Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Dijaspora za drugi krug stiže čarterima i autobusima

Aerodromima prijavljeno osam vanrednih letova za narednu sedmicu, najviše iz Luksemburga. Dio iseljenika vjerovatno dolazi preko Tirane, odakle je obezbijeđeno više od 20 autobusa za Crnu Goru

Aerodromima prijavljeno osam vanrednih letova za narednu sedmicu, najviše iz Luksemburga. Dio iseljenika vjerovatno dolazi preko Tirane, odakle je obezbijeđeno više od 20 autobusa za Crnu Goru

Osam vanrednih (čarter) letova prijavljeno je Aerodromima Crne Gore za narednu sedmicu, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora 2. aprila, potvrđeno je “Vijestima”.

Tim letovima trebalo bi da stignu državljani Crne Gore koji žive u inostranstvu i imaju pravo glasa, dok će dio njih vjerovatno iz evropskih gradova doći preko Tirane odakle je već obezbijeđeno više od 20 autobusa za Crnu Goru.

”Aerodrom Podgorica je za sada dobio zahtjev od aviokompanije “Enter Air” za osam dolaznih i odlaznih čarter letova u periodu od 31. marta do 2. aprila”, rekli su “Vijestima” iz Aerodroma Crna Gore.

Navode da je u petak, 31. marta, najavljen dolazak tri aviona iz Luksemburga i još jedan u subotu, 1. aprila.

U nedjelju, 2. aprila, piše u odgovoru Aerodroma, očekuje se dolazak po dva čartera iz Katovica (Poljska) i Luksemburga.

Kompanija “Enter Air” je poljska.

Takođe, jedan broj glasača doći će najvjerovatnije preko Tirane, koja je odlično povezana sa Zapadnom Evropom. Letovi preko albanskog glavnog grada posebno odgovaraju crnogorskoj dijaspori iz Švajcarske i Švedske.

Za naredni vikend (petak, subota, nedjelja) angažovana su, prema informacijama “Vijesti”, 22 autobusa, koja će prevoziti birače iz Tirane u Crnu Goru, najviše na sjever.

Crna Gora ima veliku dijasporu, u odnosu na broj stanovnika, zbog čega je i broj glasača skoro izjednačen sa brojem stanovnika. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), pravo glasa na predsjedničkim izborima ima 542.154 birača. Crna Gora je, prema posljednjim procjenama Monstata, sredinom 2021. godine imala 619.211 stanovnika. Prema procjeni Uprave za saradnju sa dijasporom, u svijetu ima oko 150 hiljada crnogorskih građana s pravom glasa u Crnoj Gori.

Demokratska partija socijalista (DPS), s obzirom na to da njihov kandidat, aktuelni šef države Milo Đukanović nije u prvom krugu izbora dobio dovoljno glasova za pobjedu, računa na dijasporu i poziva ih da dođu 2. aprila.

”Uradićemo sve da mobilišemo svakog birača, kako bismo ostvarili ubjedljivu pobjedu u drugom krugu. Vidjećete 2. aprila kakvi će rezultati biti u sredinama u kojima vi govorite i drugim sredinama”, rekao je šef kluba DPS-a Danijel Živković juče na konferenciji za novinare.

Protivkandidat Đukanoviću u drugom krugu je kandidat Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović. Đukanović je u prvom krugu osvojio 119.673 glasa a Milatović 97.858.

Milatović bi, uz najavljenu podršku tri rivala iz prvog kruga (Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović), mogao u drugom krugu da računa na oko 205 hiljada glasova. To znači da bi Đukanoviću, koji bi, ako privuče birače preostala dva kandidata (Draginje Vuksanović Stanković i Jovana Radulovića Jodžira) imao oko 133 hiljade, što znači da bi mu falilo oko 70 hiljada glasova.

DPS će, kako je nedavno kazao Đukanović, aktivirati “rezervoare”, a prema nezvaničnim informacijama, cilj je da se 2. aprila izvede najmanje 40 hiljada novih birača. Najznačajniji “rezervoar” DPS-a je dijaspora, čiji se masovni dolazak pamti 2006. godine na referendum o nezavisnosti Crne Gore.

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Arben Jakupi, međutim, ne očekuje veliki broj glasača iz dijaspore. Najveći broj se, kako kaže, očekuje iz Luksemburga, ali smatra da ta brojka neće preći dvije hiljade ljudi.

”Da je u drugom krugu bila situacija da protivkandidati budu Đukanović (deklarativno na evroatlantskom putu) i Mandić (svrstavanje na stranu Rusije u posljednjem ratu, međunarodna izolacija, sankcije), onda bi sva dijaspora došla da podrži evroatlantski put. Ali ne zbog ljubavi prema Đukanoviću, nego što su svi do jednog za Evropsku uniju, jer žive tamo i žele da i Crna Gora bude uređen sistem”, rekao je Jakupi za “Vijesti”.

Međutim, kako je dodao, sada kada postoje dva kandidata koji kažu da će se nedvosmisleno boriti za euro integracije, dijaspora je mirna i neće doći u značajnijem broju. “Čak i da dođe, mnogi će glasati Milatovića”, kazao je Jakupi.

”Ne očekuje veliki broj glasača iz dijaspore”: Jakupi

Prema njegovim riječima, taj momenat kod dijaspore treba razumjeti, osjetljivi su na državna pitanja, a ne na nekog od kandidata. “Da se Đukanović suprotstavi euro integracijama, oni bi svi došli i glasali protiv njega”, smatra Jakupi.

U EU, prema podacima evropske statističke kancelarije Eurostat za 2022. godinu, živi 27.469 crnogorskih građana. Prema podacima koje su “Vijesti” dobile od Eurostata, najviše crnogorskih građana je u Njemačkoj, 18.234. U Luksemburgu ih je 2.855, u Italiji 1.942, Austriji 1.508, Sloveniji 963. Eurostat nema novije podatke o broju crnogorskih građana u Francuskoj, gdje ih je 2018. godine bilo 2.130.

U Švedskoj su 2021. godine bila 722 građanina Crne Gore, dok za Hrvatsku nema podataka. Crnogorskih iseljenika ima i u SAD, Kanadi, Argentini, Australiji…

Prema podacima Uprave za saradnju sa dijasporom, u SAD ima između 50.000 i 70.000 Crnogoraca, ali nemaju svi pravo glasa. “U Argentini imamo našu emigraciju koja broji takođe oko 50.000, ali to su emigranti koji su otišli prije 100 godina, te nemaju naš pasoš, ali su etnički Crnogorci. U Kanadi ima oko 5.000 novije dijaspore”, rekao je Arben Jakupi.

To Montenegro: Let za Cirih pomjeren zbog usklađivanja saobraćaja

Iz nacionalne aviokompanije “To Montenegro” “Vijestima” su potvrdili da su pomjerili let za Cirih 2. aprila na kasnije sate. “Let za Cirih 2. aprila je korigovan na kasnije satnice zbog usklađivanja saobraćaja, odnosno raspoloživih slotova na aerodromima polaska i dolaska i u odnosu na kapacitete, tj. flotu, što je uobičajeno za aviokompanije. Podsjećamo da su prvi letovi ove godine iz Ciriha i Frankfurta planirani 2. aprila”, rekli su iz kompanije.

Foto: Boris Pejović

Zbog pomjeranja leta za Cirih iz DPS-a su u srijedu “To Montenegro” optužili za pokušaj opstrukcije izbornog procesa.

Iz SAD-a će doći glasači Đukanovića i Milatovića

Iz Crnogorskog društva “13. jul” iz Njujorka za “Vijesti” su kazali da se pojedinim ljudima odmor poklapa sa terminom izbora, pa će kao i svake godine doći kući.

“Mi smo društvo koje okuplja Crnogorce svih vjeroispovijesti i unutar društva ne pričamo o podršci političkim partijama ili pojedincima. U našem društvu postoji članovi koji podržavaju i jednog i drugog kandidata i to smatramo pravom pojedinca. Nama je samo Crna Gora na prvom mjestu i samim tim ne znam i nijesam upućen o broju ljudi koji će doći kući da glasaju za jednog ili drugog kandidata”, rekao je predsjednik društva Đurica Mićunović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Odbornik Perić iz Pokreta Preokret: Dobio sam podršku DNP-a i DPS-a za izbor za predsjednika Skupštine Glavnog grada

„Dobio sam usmenu podršku DNP-a i pisanu podršku DPS-a“, kazao je Perić

Odbornik Pokreta Preokret Srđan Perić saopštio je da je za izbor na funkciju predsjednika Skupštine Glavnog grada dobio usmenu podršku DNP-a i pisanu podršku DPS-a, navodeći da postoje naznake da bi podrška mogla biti i šira od potrebne većine, prenosi Portal RTCG.

Perić je na press konferenciji koju je irganizovao u 11 sati rekao da je aktuelna vlast izgubila većinu početkom godine i da je, prema njegovom mišljenju, tada bilo pošteno raspisati nove izbore.

“Vlast je to tada izbjegla, ali sada nemamo predsjednika gradskog parlamenta i na pragu smo prinudne uprave, što je na štetu građana“, rekao je Perić.

On je podsjetio da je Pokret Preokret insistirao da se pronađe rješenje za izlazak iz institucionalne krize bez obzira na to koja je politička strana u pitanju, te da je prije deset dana predstavljen model za prevazilaženje postojeće situacije.

Kako je naveo, cilj je da Podgorica dobije predsjednika Skupštine, da se obezbijedi kontrola rada gradske uprave i da građani iz krize izađu sa otvorenijom i transparentnijom lokalnom administracijom.

Perić je naglasio da se ne radi o koalicionom sporazumu niti o ulasku u vlast, već isključivo o uspostavljanju kontrolne funkcije koja bi omogućila realizaciju predloženog modela.

“Dobili smo usmenu podršku DNP-a, pisanu podršku DPS-a i postoje ozbiljne naznake da podrška za izbor može biti značajnija od onoga što je potrebno. Time smo stekli preduslove da se uđe u proceduru izbora predsjednika Skupštine“, rekao je Perić.

Najavio je da će o tome u ponedjeljak u 12 sati obavijestiti predsjednicu Skupštine Glavnog grada uz poziv javnosti i odbornicima da podrže predloženi model.

Prema njegovim riječima, usvajanjem tog rješenja bila bi spriječena prinudna uprava, omogućeno razmatranje izvještaja o radu gradskih službi i preduzeća, unaprijeđena pravila upravljanja u gradskim preduzećima, kao i organizovanje izbora u mjesnim zajednicama u roku od šest mjeseci.

Perić je poručio da sprovođenje ovog modela nije moguće bez zajedničkog angažmana svih odbornika u Skupštini Glavnog grada.

Za zvanično podnošenje kandidature potrebno je 20 potpisa, a za izbor predsjednika Skupštine neophodno je 30 glasova.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine

Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.

– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.

Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.

Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.

Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.

– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.

Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.

Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.

– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.

S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.

– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.

Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.

– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.

Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.

Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.

– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:

– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.

Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.

Bez plana za povratak u politiku

– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.

– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije