Ministar finansija u Vladi Crne Gore Aleksandar Damjanović komentarisao je gostujući u Slobodnoj zoni na Prvoj televiziji budžet za 2023. godinu.

„Crna Gora još uvijek ne može da funkcioniše isključivo od unutrašnjih prihoda. Država će naredne godine nedostajuća sredstva nadomjestiti iz kreditnih izvora ili postojećih deopzita. Mi smo predvidjeli zaduženje do 600 miliona eura, ali je to na Parlamentu. Zbog strahovanja kakva će biti naredna godina i Crna Gora mora biti oprezna. Ako se dese dalje inflacije, moramo imati mogućnosti da kroz kreditne angažmane pripremimo narednu godinu“, kazao je Damjanović.

Socijalna davanja moraju pratiti i stopu inflacije, kaže Damjanović i dodaje da je za naknade za djecu i za majke potrebno 100 milona eura samo za te dvije stavke.

„Mi nemamo do kraja precizno ciljanu socijalnu politiku. Još uvijek nije zaživio socijalni karton. Godina će svakako biti neizvjesna a imajući u vidu da smo država socijalne pravde po Ustavu, moramo zadovoljiti sve potrebe koje su zasnovane na donijetim zakonima. 2023. godina nije godina socijalne zaštite. Moramo biti oprezni i sačuvati životni standard prosječnog građanina Crne Gore“, pojašnjava Damjanović.

Na pitanje je li ovo predizorni marketng, Damjanović tvrdi da su ovo samo postojeći zakoni koji su usvojeni ranijih godina.

„Bivši ministri su lagali kad su donijeli zaključak na vladi da će se sredstva isplatiti a to sad naša Vlada sprovodi. Zaboravili su i na Parlament“, kaže Damjanović.

15 miliona sredstava su izdvojena kao pomoć za penzionere koja će biti tzv. „13. penzija“ kaže ministar i dodaje da fond PIO radi metodologiju i da će obavijestiti građane kako se to sprovodi.

„Računamo da će penzioneri imati 200 eura podrške, jedan dio 150 evra a do nekog limita 100 eura. Fond PIO ima precizne podatke o kategorizaciji“, kazao je Damjanović.

30 godina je DPS bio na vlasti, a ova Vlada je 30 nedjelja, kaže Damjanović i dodaje da nisu svi koji su zaposleni u javnom sektoru glasači DPS-a.

„Imamo glomazan javni sektor sa 50.000 zaposlenih uključujući i lokalne samouprave. Nećemo praviti rezove jer 2023. godine nije za to. Inflacija je napravila svoje. Negdje smo pokušali da budemo socijalno odgovorni i da razmišljamo o povećanju zarada makar da bi realne zarade zaštitili od pada. Granski kolektivni ugovori bi trebali da budu realizovani do kraja mjeseca. Socijalno odgovorno ponašanje se pokazuje sad a mnogi kritikuju. Nekim strukturama je krivo što smo isplanirali sve ovo i što smo precizno realizovali našu politiku. Sa jedne strane se govori da je nerealno povećanje koje želi da sprovede Vlada, a isti ti danas obećavaju 1000 eura prosječne plate“, tvrdi on.

Komentarišući navode bivšeg ministra Milojka Spajića da će ovaj budžet srušiti državu, Damjanović odgovara da je to vrlo ružno rečeno od strane prethodnika koji je imao priliku da se igra državnim novcem.

„Optužiti socijalno odgovoran budžet koji je napravljen da zaštiti penzionere, zaposlene, socijalne kategorije, koji negdje pokušava da ide u korak sa onim što se očekivalo za narednu godinu, reći da je to rušenje države, onda je to optuživanje penzionera da ruše državu i onih zaposlenih. Oni su dobili duplo negativno mišljenje od DRI i optužuje ih da su politička organizacija. A kad mu je ćutao za zaduženje, tad mu je bio super“, tvrdi Damjanović.

Rebalans, kako navodi, je morao da bude urađen jer je Spajić zaboravio da preda 4-5 zakona parlamentu, i moralo se ići u korekciju.

„Kada smo sa te baze i osnove korigovali greške i planirali transparentan budžet za specifične potrebe, neko je sad ljut što mu je promakla šansa. Ruši se država? To kaže neko ko ne umije da isplanira prihodnu stranu. Podizanje opšte stope PDV-a ugrozilo bi privredu. Gdje je mogućnost i gdje su prihodi? U širenju poreske baze“, kazao je Damjanović.

Ovih dana se zaokružuje priča o oduzimanju nelegalno stečene imovine i on će se naći u Parlamentu do kraja tekuće godine.

„Imajući u vidu jedan dio postupaka koji se moraju sprovesti, iako je teret dokazivanja na onima koji su tu imovinu stekli, nadam se da ćemo imati naredne godine prve efekte. Potrebno je jačanje poreske administracije, inspekcijski nadzor i identifikacija poreskih evazija. Takođe je potrebno i provjeriti i građevinsku industriju koja ozbiljno radi u sivoj zoni a inspekcija je spremna da se to pretrese. Takođe će se provjeriti i turistička sezona gdje se ne plaća porez na plažni mobilijar i na turističke apartmane. Ili će se plaćati porez ili ćemo se zaduživati. Ni fiskalizacija ne može da uspije ako očekujemo da 120-130 poreskih inspektora da nose gro posla. Svaki građanin treba biti svojevrsni inspektor i moramo biti svjesni da kad se ne izda fiskalni računa da smo pokradeni. Kada to presječemo, polako će se stvoriti svijest“, kazao je Damjanović.

Na pitanje kako komentariše jemstvo dato za oslobađanje jednog visokog policijskog službenika (Lazovića), Damjanović kaže da je potrebno elementarno sprovesti odakle je taj novac došao.

„ASK i policija samo trebaju provjeriti porijeklo tog novca, i onda nema nikakvog problema za jemstvo. Ono se može prikupiti i porodično“, kazao je Damjanović.

Ministar govori da 2024. i 2025. moraju uravnotežiti prihode i rashode.

„Ja govorim da je izvor zarada nizak a broj zaposlenih velik i on ne dozvoljava da se napravi iskorak. Mora se razmišljati o mehanizmima širenja poreskog obuhvata. Privredni rast mora biti radikalniji. Konsolidovanjem ekonomskog državljanstva, mjerama koje smo sproveli da bi integrisali Ruse i Ukrajince koji podstiču ekonomske trendove, inflacijom, uspjeli smo da dođemo do nivoa privrednog rasta od 7.9%. Turizam je takav da pada i raste ali privredni rast mora biti visok. Mi smo ga obazrivo projektovali. Ostavili smo prostor za dodatne prihode i nismo pravili greške prethodne administracije da planiramo nešto što mora da postoji“, kazao je on.

Moraju se, podvlači on, podstaći svi resursi, a naročito saobraćajni.

„Razvojna je šansa zatvaranje Crnog mora. Moramo se napuniti energetikom. Izgraditi autoput do kraja i Jadransko jonski autoput. To je prioritet koji moramo iskoristiti“, tvrdi Damjanović.

Zbog globalnih promjena i lanaca snabdijevanja postoji veliko interesovanje, kaže Damjanović i dodaje da je na poziv Vlade Mađarske dobio saznanja da postoji interesovanje za završetak autoputa i obnovu željeznice.

„Ako oni dovode dio od Požege do Crne Gore a mi dio od Mataševa prema granici, i ako imamo stidljive najave da će se dio finansirati iz evropskih fondova, zašto ne razgovarati sa Srbijom i krenuti sa obije strane koje bi radila ista firma? Sve je gore nego čekanje. Nismo donijeli odluku ni oko koncesije za Aerodrome koja je od pretprošle Vlade na čekanju. Ne donosimo odluke za neke naše brendove koje ne znamo da valorzijuemo. Mislim da moramo imati dva ozbiljna aerodroma“, kazao je Damjanović.

Crnoj Gori će tačke problema postati kapaciteti aerodroma u Podgorici i Tivtu.

„Ja sam da se donese odluka da se tender proglasi neuspjelim i da se proglasi novi. Tih 100 miliona iz 2019. treba da uđe u 2022. Postoje i desetine zahtjeva za solarne panele, treba da vidimo šta ćemo sa Komarnicom… Čini mi se da je ovo zadnji momenat da se uhvati šansa i da se dođe do privrednog rasta koji dovodi do ozbiljnog rasta BDPa“, kazao je Damjanović.

Na pitanje je li prosječna plata od 1.000 eura realnost ili populizam Damjanović kaže da to radi ova Vlada koja umjereno povećava.

„Oni bez programa obećavaju i pokušavaju da peglaju činjenice. Digla se i medijska hajka i pokušali su da se prepeglaju ti stavovi. To vrijeđa zdrav razum. Neko ko obećava 1.000 eura za godinu dana, što je slom finansija, danas napadaju, a zašto ne podrže postepeno povećanje? Spajić je kritikovao predlog zaduženja iako je naredna godina najteža za Evropu zbog rata. Mali problemi socijalne sfere u Njemačkoj će se odraziti u Crnoj Gori. Kritikovati mene od strane nekog ko je tražio 2021. godine u decembru da mu parlament unaprijed odobri enormno zaduženje. O čemu se ovdje radi?“, upitao je Damjanović.

Obećao je, kaže Damjanović, milijardu eura iz Japana, 300 miliona iz Dubaija, da dolazi strašan investitor, te poručuje da je dosta lažavina i da je toga bilo dosta od DPS-a.

„Pričaćemo o 1.000 eura prosječne plate kad donese onu milijardu iz Japana. Sve države će upasti u recesiju a to se automatski odražava na Crnu Goru. Umjesto da se objedinimo da se sačuvamo mi se bavimo politikom i marketingom. Ja se time neću baviti „, podvukao je ministar.

Na pitanje gdje se nalaze dva Majbaha, jedan i dalje koristi predsjednik države a drugi je našao u papirima gdje se parkirao u nekoj od garaža i pokušalo se kroz razne pregovore srediti kupci preko Engleske i Abu Dabija.

„Na Vladi smo donijeli odluku da ga ustupimo MUP-u za prevoz stranih državljana, štićenih ličnosti u Crnu Goru. Šefovi država i Vlada imaju mogućnost da se sa tim Majbahom voze“, kaže on.

Komentarišući proteste ispred Skupštine „Ima nas“, nedostatak Ustavnog suda, VDT je u v.d. stanju bez najava da će biti odblokirano, pojedinci izlaze iz pritvora, situacija u pravosuđu je ista kao 2020. godine, a opet se poziva na ugroženost države, Damjanović govori da država nije ugrožena već da je stabilna i da će ona ostati.

„Apsolutno pravo i demokratski je standard da se protestuje i da se tu iskaže nezadovoljstvo. Bilo je protesta i prije izbora u avgustu a na kraju smo dobili izbornu volju. Ni ti protesti nisu srušili državu a neće ni ovi. Svi oni vole Crnu Goru a svi mi je volimo. Razlikujemo li se u načinima, metodama, politikama, daleko bilo da razmišljamo isto. E sad, da li će se na protestima išta riješiti, neće. Brine me drugo, brine me institucionalni haos kom svjedočimo godinama“, kazao je Damjanović.

Upozoravao je i 2019. godine da je problem sa pravosuđem.

„Evidentno je da se neće izabrati sudije Ustavnog suda, kako će se održati predsjednički izbori? Parlamentarni izbori su 2024. godine osim ako Parlament ne skrati sebi mandat. Imamo i v.d. VDTa i mora da se bira neko drugi ako dođe do isteka mandata. I tu imamo haos. Ne vidim na horizontu da će se glasati o VDTu. Nemamo predsjednika Vrhovnog suda, a i Privredni sud je u v.d. stanju. Negdje se došlo do haosa i to je ono što destabilizuje Crnu Goru. Ja da sam u Parlamentu, ja bih pokušao da budem konstruktivan“, kazao je Damjanović.

Paradoksalno je, kako navodi, što ova Vlada više vlada u tehničkom mandatu nego dok je imala povjerenje.

„Mene to ne raduje, zbog cjelokupne krize u kojoj se nalazimo. Ono na šta ne možemo uticati je globalna politika, to možemo samo da prihvatimo i da se ne borimo protiv toga, već da nađemo mjere da ublažimo posljedice. Šta god da se desi, moraće da se razgovara. Svi činioci i društveno politički akteri moraju sjesti i naći rješenje koje se mora naći“, kazao je on.