Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Dijaspora za drugi krug stiže čarterima i autobusima

Aerodromima prijavljeno osam vanrednih letova za narednu sedmicu, najviše iz Luksemburga. Dio iseljenika vjerovatno dolazi preko Tirane, odakle je obezbijeđeno više od 20 autobusa za Crnu Goru

Aerodromima prijavljeno osam vanrednih letova za narednu sedmicu, najviše iz Luksemburga. Dio iseljenika vjerovatno dolazi preko Tirane, odakle je obezbijeđeno više od 20 autobusa za Crnu Goru

Osam vanrednih (čarter) letova prijavljeno je Aerodromima Crne Gore za narednu sedmicu, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora 2. aprila, potvrđeno je “Vijestima”.

Tim letovima trebalo bi da stignu državljani Crne Gore koji žive u inostranstvu i imaju pravo glasa, dok će dio njih vjerovatno iz evropskih gradova doći preko Tirane odakle je već obezbijeđeno više od 20 autobusa za Crnu Goru.

”Aerodrom Podgorica je za sada dobio zahtjev od aviokompanije “Enter Air” za osam dolaznih i odlaznih čarter letova u periodu od 31. marta do 2. aprila”, rekli su “Vijestima” iz Aerodroma Crna Gore.

Navode da je u petak, 31. marta, najavljen dolazak tri aviona iz Luksemburga i još jedan u subotu, 1. aprila.

U nedjelju, 2. aprila, piše u odgovoru Aerodroma, očekuje se dolazak po dva čartera iz Katovica (Poljska) i Luksemburga.

Kompanija “Enter Air” je poljska.

Takođe, jedan broj glasača doći će najvjerovatnije preko Tirane, koja je odlično povezana sa Zapadnom Evropom. Letovi preko albanskog glavnog grada posebno odgovaraju crnogorskoj dijaspori iz Švajcarske i Švedske.

Za naredni vikend (petak, subota, nedjelja) angažovana su, prema informacijama “Vijesti”, 22 autobusa, koja će prevoziti birače iz Tirane u Crnu Goru, najviše na sjever.

Crna Gora ima veliku dijasporu, u odnosu na broj stanovnika, zbog čega je i broj glasača skoro izjednačen sa brojem stanovnika. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), pravo glasa na predsjedničkim izborima ima 542.154 birača. Crna Gora je, prema posljednjim procjenama Monstata, sredinom 2021. godine imala 619.211 stanovnika. Prema procjeni Uprave za saradnju sa dijasporom, u svijetu ima oko 150 hiljada crnogorskih građana s pravom glasa u Crnoj Gori.

Demokratska partija socijalista (DPS), s obzirom na to da njihov kandidat, aktuelni šef države Milo Đukanović nije u prvom krugu izbora dobio dovoljno glasova za pobjedu, računa na dijasporu i poziva ih da dođu 2. aprila.

”Uradićemo sve da mobilišemo svakog birača, kako bismo ostvarili ubjedljivu pobjedu u drugom krugu. Vidjećete 2. aprila kakvi će rezultati biti u sredinama u kojima vi govorite i drugim sredinama”, rekao je šef kluba DPS-a Danijel Živković juče na konferenciji za novinare.

Protivkandidat Đukanoviću u drugom krugu je kandidat Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović. Đukanović je u prvom krugu osvojio 119.673 glasa a Milatović 97.858.

Milatović bi, uz najavljenu podršku tri rivala iz prvog kruga (Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović), mogao u drugom krugu da računa na oko 205 hiljada glasova. To znači da bi Đukanoviću, koji bi, ako privuče birače preostala dva kandidata (Draginje Vuksanović Stanković i Jovana Radulovića Jodžira) imao oko 133 hiljade, što znači da bi mu falilo oko 70 hiljada glasova.

DPS će, kako je nedavno kazao Đukanović, aktivirati “rezervoare”, a prema nezvaničnim informacijama, cilj je da se 2. aprila izvede najmanje 40 hiljada novih birača. Najznačajniji “rezervoar” DPS-a je dijaspora, čiji se masovni dolazak pamti 2006. godine na referendum o nezavisnosti Crne Gore.

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Arben Jakupi, međutim, ne očekuje veliki broj glasača iz dijaspore. Najveći broj se, kako kaže, očekuje iz Luksemburga, ali smatra da ta brojka neće preći dvije hiljade ljudi.

”Da je u drugom krugu bila situacija da protivkandidati budu Đukanović (deklarativno na evroatlantskom putu) i Mandić (svrstavanje na stranu Rusije u posljednjem ratu, međunarodna izolacija, sankcije), onda bi sva dijaspora došla da podrži evroatlantski put. Ali ne zbog ljubavi prema Đukanoviću, nego što su svi do jednog za Evropsku uniju, jer žive tamo i žele da i Crna Gora bude uređen sistem”, rekao je Jakupi za “Vijesti”.

Međutim, kako je dodao, sada kada postoje dva kandidata koji kažu da će se nedvosmisleno boriti za euro integracije, dijaspora je mirna i neće doći u značajnijem broju. “Čak i da dođe, mnogi će glasati Milatovića”, kazao je Jakupi.

”Ne očekuje veliki broj glasača iz dijaspore”: Jakupi

Prema njegovim riječima, taj momenat kod dijaspore treba razumjeti, osjetljivi su na državna pitanja, a ne na nekog od kandidata. “Da se Đukanović suprotstavi euro integracijama, oni bi svi došli i glasali protiv njega”, smatra Jakupi.

U EU, prema podacima evropske statističke kancelarije Eurostat za 2022. godinu, živi 27.469 crnogorskih građana. Prema podacima koje su “Vijesti” dobile od Eurostata, najviše crnogorskih građana je u Njemačkoj, 18.234. U Luksemburgu ih je 2.855, u Italiji 1.942, Austriji 1.508, Sloveniji 963. Eurostat nema novije podatke o broju crnogorskih građana u Francuskoj, gdje ih je 2018. godine bilo 2.130.

U Švedskoj su 2021. godine bila 722 građanina Crne Gore, dok za Hrvatsku nema podataka. Crnogorskih iseljenika ima i u SAD, Kanadi, Argentini, Australiji…

Prema podacima Uprave za saradnju sa dijasporom, u SAD ima između 50.000 i 70.000 Crnogoraca, ali nemaju svi pravo glasa. “U Argentini imamo našu emigraciju koja broji takođe oko 50.000, ali to su emigranti koji su otišli prije 100 godina, te nemaju naš pasoš, ali su etnički Crnogorci. U Kanadi ima oko 5.000 novije dijaspore”, rekao je Arben Jakupi.

To Montenegro: Let za Cirih pomjeren zbog usklađivanja saobraćaja

Iz nacionalne aviokompanije “To Montenegro” “Vijestima” su potvrdili da su pomjerili let za Cirih 2. aprila na kasnije sate. “Let za Cirih 2. aprila je korigovan na kasnije satnice zbog usklađivanja saobraćaja, odnosno raspoloživih slotova na aerodromima polaska i dolaska i u odnosu na kapacitete, tj. flotu, što je uobičajeno za aviokompanije. Podsjećamo da su prvi letovi ove godine iz Ciriha i Frankfurta planirani 2. aprila”, rekli su iz kompanije.

Foto: Boris Pejović

Zbog pomjeranja leta za Cirih iz DPS-a su u srijedu “To Montenegro” optužili za pokušaj opstrukcije izbornog procesa.

Iz SAD-a će doći glasači Đukanovića i Milatovića

Iz Crnogorskog društva “13. jul” iz Njujorka za “Vijesti” su kazali da se pojedinim ljudima odmor poklapa sa terminom izbora, pa će kao i svake godine doći kući.

“Mi smo društvo koje okuplja Crnogorce svih vjeroispovijesti i unutar društva ne pričamo o podršci političkim partijama ili pojedincima. U našem društvu postoji članovi koji podržavaju i jednog i drugog kandidata i to smatramo pravom pojedinca. Nama je samo Crna Gora na prvom mjestu i samim tim ne znam i nijesam upućen o broju ljudi koji će doći kući da glasaju za jednog ili drugog kandidata”, rekao je predsjednik društva Đurica Mićunović.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: Griješi onaj koji u lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra

„Ćeranija po Crnoj Gori će se nastaviti“, kaže Đukanović

Đukanović

U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta, kazao je nekadašnji predsjednik države, Vlade i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović.

On je istakao da „onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta“.

„I jako griješi ako u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra“, dodao je Đukanović.

„Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete“, naveo je on u intervjuu za Antenu M.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Puštanje na slobodu direktorice ASK-a je pobjeda pravde

On je istakao da je odlukom sudije Suzane Mugoše spriječena „još jedna blamaža crnogorskog pravosuđa i njegovih čelnika koji su po nalogu parlamentarne većine krenuli u progon Jelene Perović

Foto: Pobjeda/Dragan Mijatović

Puštanje na slobodu direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović pobjeda je prava i pravde nad naletom revanšističkog pira Skaj tužioca Vladimira Novovića, smatra Miloš Nikolić, portparol Demokratske partije socijalista (DPS).

On je istakao da je odlukom sudije Suzane Mugoše spriječena „još jedna blamaža crnogorskog pravosuđa i njegovih čelnika koji su po nalogu parlamentarne većine krenuli u progon Jelene Perović kako bi je po svaku cijenu lišili slobode i omogućili da ASK postane još jedan punkt MANS-a.

„Podsjećanja radi, SDT se bavi varijabilama u ASK-u u iznosu od 60.000 za četiri godine, dok spokojno miruje u odnosu na već presuđenu štetu od 250.000 eura koju je Vesna Bratić nanijela nezakonitim otpuštanjem direktora škola, kao i na 173.000 eura varijabila koje je Irena Radović kao direktorica IRF isplatila zaposlenim za godinu dana“, kazao je Nikolić.

Takođe, dodaje on, Novovića ne interesuje ni duplo negativno mišljenje DRI u kojem je utvrđeno kršenje brojnih zakona u odnosu na završni račun budžeta Milojka Spajića.

„Ovo je samo dio očigledne selektivnosti u postupanju Skaj tužioca koji opijen apsolutnom moći koju je stekao nakon imenovanja kuma Markovića za VDT zaboravlja da ovakvim činjenjem sam sebi piše optužnicu za očiglednu zloupotrebu službenog položaja koja će prije ili kasnije dovesti do preispitivanja njegove odgovornosti“, zaključio je Nikolić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milatović: Spajić trebalo da zaštiti ministarku Gorčević od prozivki Vučića

„Učinio bih to da sam na njegovom mjestu“

Na prozivke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića upućene ministarki evropskih poslova Crne Gore Maidi Gorčević trebalo je da odgovori premijer, ja bih to uradio da sam na njegovom mjestu, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Ovo je odgovorio na pitanje kako komentariše to što je Gorčević od njega očekivala da je zaštiti i da reaguje nakon što je Vučić rekao da je „otišla u Prištinu da se izvinjava Amerikancima“. Predsjednik Milatović je odgovarao na pitanja novinara nakon otvaranja međunarodne konferencija crnogorskih menadžera bezbjednosti koja se održava u Budvi.

„Vidio sam njenu izjavu ali u takvim situacijama po protokolu reaguje Mnistarstvo vanjskih poslova jedne zemlje, zbog čega je to izostalo nijesam ja adresa. Da li je reakcija trebala da se desi, da. Da li je trebalo da reaguje predsjednik Vlade, da, ja da sam na njegovom mjestu to bih uradio. U državnom aparatu mnogi nijesu uradili ono što je trebalo da urade. Ja sam već rekao da se moramo dodatno pozitivno odnositi i afirmisati učešće žena u politici, smatram da Gorčević dobro radi svoj posao, sad imamo manje žena u Parlamentu nego ranije. Njenom izjavom sam iznenanđen ali ne bih volio da je to politička potreba da se približi predsjedniku Vlade“, rekao je Milatović.

Kako je naveo, obraćanje Vučića nije bio primjeren način komuniciranja između dvije zemlje „i koliko god da tema potput Kosova bila osjetljiva za Srbiju, kao što jeste,moramo da biramo riječi“.

„Predsjednik Vučić je morao da izabere drugačije riječi u odnosu na politički stav koji je prenio prema Crnoj Gori. Moramo sa dodatnim poštovanjem i uvažavanjem da se odnosimo prema političkim akterima u Crnoj Gori i susjednim zemljama. To je jasno. Ja stajem u zaštitu žena. Zaštitio sam i Draginju Vuksanović Stanković ali ono što je Gorčević rekla u Parlamentu je politička floskula koju ne bih dalje komentarisao“, naveo je Milatović.

Mandić duguje odgovor građanima

Na pitanje kako komentarise posjetu predsjednika Skupštine Andrije Mandića vojnim vježbama u Srbiji, Milatović kaže da je to vidio u medijima te da nema detalje o tome ali da on treba da odgovori građanima na to legitimno pitanje.

„Na legitimno pitanje u kom kontekstu su prisustvovali vježbi. To je pitanje za njih. Gospodin Mandić je predsjednik Skupštine pa samim tim i član Savjeta za odrbranu i bezbijednost, mi smo članica NATO i da želimo najbolje odnose sa svim zemljama u oruženju uključujući i Srbiju tako da Mandić bi trebalo da građanima odgovori na to pitanje što sam siguran da će i uraditi“, naveo je Milatović.

Možda nikoga ne podrži na izborima u Budvi

Novinare je interesovalo i zašto je raspisao izbore u Budvi 26. maja s obziorom na turističku sezonu.

Kazao je da sezona počinje 1. juna i da je upravo računao na to da se sve završi do početka sezone.

„Ja imam jasan ustavni rok od 60 do 100 dana kada raspisujem izbore za lokalni parlament a ja sam to uradio u najkraćem roku kako bi završili prije početka sezone sav taj proces. To je bilo jedino logično rješenje i postupio sam odgovorno i u smislu posvećenosti javnog interesa svih. Budva je pristonica turizma i vrlo je važno da se izborni proces završi što prije dobro je što idete na izbore da se riješi koplikovana situacija. Nadam se da će građani imati benefite“ istakao je Milatović.

Kaže da nije razmišljao o tome koga će podržati na izborima a da postoji opcija da ne podrži nikoga.

„Ako se odlučim da bilo koga podržim jer ima još vremena, a uvijek postoji opcija da ne podržim nijednu političku partiju“, poručio je Milatović.

Optimista za IBAR ali nam predstoji težak put

Na pitanje računa li da Vlada može da ispuni sve uslove za IBAR i šta ukoliko ne ispunimo optimistična očekivanja, kazao je da je to samo jedna stepenica ka uspjehu.

„IBAR je izvještaj o realizaciji priveremnih mjerila koja se tiču poglavlja 23 i 24, vladavine prava, realizovano je dvije trećine mjerila. Najteže je bilo realizovati ono što se tiče imenovanja najvažnijih funkcija u pravoduđu u okviru Parlameta, i važan je korak napravljan, optimista sam, na ruku nam ide trenutno raspoloženje u Briselu mislim da EU želi da ima uspješnu priču i da to može biti Crna Gora. Nakon trenutka kakav sad postoji u Ukrajini Brisel je shvatio da je politika proširenja važna i u kontekstu bezbjednosti evropskog kontinenta i optimista sam i Vlada radi i posvećena je tome kao što je radila i prethodna i 42. vlada“, kazao je Milatović.

Ukoliko ne dobijemo u ovom trenutku promijenjenih okolnosti IBAR, on navodi da bi to bilo kao da smo došli pred gol i promašili prazan gol.

„IBAR je samo jedna stepenica na našem EU putu a ne kraj. Kad dobijemo IBAR onda ćemo dobiti konačna, završna mjerila i tek tada predstoji težak rad. Mnoga su poglavlja spremna da budu zatvorena, neka bi mogla i ove godine da se zatvore ako dobijemo IBAR. Predstoji nam težak put. Tu i sudionici moraju da budu posvećine EU integracijama. Sve što radimo mora da korespondira porukama koje šaljemo, a čini mi se da u prethodnom periodu to u nekim slučajevima nije važilo“, zaključuje Milatović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije