Connect with us

EKONOMIJA

RADULOVIĆ JE SUVLASNIK GRUPE "MONTENEGRO STARS"

Direktor „Splendida“ mladima: „Ne morate ići u Hrvatsku, možete zaraditi i u Budvi toliko“

Povodom dobrih ponuda i plata u Hrvatskoj što dovodi do odlaska mladih da rade u tu državu, Radulović je istakao da se i u Budvi može zaraditi toliko

Žarko Radulović, Foto: Pobjeda

Zavod za zapošljavanje Crne Gore podržaće stalne sezonce, a to su lica koja bi radila šest mjeseci u Crnoj Gori i potom još jednu sezonu, rečeno je u emisiji „Okvir“ na TVCG. Tema emisije bila je zašto Crna Gora kuburi sa sezonskim radnicima u turizmu, te bakšiš, o inicijativi o posebnom naplaćivanju usluge i šta to nudi Hrvatska pa je privlačnija za radnu snagu.

Gosti su bili Žarko Radulović, suvlasnik Hotelske grupe „Montenegro stars“ i direktor hotela „Splendid“, Danijela Papić iz Zavoda za zapošljavanje i Sanja Marković iz Privredne komore.

Radulović je kazao da prijemom u stalni radni odnos firma dobija od dobrog radnika problematičnog, te da kada radnici imaju siguran posao idu na bolovanje.

„Ti koji imaju stvarno zdravstveni problem to se vidi, ali ima i onih koji ga nemaju. Od sigurnog dobrog radnika koji se borio da ostane u firmi, dobijamo radnika koji nije više tako aktivan. Pitam se kako doktori koji olako daju bolovanje nisu procesuirani.“, istakao je Radulović.

Kazao je da su studenti jako vrijedni, ali da već od početka septembra fali radnika jer se studenti vraćaju svojim obavezama na fakultetu.

Istakao je da su sobaricama plate sigurno 450 eura ali imaju i više, da imaju prekovremeni rad i rad praznicima ali i bakšiš koji nije mali.

Papić je istakla da je utvrđeni broj radnih dozvola za strance su 20.454 predviđene radne dozvole, a izdvojeno je 500 radnih dozvola koje se mogu dodatno rasporediti za sve radne pozicije, te da broj dozvola za turizam nisu predvidjeli.

Marković je kazala da sve počinje od škola od upisne politike a završava se sa tržištem rada.

„Naša strategija razvoj ljudskih resursa je trajala do 2014. godine, mi smo tu predvidjeli koliko će nam trebati radnika za rad u turizmu, a mi sad nemamo taj dokument kojim ćemo se rukovoditi“, istakla je ona.

Povodom dobrih ponuda i plata u Hrvatskoj što dovodi do odlaska mladih da rade u tu državu, Radulović je istakao da se i u Budvi može zaraditi toliko.

„Ja vam tvrdim svaki prekovremeni sat je sigurno isplaćen i to kod većine poslodavaca. Ako sobarica ima 650 eura platu, bakšiša 200 eura, neka ima plačen stan i tri obroka, ona svaki mjesec može 750 eura do 800 eura da stavi sa strane, što znači da i u Budvi može da se zaradi i nešto novca sačuva“, istakao je on.

Kazao je da je on zbog „Evrope sad“ morao da ide sebi na štetu zbog plata recepcionera čistača javnih površina.

„Oni su imali istu platu što nije fer. Ja sam to korigovao na moju štetu, pa sam trošio na platu više novca kako bi se napravila razlika“, istakao je.

Marković je istakla da je jedan od velikih aktivnosti koja ima izleda da zaživi kod nas jeste stalni sezonac.

„Ova kategorija omogućava našim ljudima da se zaposle i rade šest mjeseci u nekom od hotela kod tog poslodavca, a narednih šest mjeseci ne rade, već idu na razne obuke i edukacije. Tih šest mjeseci koje ne radi, plaća ga država i njemu se ne prekida radni staž“, kazala je ona.

Papić je istakla da će i Zavod za zapošljavanje da podrži stalnog sezonca, te da bi korisnici ove mjere bi bili stalni sezonci, lica koja stalno rade šest mjeseci i najmanje još jednu sezonu.

„Ovu mjeru moramo stalno inicirati, potrebno je izmijeniti potpuni ambijent ali se moraju uključiti i ostale institucije. To bi trajalo 24 mjeseca“, istakla je ona.

Marković je kazala da njima nije namjera da se radi 24 mjeseca, i da imaju dobru volju i raspoloženje da dođe do toga da radnik može biti stalni sezonac ali da to najbrže mogu uraditi za narednu godinu.

„I srednjoškolci bi imali motiv da nakon školovanja nastave sa studijama vezanim za turizam i te poslove. Neko neće da radi a neko je prirodno motivisan, ali da bi se promijenilon razmišljanje motiv može biti stalni sezonac“ zaključila je Papić, dok je Marković istakla da ako nas ova kriza nije naučila da treba da pazimo svakog zaposlenog, jer od njega zavisi posao, onda mi nemamo o čemu da pričamo.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Na pijaci u Podgorici 1 kg borovnica košta 40 eura

Prodavci ih prodaju u kutijama od 125 grama koja košta pet eura

Na zelenoj pijaci u Gintašu, u Podgorici, stigle su prve borovnice. Prodavci ih prodaju u kutijama od 125 grama koja košta pet eura, što znači da je kilogram 40 eura. Kako kažu građani najviše uzimaju 250 grama ovog voća.

Jagode se po kilogramu uglavnom prodaju šest i sedam. Kilogram grožđa cijenjen je od šest do deset eura, dok su kruške četiri eura. U ponudi imaju i lubenicu po cijeni od četiri, dok je pipun šest eura.

Za jabuke je neophodno izdvojiti od 1,20 do 1,80, dok je nar 3,50 eura, a limun 1,50 eura. Pomorandže mogu se kupiti za 1,50 eura, koliko koštaju i klementine. Banane su cijenjene od 70 centi do 1,50 eura.

Za kilogram krompira neophodno je izdvojiti 1,30 eura, dok su šargarepa i cvekla skuplje za 20 centi. Krastavac košta dva eura, a kupus od 0,80 do euro.

Paprike su cijenjene od tri do 3,50, a crni luk 1,50 eura. Veliki je izbor zeleniša. Kilogram spanaća može se kupiti za 3,50 eura, dok se blitva može naći i za euro, a raštan za dva eura. Salata košta tri, a pori luk euro manje, dok su tikvice od 2,50 do tri eura.

(Izvor: Dan)

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije