Connect with us

DRUŠTVO

PUT BERANE - KOLAŠIN

Da li će tunel Jezerine – Lubnice konačno biti otvoren ili se ponovo odlaže završetak radova?

Poslednji rok koji je Vlada Crne Gore dala izvođaču, bosanskoj firmi „Euroasfalt“ je novembar ove godine. S obzirom da je danas 25. novembar, teško je zamislivo da će do kraja mjeseca konačno biti otvoren ovaj put koji će umjesto planiranih 35, građani na kraju platiti više od 56 miliona eura

Foto: Berane online

Višegodišnji san Beranaca o konačnom završetku radova na izgradnji tunela Jezerine – Lubnice koji spaja Berane sa Kolašinom i skraćuje putovanje između dvije opštine na pola sata, još nije postao java.

Poslednji rok koji je Vlada Crne Gore dala izvođaču, bosanskoj firmi „Euroasfalt“ je novembar ove godine.

S obzirom da je danas 25. novembar, teško je zamislivo da će do kraja mjeseca, a ostalo je svega još par dana, konačno biti otvoren ovaj put od 14,4 kilometra.

Radove na ovom tunelu pratili su brojni problemi pa će put Kolašin-Berane, umjesto planiranih 35, građani na kraju platiti više od 56 miliona eura.

Ovaj posao je dogovoren i sklopljen sa „Euroasfaltom“ prije sedam godina i tada je cijena trebalo da bude 37 hiljada eura, dok će zbog neplaniranih radova i mnogih manjkavosti u ugovoru, ovaj posao državu Crnu Goru koštati skoro duplo skuplje. Hoće li i kada neko zbog toga odgovarati, da li je u svemu bilo korupcije u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalsita, odnosno njihovog partnera SD čiji je to bio resor, Specijalno državno tužilaštvo se još nije izjasnilo, iako su krivične prijave odavno predate, podsjetio je nedavno Monitor.

Da je iz Berana i još par susjednih opština do Podgorice otežano doći govori još jedan podatak. Naime, od avgusta, od kada je počela rekonstrukcija puta Ribarevine – Berane, učestale su gužve i kilometarske kolone jer se na pet dionica saobraća naizmjenično jednom trakom zbog radova. Zbog toga putnici sada provode skoro duplo više vremena u vožnji.

Ima i opcija da se ide putem preko Trešnjevika (Andrijevica – Trešnjevik – Mateševo). Tačno je isti za stanovnike Berana, Andrijevice, Plava i Gusinja predstavlja najkraću vezu sa novootvorenim auto-putem, ali je takođe tačno i da je vozački zahtjevniji. Priroda je lijepa, ali put uzak i nepregledan a vožnja ovom dionicom tokom zimskih mjeseci, kada nije zatvoren za saobraćaj, može biti naročito opasna.

Piše: Berane online

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih

Foto: Tanjug/Marko Đoković

Svečani doček partrijarha srpskog Porfirija, u manastiru Đurđevi stupovi, biće organizovan u subotu, 27. jula, sa početkom u 19.30h, objavio je iguman manastira Danilo Romanov.

Foto: Screenshot

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je ranije iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Katnić nastavlja da protestuje zbog hapšenja: Odbija posjete porodice i advokata

U ponedjeljak je, kako saznaje Dan, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi

Katnić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nastavio je protest zbog postupka koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv njega. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, ove sedmice, Katnić odbija posjetu porodice, ali i branioca u zatvoru.

U ponedjeljak je, kako saznaje ovaj medij, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi.

Ovo je samo nastavak protesta koji Katnić iskazuje zbog hapšenja. On je slobode lišen sredinom aprila zbog sumnje da je član kriminalne grupe koju je, prema sumnjama SDT- a, formirao njegov dugogodišnji prijatelj, nekada visokopozicionirani policijski službenik Zoran Lazović. Oni se terete da su pomagali „kavačkom klanu“. Navodno, nekim od njih su omogućili da ne budu procesuirani, dok se Lazović tereti i da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru Beograđanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, označenim kao plaćenici „kavčana“.

Od dana hapšenja, odnosno od određivanja pritvora, Katnić je počeo štrajk glađu. Nakon nekoliko dana počeo je da odbija i vodu i druge napitke, kao i terapiju. Nedavno, štrajk žeđu je prekinuo i počeo da uzima vodu i jogurt. Ubrzo je nastavio štrajk žeđu, ali je, navodno, bilo slučajeva i ponovo je odbijao i vodu.

Zdravstveno stanje bivšeg GST pogoršalo se u spuškom zatvoru zbog čega je izvođen na ukazivanje ljekarske pomoći, kao i na intervencije. Međutim, SDT se zainteresovalo i za postupke ljekara u tom slučaju, pa su počeli provjeravanje zakonitosti i prilikom liječenja Katnića.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije dolazi u Crnu Goru: Služiće liturgiju povodom 80 godina od genocida u Velici

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke

Patrijarh Porfirije

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije