POLITIKA
PREDSJEDNIČKI IZBORI
Dijaspora za drugi krug stiže čarterima i autobusima
Aerodromima prijavljeno osam vanrednih letova za narednu sedmicu, najviše iz Luksemburga. Dio iseljenika vjerovatno dolazi preko Tirane, odakle je obezbijeđeno više od 20 autobusa za Crnu Goru

Aerodromima prijavljeno osam vanrednih letova za narednu sedmicu, najviše iz Luksemburga. Dio iseljenika vjerovatno dolazi preko Tirane, odakle je obezbijeđeno više od 20 autobusa za Crnu Goru
Osam vanrednih (čarter) letova prijavljeno je Aerodromima Crne Gore za narednu sedmicu, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora 2. aprila, potvrđeno je “Vijestima”.
Tim letovima trebalo bi da stignu državljani Crne Gore koji žive u inostranstvu i imaju pravo glasa, dok će dio njih vjerovatno iz evropskih gradova doći preko Tirane odakle je već obezbijeđeno više od 20 autobusa za Crnu Goru.
”Aerodrom Podgorica je za sada dobio zahtjev od aviokompanije “Enter Air” za osam dolaznih i odlaznih čarter letova u periodu od 31. marta do 2. aprila”, rekli su “Vijestima” iz Aerodroma Crna Gore.
Navode da je u petak, 31. marta, najavljen dolazak tri aviona iz Luksemburga i još jedan u subotu, 1. aprila.
U nedjelju, 2. aprila, piše u odgovoru Aerodroma, očekuje se dolazak po dva čartera iz Katovica (Poljska) i Luksemburga.
Kompanija “Enter Air” je poljska.
Takođe, jedan broj glasača doći će najvjerovatnije preko Tirane, koja je odlično povezana sa Zapadnom Evropom. Letovi preko albanskog glavnog grada posebno odgovaraju crnogorskoj dijaspori iz Švajcarske i Švedske.
Za naredni vikend (petak, subota, nedjelja) angažovana su, prema informacijama “Vijesti”, 22 autobusa, koja će prevoziti birače iz Tirane u Crnu Goru, najviše na sjever.
Crna Gora ima veliku dijasporu, u odnosu na broj stanovnika, zbog čega je i broj glasača skoro izjednačen sa brojem stanovnika. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), pravo glasa na predsjedničkim izborima ima 542.154 birača. Crna Gora je, prema posljednjim procjenama Monstata, sredinom 2021. godine imala 619.211 stanovnika. Prema procjeni Uprave za saradnju sa dijasporom, u svijetu ima oko 150 hiljada crnogorskih građana s pravom glasa u Crnoj Gori.
Demokratska partija socijalista (DPS), s obzirom na to da njihov kandidat, aktuelni šef države Milo Đukanović nije u prvom krugu izbora dobio dovoljno glasova za pobjedu, računa na dijasporu i poziva ih da dođu 2. aprila.
”Uradićemo sve da mobilišemo svakog birača, kako bismo ostvarili ubjedljivu pobjedu u drugom krugu. Vidjećete 2. aprila kakvi će rezultati biti u sredinama u kojima vi govorite i drugim sredinama”, rekao je šef kluba DPS-a Danijel Živković juče na konferenciji za novinare.
Protivkandidat Đukanoviću u drugom krugu je kandidat Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović. Đukanović je u prvom krugu osvojio 119.673 glasa a Milatović 97.858.
Milatović bi, uz najavljenu podršku tri rivala iz prvog kruga (Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović), mogao u drugom krugu da računa na oko 205 hiljada glasova. To znači da bi Đukanoviću, koji bi, ako privuče birače preostala dva kandidata (Draginje Vuksanović Stanković i Jovana Radulovića Jodžira) imao oko 133 hiljade, što znači da bi mu falilo oko 70 hiljada glasova.
DPS će, kako je nedavno kazao Đukanović, aktivirati “rezervoare”, a prema nezvaničnim informacijama, cilj je da se 2. aprila izvede najmanje 40 hiljada novih birača. Najznačajniji “rezervoar” DPS-a je dijaspora, čiji se masovni dolazak pamti 2006. godine na referendum o nezavisnosti Crne Gore.
Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Arben Jakupi, međutim, ne očekuje veliki broj glasača iz dijaspore. Najveći broj se, kako kaže, očekuje iz Luksemburga, ali smatra da ta brojka neće preći dvije hiljade ljudi.
”Da je u drugom krugu bila situacija da protivkandidati budu Đukanović (deklarativno na evroatlantskom putu) i Mandić (svrstavanje na stranu Rusije u posljednjem ratu, međunarodna izolacija, sankcije), onda bi sva dijaspora došla da podrži evroatlantski put. Ali ne zbog ljubavi prema Đukanoviću, nego što su svi do jednog za Evropsku uniju, jer žive tamo i žele da i Crna Gora bude uređen sistem”, rekao je Jakupi za “Vijesti”.
Međutim, kako je dodao, sada kada postoje dva kandidata koji kažu da će se nedvosmisleno boriti za euro integracije, dijaspora je mirna i neće doći u značajnijem broju. “Čak i da dođe, mnogi će glasati Milatovića”, kazao je Jakupi.

”Ne očekuje veliki broj glasača iz dijaspore”: Jakupi
Prema njegovim riječima, taj momenat kod dijaspore treba razumjeti, osjetljivi su na državna pitanja, a ne na nekog od kandidata. “Da se Đukanović suprotstavi euro integracijama, oni bi svi došli i glasali protiv njega”, smatra Jakupi.
U EU, prema podacima evropske statističke kancelarije Eurostat za 2022. godinu, živi 27.469 crnogorskih građana. Prema podacima koje su “Vijesti” dobile od Eurostata, najviše crnogorskih građana je u Njemačkoj, 18.234. U Luksemburgu ih je 2.855, u Italiji 1.942, Austriji 1.508, Sloveniji 963. Eurostat nema novije podatke o broju crnogorskih građana u Francuskoj, gdje ih je 2018. godine bilo 2.130.
U Švedskoj su 2021. godine bila 722 građanina Crne Gore, dok za Hrvatsku nema podataka. Crnogorskih iseljenika ima i u SAD, Kanadi, Argentini, Australiji…
Prema podacima Uprave za saradnju sa dijasporom, u SAD ima između 50.000 i 70.000 Crnogoraca, ali nemaju svi pravo glasa. “U Argentini imamo našu emigraciju koja broji takođe oko 50.000, ali to su emigranti koji su otišli prije 100 godina, te nemaju naš pasoš, ali su etnički Crnogorci. U Kanadi ima oko 5.000 novije dijaspore”, rekao je Arben Jakupi.
To Montenegro: Let za Cirih pomjeren zbog usklađivanja saobraćaja
Iz nacionalne aviokompanije “To Montenegro” “Vijestima” su potvrdili da su pomjerili let za Cirih 2. aprila na kasnije sate. “Let za Cirih 2. aprila je korigovan na kasnije satnice zbog usklađivanja saobraćaja, odnosno raspoloživih slotova na aerodromima polaska i dolaska i u odnosu na kapacitete, tj. flotu, što je uobičajeno za aviokompanije. Podsjećamo da su prvi letovi ove godine iz Ciriha i Frankfurta planirani 2. aprila”, rekli su iz kompanije.

Foto: Boris Pejović
Zbog pomjeranja leta za Cirih iz DPS-a su u srijedu “To Montenegro” optužili za pokušaj opstrukcije izbornog procesa.
Iz SAD-a će doći glasači Đukanovića i Milatovića
Iz Crnogorskog društva “13. jul” iz Njujorka za “Vijesti” su kazali da se pojedinim ljudima odmor poklapa sa terminom izbora, pa će kao i svake godine doći kući.
“Mi smo društvo koje okuplja Crnogorce svih vjeroispovijesti i unutar društva ne pričamo o podršci političkim partijama ili pojedincima. U našem društvu postoji članovi koji podržavaju i jednog i drugog kandidata i to smatramo pravom pojedinca. Nama je samo Crna Gora na prvom mjestu i samim tim ne znam i nijesam upućen o broju ljudi koji će doći kući da glasaju za jednog ili drugog kandidata”, rekao je predsjednik društva Đurica Mićunović.
POLITIKA
Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja
SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.
Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.
Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.
– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.
Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.
Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.
Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.
POLITIKA
Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet
„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.
„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.
Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.
„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.
Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.
„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.
U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.
Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.
„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.
Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.
Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.
Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.
POLITIKA
PES napušta vlast u Pljevljima
Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.
Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.
„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.
Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.
„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.
Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.
„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
HRONIKA4 сата ranijePut Berane – Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić
DRUŠTVO3 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA1 дан ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje










