DRUŠTVO
GOSPODAR MUNJA
Danas je 80 godina od smrti Nikole Tesle, genija koji je promijenio svijet
Bez njegovih izuma savremena civilizacija imala bi potpuno drugačiji izgled. Patentirao je oko 700 pronalazaka

Na Božić prije 80 godina preminuo je Nikola Tesla, jedan od najblistavijih umova svijeta. Preduzetnici i vrhunski svjetski pronalazači današnjice vide Nikolu Teslu kao pokretača novog doba elektriciteta, radija i robotike, pronalazača nad pronalazačima.
Svoje prve patente je prijavio 1877. godine. Mnoga su njegova otkrića pripisivana drugima, ali neke zabune su vremenom ispravljene i svijet je saznao da je čarobni vizionar, Nikola Tesla bio otac radio-tehnike, radara, pra-otac robota, otac bežičnog prenosa energije i bežične telegrafije.
Rođen je 10. jula 1856. godine u selu Smiljanu u Lici. Bolešljiv u detinjstvu, uspio je da ubijedi roditelje da ga upišu u Tehničku školu u Gracu. Ostavši bez stipendije, poslije očeve smrti odlazi u Prag da završi studije, ali počinje da radi u telegrafskoj kompaniji u Budimpešti.
I upravo tu dobija genijalnu ideju o obrtnom magnetnom polju, crtajući po pijesku. Zatim odlazi u Pariz, da radi u kompaniji Tomasa Edisona, pa u Strazbur gdje je konstruisao prototip indukcionog motora.
Tada Evropa koja ne shvata njegove izume mu postaje „tijesna“, pa Tesla odlazi u Ameriku kako bi usavršio Edisonove mašine.
U to vrijeme svi uređaji radili su na jednosmjernu struju, pa je Tesla počeo da izučava višefaznu naizmjeničnu struju. Povjerenje mu je poklonio Džordž Vestinhaus koji je otkupio oko 40 Teslinih patenata i u Americi uspostavio novi sistem prenosa struje.
Tesla je radio u laboratoriji na Petoj aveniji u Njujorku. Nije tajna da je čitao klasike poput Bajrona, Puškina, Getea, Dantea i često ih kazivao. Bio je esteta. Govorio je „da je oženjen naukom“.
Tesla je oduvijek maštao da obuzda snagu Nijagarinih vodopada. Struja je tada bila sprovedena do grada Bafala, a električna energija koristila se za osvjetljenje i industrijske mašine.
Nažalost, izgorjela mu je laboratorija 1895. godine, a požar je odnio mnogo projekata na kojima je Tesla radio. Varnice vještačkih munja na kojima je radio naučnik dosezale su i do deset kilometara.
Predimenzioniran u svemu, Tesla je bio u stanju da radi po 21 sat svakog dana, a dešavalo se da bez trenutka predaha probdi u radu ravno 82 sata. Bio je stvaralac novih principa, jedan od vizionara naše civilizacije, čudesan čovjek koji nije želio da ima vremena ni zašta drugo osim za nauku.
Iako nije diplomirao, za života je stekao doktorate na mnogim svjetskim univerzitetima i proglašen za člana nekoliko najslavnijih akademija nauka.
Gospodar munja, pjesnik elektriciteta, genije koji je osvijetlio svijet, 40 hiljada dokumenata od velikog naučnog značaja, preko 700 patenata, dobio je Edisonovu medalju za otkriće višefaznog sistema naizmjenične struje, a počastvovan je priznanjem da jedinica za mjerenje gustine magnetnog polja nosi njegovo ime.
Pronašao je obrtno magnetno polje, indukcioni motor, generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i patentirao niz izuma na kojima se zasniva savremena elektronika i elektrotehnika uopšte.
Bez njegovih izuma savremena civilizacija imala bi potpuno drugačiji izgled. Patentirao je oko 700 pronalazaka.
Povodom stogodišnjice njegovog rođenja, 1956. jedinica za mjerenje visokog napona dobila je Teslino ime, kojim je nazvana i jedinica jačine magnetnog polja.
Posljednje godine života proveo je u Njujorku, sam i bolestan. Umro je u 87. godini, 7. januara 1943. u Hotelu „Njujorker“ u sobi 3327.
Sahranjen je u crkvi Svetog Jovana Bogoslova na Menhetnu. Umro je siromašan, ali kao velikan nauke.
Urna sa pepelom prenijeta je u Teslin muzej u Beogradu 1957. godine.
DRUŠTVO
Berane: Humanitarni koncert KUD „Kolo“ za liječenje trgodišnjih blizanaca Miloša i Maše Bakić u Centru za kulturu
Oni koji ne mogu prisustvovati koncertu a žele da pomognu, mogu to da urade uplatom na žiro račun: 535-0400201049928-18

Humanitarni koncert pod nazivom „Igrom i pjesmom za Miloša i Mašu“, za liječenje trogodišnjih blizanaca Miloša i Maše Bakić iz Berana, biće održan u subotu 25. marta, u Sali Centra za kulturu u Beranama, sa početkom u 19h.
Koncert organizuje Kulturno-umjetničko društvo „Kolo“ u saradnji sa beranskim Centrom za kulturu, sa ciljem prikupljanja pomoći za liječenje brata i sestre na Klinici za djecu sa autizmom u Beogradu.

Foto: KUD „Kolo“
Na ulazu u Centru za kulturu biće postavljena i kutija za donaciju.
Svi ostali koji ne mogu prisustvovati koncertu a žele da pomognu, mogu to da urade uplatom na žiro račun:
535-0400201049928-18
DRUŠTVO
Spreman memorandum za pokretanje aerodroma u Beranama
Memorandum bi trebalo da u narednih deset do petnaest dana bude potpisan u Beranama

Memorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama, između njemačkog investitora Majka Štajnmilera, Vlade Crne Gore i Opštine Berane, trebalo bi da u narednih deset do petnaest dana bude potpisan u Beranama.
To je Portalu RTCG kazao Štajnmiler, nakon što je održan sastanak u Vladi, kao i poslije izjave predsjednika Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Eldina Dobardžića, da aerodrom u Beranama neće negativno uticati na poslovanje te kompanije.
“Prilikom razgovora u Vladi, sa gospodom (Dritanom) Abazovićem i Dobardžićem, ja sam priložio pisane garancije koncerna koji stoji iza mene da će isfinansirati projekat. Sada sam u kontaktu sa vladinim pravnim ekspertima koji su mi saopštili da je nacrt Memoranduma već urađen i da je na provjeri. Nadam se da ćemo taj Memorandum potpisati u Beranama u narednih deset do petnaest dana, zajedno sa predsjednikom Vlade i predsjednikom opštine”, kazao je Štajnmiler za RTCG.
I predsjednik Odbora direktora Aerodroma je nakon poslednjeg sastanka u Vladi izjavio za Televiziju Crne Gore da su napravljeni prvi konkretni pomaci i da će Memorandum o saradnji biti brzo potpisan.
On je objasnio da će Memorandum najprije biti usvojen kao dokument na Vladi, a onda potpisan između tri strane.
“Korak nakon toga koji bi trebalo uraditi jeste da Ministarstvo kapitalnih investicija u planu za koncesije već za ovu godinu, koja je aktivna, datumski se vezuje za kraj aprila, uvrsti i davanje Aerodroma u Beranama za koncesiju“, kazao je Dobardžić u emisiji „Mreža“ na TVCG.
Istakao je da Vlada koncesije može izdati na 30 godina, dok Skupština može trajanje koncesija odrediti i duplo duže, odnosno na 60 godina.
„Ogromni su benefiti za razvoj prvo turizma Crne Gore, kada je u pitanju restauracija aerodroma“, kazao je Dobardžić.
Dobardžić je naglasio da aerodrom u Beranama neće biti konkurencija preduzeću Aerodromi Crne Gore.
„Investitor primarno razmišlja da razvija kargo saobraćaj, što znači da aerodrom u Beranama neće biti konkurencija Aerodromima Crne Gore, jer mi smo primarno okrenuti ka putničkom saobraćaju“, kazao je Dobardžić.
Istakao je da se na sastanku nije govorilo o vremenskom periodu koliko bi trajao izgradnja projekta.
„Nije se na sastanku pričalo o vremenskom periodu koliko bi trajao izgradnja projekta. Kapacitet je plan investitora. Vlada traži da bude minimalan broj operacija i da investitor položi određeni depozit kao bankarsku garanciju, sa tim u vezi država bi se maksimalno zaštitila“, kazao je Dobardžić.
Njemački državljanin, Majk Štajnmiler, prvi je od velikog broja ranijih potencijalnih investitora zainteresovanih za aktiviranje aerodroma u Beranama, koji je javno stao ispred kamera i odgovarao na novinarska pitanja.
Reklo bi se da je to mnogo više ispred svih drugih koji su do sada samo širili lažne nade zbog čega je bilo izgubljeno povjerenje lokalnog stanovništva.
On tvrdi da su njegove namjere iskrene i da želi da pomogne Beranama i sjeveru Crne Gore. Ne krije da želi da zaradi, i sasvim je siguran da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim njemačkim i evropskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
“Želim da poručim stanovništvu Berana i Crne Gore da me politika ne interesuje i da nisam ovdje pred izbore. Tom idejom se nosim već dvije godine” – kazao je ranije Štajnmiler.
Prema njegovim riječima iza ovog projekta i iza njegove kompanije stoji švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura.
“Ovo je projekat koji podrazumijeva otvaranje dvije fabrike i aerodroma. Zato obično i koristim izraz air park, a ne aerodrom” – rekao je Štajnmiler.
Predsjednik opštine Vuko Todorović nakon prvog susreta sa njemačkim investitorom rekao je da cijeni njegove namjere i da će mu, kada se radi o Opštini, pružiti svu logistiku.
“Benefiti od ovog projekta veliki su za Berane, ali sigurno da bi bili veliki i za državu Crnu Goru” – rekao je Todorović.
Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice” i tvrdi da je spreman da odmah obezbijedi novac i započne posao oko valorizacije beranskog aerodroma.
Njegova kompanija već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
On je otkrio da je njegova supruga iz Berana, i da je to jedan od razloga zbog čega ima želju da nešto učini za Berane i sjever Crne Gore. Kaže da je plan valorizacije aerodroma u Beranama do kraja razrađen i da je potpuno siguran u njegovu održivost.
“Tražimo samo šansu da počnemo da radimo. Moj plan je bio da već u ovoj godini počnem sa radom, ali nisam naišao na razumijevanje kod prethodne Vlade. Onog trenutka kada dobijemo koncesije i krenemo u realizaciju planova, za samo godinu dana ćemo aerodrom staviti u funkciju” – obećava Štajnmiler.
Njemac je naglasio da ne traži nikakvu finansijsku pomoć, i da je investicija u potpunosti njegova.
“Ni Berane ni Crna Gora ne mogu biti na gubitku. Mislite li da bih ja ulazio u taj posao da nisam siguran u dobit” – kaže Štajnmiler.
On tvrdi da sa dvije izgrađene fabrike, za koje je kao lokacija ponuđeno Gradinsko polje, optimalno može da radi sa četiri civilna i jednim teretnim letom dnevno, a planira i više. Tvrdi i da sve to može da obezbijedi jer je njegova kompanija partner sa najpoznatijim evropskim i svjetskim avioprevoznicima.
“Ono što obećam, ja to završim” – kaže Majk Štajnmiler.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. Prvi avioni tu su slijetali u vrijeme Drugog svjetskog rata. Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je uspostavljen redovni putnički saobraćaj. Desetak godina na liniji Berane – Podgorica – Berane i Berane – Beograd – Berane, pa i za Zagreb i Ljubljanu, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker. Još 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Od kada je samo u funkciji sportskog letjenja, bilo je mnogo najava za njegovo ponovno aktiviranje, i zbog toga je razumljiva skepsa u javnosti, ali se isto tako postavlja pitanje šta, uz dobar ugovor, sa preciznim klauzulama, Berane može da izgubi?
Za razliku od mnogih tajkuna koji su opljačkali fabrike, Njemac, ako ne uspije, nema šta da odnese sa sobom.
DRUŠTVO
Sjutra počinje Ramazan
Vjernici su tokom Ramazana, 29 dana, na strogom postu i uzdržavaju se od hrane i vode, a zabranjeno je pušenje i svako ponašanje koje nije u skladu sa Alahovim propisima

Islamski sveti mjesec Ramazan počeće sjutra, a vjernici će ga provesti u postu, molitvi i praštanju.
Ramazan je deveti mjesec muslimanskog kalendara, a njegov početak obilježava se pojavom polumjeseca.
To je mjesec u kome je, kako se vjeruje, počelo objavljivanje Kurana.

Džamija u Beranama, Foto: Ado Softić
Vjernici su tokom Ramazana, 29 dana, na strogom postu i uzdržavaju se od hrane i vode, a zabranjeno je pušenje i svako ponašanje koje nije u skladu sa Alahovim propisima.
Ramazanski post počinje u zoru i traje čitav dan do zalaska sunca, kada se priprema iftar, nakon čega su jelo i piće dopušteni tokom cijele noći.
Tokom Ramazana vjernici bi trebalo da posjećuju rodbinu, komšije, braću po vjeri, kao i da obilaze bolesne i pomažu siromašnima i nemoćnima.
Nakon ramazanskog posta, 21. aprila, nastupa Ramazanski Bajram.
- POLITIKA3 дана ranije
Pogledajte kako su glasali građani Crne Gore po gradovima
- HRONIKA4 дана ranije
Tragedija: Žena se utopila, beba izvučena iz Morače
- DRUŠTVO2 дана ranije
(VIDEO) Pogledajte dramatičan trenutak spasavanja bebe iz Morače: Ovako je heroj izvukao dijete iz hladne rijeke
- EKONOMIJA3 дана ranije
(FOTO) Pogledajte koje životne namirnice su jeftinije od sjutra
- HRONIKA12 сати ranije
Uhapšen jedan od najtraženijih svjetskih bjegunaca: Kralj kriptovaluta ‘pao’ na podgoričkom aerodromu
- POLITIKA3 дана ranije
Medojević: Narod povjerovao da se može dobro živjeti bez rada – Opasna dijagnoza!