Connect with us

DRUŠTVO

SREĆAN PRAZNIK

Danas je Međunarodni dan žena – Osmi mart

Na brojnim lokacijama u Beranama i širom Crne Gore građani danas kupuju ruže i ostalo cvijeće povodom praznika

Međunarodni dan žena, Osmi mart, obilježava se danas širom svijeta. Slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog pola.

Na brojnim lokacijama u Beranama i širom Crne Gore građani danas kupuju ruže i ostalo cvijeće povodom praznika.

Prodaja cvijeća u Beranama, Foto: Berane online

Prvi nacionalni Dan žena obilježen je 28. februara 1909. u Sjedinjenim Američkim Državama nakon deklaracije koju je izdala Socijalistička partija Amerike. Avgusta iste godine organizovana je Međunarodna konferencija žena socijalističke Druge internacionale. Inspirisana američkim djelanjem povodom ovog pitanja, Njemica Luiz Cic predložila organizovanje Međunarodnog dana žena.

Kako ona nije bila u stanju da svoje ideje sprovede u djelo, inicijativu za taj praznik preuzela je njemačka feministkinja i komunistkinja Klara Cetkin (1857—1933). Cetkinova se borila za prava žena od 1889, a predlog je javno iznijela tog avgusta u narodnoj kući, danas poznatoj kao Ungdomshuset. Prvo obilježavanje dana bilo je 18. marta 1911. u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj, dok su ga obilježile mnoge demonstracije uz feministkinje širom Evrope. Ovaj praznik je prihvaćen u svim socijalističkim zemljama nakon što je Aleksandra Kolontaj ubijedila Lenjina da ovaj praznik prihvati kao državni. Tu praksu je preuzela i poslijeratna SSSR i njene saveznice (uključujući i SFRJ).

Kao međunarodni dan žena, Osmi mart (po prvi put tačno određeni datum), prihvaćen je 1917. godine. Ujedinjene nacije su od 1975. godine, koju su proglasile za Međunarodnu godinu žena i službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena. U međuvremenu su uvedene institucije kao što su trudničko bolovanje, ograničenje rada žena u trećoj (noćnoj) smjeni, ista plata za isti rad, pravo glasa i mnoge druge. Obično se proslavlja darivanjem žena cvijećem.

Počeci proslavljanja ovog dana imali su jasnu političku boju, što svjedoči i priložena razglednica koja se prodavala u SSSR. Tako na njemu piše: Osmi mart je dan pobune radnih žena protiv kuhinjske robije. Reci NE ugnjetavanju i praznini duha rada u domaćinstvu. Ipak, motivi su kasnije izmijenjeni, pa su za naredne godine korišćene slike mimoze, sovjetske ženske biljke. Uz to je u svim državama nestala politička nota, te Dan žena više nije isključivo praznik za komuniste.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

12-godišnji dječak vozio autoputem

Sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat

Policija je na auto-putu kontrolisala vozilo kojim je upravljalo maloljetno lice staro 12 godina, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su dodali, sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat.

„Protiv lica je pokrenut odgovarajući postupak“, navodi se u objavi na društvenoj mreži „X“ Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Težak incident u beranskom sudu: Advokatu polomili vilicu, bio bez svijesti

„Radilo se o običnoj parnici gdje se čovjek najmanje nada da dođe do ovakve situacije. Poslije završenog ročista o alimentaciji napali su me otac i sin Denis i Eldan Adrović iz Petnjice“, tvrdi Simonović

Težak incident dogodio se danas u prostorijama Osnovnog suda u Beranama kada je napadnut advokat Aleksandar Simonović, koji je za Portal RTCG saopštio da mu je, nakon pregleda u beranskoj bolnici, konstatovan prelom donje vilice.

Simonović je u izjavi za ovaj medij kazao da je stabilnog zdravstvenog stanja i da se trenutno nalazi na kućnom liječenju.

„Radilo se o običnoj parnici gdje se čovjek najmanje nada da dođe do ovakve situacije. Poslije završenog ročista o alimentaciji napali su me otac i sin Denis i Eldan Adrović iz Petnjice“, tvrdi Simonović.

Kako je kazao, sve se desilo potpuno neočekivano.

„Kolege su mi rekle da sam u jednom trenutku bio bez svijesti. Nisam ni znao ko me je udario. Sve se dogodilo nakon rasprave u hodniku“, rekao je Simonović.

Simonović očekuje da tužilaštvo odradi svoj posao i da kazni počinioce.

Iz Osvnovnog tužilaštva je Portalu RTCG saopšteno da je predmet u radu i da napadači još uvijek nisu procesuirani.

„Čeka se da se kvalifikuje krivično djelo i da se tužilaštvo odredi prema ovom krivičnom djelu“, poručili su iz Tužilaštva u Beranama.

Podršku Simonoviću dali su njegove kolege, poručivši da su ogorčeni i da očekuju da nadležni organi strogim kaznama kazne izgrednike.

Podsjetimo, povodom ovog slučaja oglasila se i Advokatska komora Crne Gore, sa apelom da nadležni državni organi preduzmu sve mjere i radnje, radi privođenja aktera napada na Simonovića pravdi.

Iz komore su saopštili da je Simonović napadnut danas oko 11 sati, nakon okončane rasprave, kada su ga osobe sa suprotne strane u postupku fizički napale i teško povrijedile.

„Posebno treba imati na umu činjenicu da se ovakvi događaji ponavljaju, što je još jedna potvrda pritisaka kojima su advokati gotovo svakodnevno izloženi od strane nasilnih pojedinaca. Crnogorski advokati cijene da je obaveza državnih organa da u okviru svojih nadležnosti preduzmu sve mjere i radnje kako bi advokati bez pritisaka i straha za svoju bezbjednost, nesmetano mogli obavljati advokatsku djelatnost na najbolji mogući način“, zaključili su u saopštenju Advokatske komore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije