 46 navrata mogu kupiti po ovih 10 namirnica, u Hrvatskoj 74 puta, dok bi u Sloveniji trebalo čak 84 odlazaka u prodavnicu da potrošite mjesečnu zaradu.

Sagovornici “Vijesti” različito tumače ove podatke i aktuelne cijene osnovnih životnih namirnica. Iz Unije slobodnih sindikata (USS) su kazali da podaci predstavljaju poražavajuća činjenica, s obzirom da je prosječna zarada nekoliko puta manja u Crnoj Gori, i ukazuju da su jedino cijene hljeba kod nas niže u odnosu na najjaču ekonomiju Evrope – Njemačku. Oni su pozvali Vladu da ograničavanjem marži stane na put “zloupotrebama trgovinskih lanaca”, dok iz resornog Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) navode da će nastaviti dijalog sa trgovcima naglašavajući da bilo kakvo ograničavanje cijena nosi brojne rizike. Sa druge strane, iz najvećeg trgovačkog lanca “Voli” poručuju da su njihove marže uvijek iste, te da da finalna maloprodajna cijena zavisi od niza faktora na koje ne mogu da utiču.

Iz Privredne komore nisu odgovorali na pitanja redakcije kako komentarišu cijene proizvoda u Crnoj Gori, da li imaju analizu koja se tiče njihovog kretanja, te da li smatraju da su trgovcima previsoke marže.

Prema zvaničnim podacima Monstata, ukupne potrašačke cijene u januaru ove godine u odnosu na prošlu su više za 16 odsto, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupili za 25 odsto. Tako su najviše rasle cijene mlijeka, sira i jaja – 45 odsto, cijene hljeba i žitarica porasle su za 22 odsto, mesa i ribe 20 odsto koliko i ulja i masti, odnosno voća i povrća.

Rizično ograničiti cijene

Iz MER-a kojim rukovodi Goran Đurović tvrde da su zajedno sa Vladom uradili sve kako bi zaustavili rast cijena i podsjetili da je u junu 2022. godine usvojena odluka kojom su marže u trgovinama na veliko ograničene na pet odsto, a u malim trgovinama na sedam odsto za: pšenično bračno (tip 400 i 500), šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so.

Kako navode na osnovu podataka Uprave za inspekcijske poslove i redovnih izvještaja i analiza ministarstva primjećuju trend rasta cijena osnovnih životnih namirnica, ali ističu da se jasno može uočiti da je kod proizvoda kod kojih je na snazi ograničavanje trgovačkih marži u analiziranom periodu došlo do smanjenja cijena ili su one zadržane na približno istom nivou.

”Podaci pokazuju da je došlo do smanjenja cijene jestivog suncokretovog ulja po litru za prosječno 18 odsto, pšeničnog brašna po kilogramu za prosječno pet odsto, smanjenja cijene šećera po kilogramu za prosječno šest odsto, dok je došlo do povećanja cijene kuhinjske soli po kilogramu za prosječno četiri odsto”, naveli su iz ministarstva.

Foto: Shutterstock

Za dalje korake u cilju zaštite kupovne moći građana, naveli su da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se inflacija stavila pod kontrolu.

”U tom kontekstu nastavljamo dijalog sa predstavnicima trgovačkih lanaca u cilju iznalaženja najboljeg modela za građane ali i za privredu”, naveli su iz MER-a.

Oni smatraju da bilo kakvo ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica, nosi brojne rizike, što se, kako navode, pokazalo u odnosu na odluku prethodne Vlade da ograniči cijenu bijelog hljeba, koja u praksi nije postigla veći rezultat.

”Stoga MER pažljivo sagledava sve mehanizme da se pronađe odgovarajući kompromis”, naveli su.

Stati na kraj zloupotrebama trgovačkih lanaca

Na pitanje da li je država dovoljno zaštitila standard građana kada je u pitanju rast cijena, iz USS su naveli da ona jeste u velikoj mjeri pomogla i privredi i stanovnicima da se ublaže posljedice koronavirusa i rata na Istoku, ali smatraju da ima prostora za dodatnu intervenciju.

Oni su podsjetili da je Vlada u maju prošle godine, osim ograničavanja marže, uvela i nultu stopu PDV-a na brašno, hljeb, so i ulje, ali da je ona od 1. januara ove godine prestala da važi, tako da su za taj iznos ovi proizvodi dodatno poskupil. Oni od Vlade i ministra finansija Aleksandra Damjanovića zahtijevaju i da ponovo aktiviruju odluku, koja je prestala da važi krajem februara, o umanjenju akciza na goriva u iznosu ne manjem od 40 odsto.

”Više puta smo napominjali da se marže i ostalih proizvoda moraju kontrolisati od strane države, a posebno nekontrolisane marže su bile izražene početkom pojave koronavirusa, kada su pojedini trgovci podizali iste do 200-300 odsto za dio proizvoda…USS će i dalje nastaviti sa svojim predlozima prema Vladi, kako bi pokušali stati na kraj ovim zloupotrebama trgovinskih lanaca, koji često u međusobnim dogovorima i ‘igrama podizanja cijena’ sami utiču na podizanje marži, što u finalnom dovodi do rasta cijena namirnica”, naveli su iz sindikalne organizacije.

Oni su poručili i da je običnom građaninu jasno da je inflacija znatno veća od zvanične, posebno zbog činjenice da su osnovne životne namirnice u prethodnih godinu dana poskupile i do 100 odsto, navodeći primjer jestivog ulja.

Dodali su da će sve biti uzaludno ako inspekcija ne bude radila svoj posao i kontrolisala cijene u trgovinskim lancima, te ako ne bude adekvatno kažnjavala za prekršaje koje konstatuje.

”Uz adekvatnu kontrolu, ali i kazne, svi ćemo biti na dobitku – građani sa nižim cijenama, država punjenjem budžeta”, poručili su iz USS.

Profit raste zbog prometa, a ne marži
Iz kompanije “Voli” kritike, da su marže koje određuju trgovci visoke, nazivaju zlonamjernim i populističkim, “a nekad je u pitanju i neznanje”. Oni su istakli da su marže uvijek iste, da za sada ne rastu, ali da ako budu rasli nameti onda će sigurno i one morati.

Kako su pojasnili na nabavnu cijenu nemaju uticaja, jer je određuju proizvođači, dok krajnja cijena osim tog faktora zavisi i od troškova prevoza, skladištenja, akcize, carina, prelevmana i PDV-a…

Oni su saopštili da su na raspolaganju svim institucijama, da analiziraju razloge uvećanja cijena tvrdeći da to nema nikakve veze sa rastom marže, a kamoli sa ekstraprofitom.

”O tome govori činjenica koja se može vidjeti kroz naše bilanse – da je bruto marža veća za 1,19 odsto 2022. godine u odnosu na prethodnu i da nam je profit rastao zbog porasta prometa, ne zbog uvećavanja marži. Znamo da zbog inflacije rastu troškovi i da marža mora biti veća, ali sa bruto maržom većom za 1,19 odsto nema ekstraprofita”, istakli su iz kompanije i dodali da je njihov profit u ovoj godini veći zbog uvećanja potrošnje i priliva stanovništva iz Ukrajine i Rusije.

Foto: Boris Pejović

Tvrde i da su cijene u EU (Mađarska) porasle čak do 26,2 odsto i navode da su u Crnoj Gori na osnovu analize 500 najprodavanijih artikala, cijene u martu ove godine u odnosu na prethodnu godinu veće 15,7 odsto.

”Razlog za povećanje cijena u Crnoj Gori su poreski nameti i povećanje poreza na dobit sa 9 na 15 odsto, uvođenje akciza i inflacija. Svako uvećanje i uvođenje poreza i akciza mora dovesti do povećanja cijena, a činjenica je da se nabavka uglavnom oslanja na uvoz”, saopštili su iz “Volija”.

U Hrvatskoj aplikacija za praćenje kretanja cijena

Hrvatska Vlada kreirala je u februaru aplikaciju koja prati cijene hrane i pića. Trgovački lanci, koji su na to dobrovoljno pristali, u obavezi su da na svakih 15 dana resornom ministarstvu dostavlju cijene za 1.200 do 1.300 proizvoda hrane i pića, pa građani imaju mogućnost da prate koji su to proizvodi pojeftinili, poskupili ili zadržali cijenu.

Na pitanje da li razmišljaju da sličan model primijene i u Crnoj Gori, iz MER-a su naglasili da će podržati svaki predlog koji podstiče lojalnu konkurenciju.

”O kreiranju aplikacije, odnosno sajta koji bi objedinio sve trgovinske lance i omogućio praćenje cijena proizvoda u supermarketima neophodno je prethodno obaviti razgovore sa predstavnicima trgovinskih lanaca, jer je u pitanju aplikacija koja bi se bazirala na dobrovoljnosti u smislu da sami trgovci dostavljaju i redovno ažuriraju podatke. Podržaćemo svaki predlog koji podstiče lojalnu konkurenciju na tržitu i podrazumijeva bolju informisanost crnogorskih potrošača”, saopštili su iz ovog ministarstva.

Voli: Od maloprodajne cijene zarada kompanije je 2,63 odsto

Iz kompanije “Voli” su na primjeru sira koji uvoze iz EU dostavili podatke šta kreira finalnu cijenu proizvoda.

Kako tvrde, maloprodajnu cijena je 7,99 eura, od čega je nabavna 4,4 eura (55 odsto), izdaci (PDV, carina, prelevman) prema državi 2,22 eura (28 odsto), prevoz 0,15 eura (dva odsto), a sama marža 1,22 eura (15 odsto).

Na maržu od 1,22 eura, iz “Volija” su objasnili da na zarade zaposlenih izdvoje 0,34 eura, a na troškove amortizacije 0,21 euro, goriva 0,02 eura, struje 0,05 eura, komunalnih usluga 0,05 eura, održavanje i građenja objekata 0,03 eura, dok su ostali troškovi 0,31 euro.

”Od maloprodajne cijene naša zarada je 0,21 eura ili 2,63 odsto”, poručili su iz kompanije.

Kao drugi primjer naveli su gazirani sok čija je maloprodajna cijena 1,59 eura, koju trećinu čini nabavna cijena, marža 19 odsto, prevoz dva odsto, a izdaci koji idu državi 46 odsto.

”Naša marža je 15 odsto, a udio koji uzima država je i do 46 odsto”, naveli su iz “Volija”.

Pažnju usmjeriti na razvoj poljoprivrede
Objašnjavajući razlog visokih cijena namirnica iz USS su ukazali da je Crna Gora uvozno zavisna zemlja, te se svake godine suočava sa velikim trgovinskim deficitom, naglašavajući da privreda ne može da počiva samo na turizmu.

”Deficit se u posljednjoj godini malo smanjio, jer smo izvezli veliku količinu električne energije, ali je to i dalje nedovoljno da se kompletna slika popravi u kratkom, a sve su prilike niti u srednjem vremenskom roku…”.

Oni su u više navrata predlagali da se posebna pažnja usmjeri na razvoj poljoprivrede.

”Ideja je bila besplatno ustupanje obradivog zemljišta našim poljoprivrednicima, ali i pojačane subvencije za seoska domaćinstva čime bi se proizvodnja značajno povećala, a samim tim bi zaustavili odliv ljudi iz sela u gradove, te riješili još jedan veliki problem sa kojim se naša zemlja suočava. Naravno, kako bi se razvoj poljoprivrede ubrzao, pored ustupljenog zemljišta i adekvatnih subvencija, država mora proizvođačima garantovati siguran otkup, čime bi se stvorili nesmetani uslovi za povećanje domaće proizvodnje, a samim tim smanjenje uvoza, te popravljanju spoljnotrgovinskog bilansa”, kazali su iz USS.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Prosječna plata u Crnoj Gori biće 1.000 eura do kraja ove godine

„MMF nikad neće podržati smanjenje poreza i povećanje plata i penzija, MMF je takva institucija. Svjetska banka je takva institucija, to su konzervativne institucije koje to nikada neće podržati javno ali će pohvaliti kada se uradi na fiskalno održiv način“, poručio je premijer Milojko Spajić

Foto: RINA

Premijer Milojko Spajić je kazao da će prosječne plate u Crnoj Gori biti 1.000 eura do kraja ove godine.

Spajić je to poručio na premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanik Socijaldemokrata Borisa Mugoše. Mugoša je pitao hoće li tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno obećanje o uvećanju prosječnih i minimalnih neto plata, svih zaposlenih u Crnoj Gori za oko 25 odsto.

„Prosječna zarada će biti 1.000 eura do kraja ove godine, kao što smo rekli i obećali, to će se desiti. Nemojte da se sjekirate biće veća zarada i za vas, neto zarada će porasti i nikakav problem neće biti. Što se tiče Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vidim da se informišete iz medija koji konstanto napadaju Vladu, to su mediji koji istaknu jednu izjavu a sakriju drugu. Znate li šta je MMF takođe rekao u istom izvještaju, da se na lijep način izvinjavaju što nisu bili u pravu, da će Crna Gora izaći na tržište kapitala i zadužiti se po osam odsto, koliko su oni tada predviđali. Mi smo izdali obveznicu po 5,8 odsto“, kazao je Spajić.

Naveo je da je MMF ranije govorio i da će rast Crne Gore u 2021. biti dva odsto, pa 3,8, pa devet pa 11 odsto, dok je rast na kraju bio 13,5 odsto. Spajić je kazao da su se i tada izvinjavali. Dodao je da su ih upozoravali i za vrijeme primjene Evrope sad 1 te da su u ovogodišnjem izvještaju, pohvalili primjenu tog programa.

„MMF nikad neće podržati smanjenje poreza i povećanje plata i penzija, MMF je takva institucija. Svjetska banka je takva institucija, to su konzervativne institucije koje to nikada neće podržati javno ali će pohvaliti kada se uradi na fiskalno održiv način“, pojasnio je Spajić.

Spajić je u pisanom odgovoru koji je objavljen na sajtu Skupštine, takođe kazao da su sve obećano ispunili a tako će biti i za dalja povećanja minimalnih i prosječnih plata. Istakao je da će fiskalnom strategijom obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje njihovog uticaja na fiskalni i makroekonomski okvir.

Ovaj dokument će kako se navodi, biti završen do kraja juna nakon čega ćemo ga uputiti Skupštini na razmatranje.

Spajić je kazao da su ispunili sve što su obećali te da se povećanja plata mogu očekivati u rokovima u kojima je prethodno govorio. Dodao je da će sve mjere koje Vlada predloži, biti pažljivo razmatrane kroz socijalni dijalog i uvažavanje privrede, sindikata i odgovoran odnos prema finansijama.

„Posvećeno radimo na pripremi nove fiskalne strategije koja će obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Biće završena do kraja juna nakon čega će biti upućena Skupštini na razmatranje. Upravo je to mjera strateškog djelovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike, što je unosilo neizvjesnost privredi, građanima i investitorima“, kazao je Spajić.

On je naveo da su obećali povećanje minimalnih penzija, te da je i tada bilo priče da će se ta mjera finansirati iz povećanja opšte stope PDV-a, prodaje Eelktroprivrede Crne Gore ili zaduženja. Spajić je pojasnio da nisu povećali ni PDV, niti prodali državnu energetsku kompaniju, da su se zadužili samo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, pri čemu su prihodi za ostvareni za period od januar do aprila, značajno iznad plana.

Mugoša je naveo i da ne postoji način da se povećaju sve neto plate bez da se eliminišu doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje te da su prihodi u ovom sektoru, viši od 590 miliona eura godišnje.

Mugoša se osvrnuo na projekcije MMF-a, koji je ranije ukazao da ako bi se realizovao program “Evropa Sad 2”, javni dug države bi premašio 100 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u 2029. godini, a finansiranje ovakvih politika bi značio da bi se morale sprovesti i druge mjere što bi bilo veoma izazovno, a jedna od mjera bi bila i povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV).

„Daćemo sve da izdvojimo više novca za poljoprivredu“

Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović pitao je Spajića, da li se može očekivati da se za poljoprivredu opredijeli tri odsto ukupnog budžeta za 2025. godinu.

Spajić je pojasnio da je budžet 2020. godine bio 20 miliona eura te da je sada 51,4 miliona eura, što je 211 odsto više.

„Imamo budžet koji smo dobili od IPARD III programa koji je 82 miliona eura i na rekordnom nivou. To su impozantne cifre kada znamo u kakvom smo stanju zatekli poljoprivredu. Ne kažem samo ova, već i prethodne Vlade. Daćemo sve od sebe da izdavanja za poljoprivredu budu viša“, kazao je on i naglasio da Crna Gora nema sistem korišćenja cjelokupnog novca, koji je dostupan od EU.

Spajić je u pisanom odgovoru, naveo da poljoprivreda učestvuje sa šesto odsto u BDP-u za 2023. godinu te da je važan izvor prihoda za mještane sjevera države.

„U 2024. godini otpočelo je sprovođenje novog GORA projekta, koji će biti implementiran na teritoriji 14 crnogorskih opština (13 opština sa sjevera Crne Gore i u Nikšiću iz centralnog dijela]. Vrijednost projekta iznosi 10 miliona eura grant podrške, a cilj je upravo poboljšanje uslova na poljoprivrednim gazdinstvima u ruralnim područjima“, istakao je Spajić.

Božović je naveo da Crna Gora trenutno za poljoprivredu izdvaja 1,5 odsto budžeta, od čega 13 miliona eura čine staračke naknade. Pojasnio je da je budžet EU za ovaj sektor viši od 40 odsto te da je u regionu, na nivou od oko pet odsto. Zato smatra da je potrebno pospješiti razvoj poljoprovrede, povećati proizvodnju hrane i pokazati da je ovaj sektor, jedan od stubova ekonomskog razvoja.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Trgovine neće raditi 1. i 2. maja

Poručuju da za nepoštovanje slijede kazne

Foto: Berane online

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) podsjetili su sve privredne subjekte koji se bave trgovinom da ne mogu obavljati svoju djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak.

„Podsjećamo sve privredne subjekte, koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo, da u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne mogu obavljati djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Napominju da i tokom vjerskih, državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može se obavljati u:

apotekama;

specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme;

benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica;

pijacama;

štandovima – tezgama, vitrinama i
automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama;

prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka;

štandovima i kioscima u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela;

skladištima za trgovinu na veliko.

„Ističemo da su za nepoštovanje pomenutih obaveza predviđene novčane kazne i zatvaranje objekata za dane u kojima nije dozvoljen rad i ovim putem apelujemo na privredne subjekte da poštovanjem propisanih obaveza daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kazali su i da će pored Call centra 080555555 za prijavu neregularnosti, građanima na raspolaganju tokom prazničnih dana biti i dežurni inspektori.

Kontakt telefoni dežurnih inspektora:

Srđan Simović 068881797, Podgorica
Milan Petrović 068872715, Podgorica
Jasmina Tuzović 068808874, Podgorica
Svetlana Veljić 067820525, Bar
Darka Radulović 068826546, Bar
Olga Bulatović 067620081, Ulcinj

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije