Connect with us

POLITIKA

AKTUELNI PREDSJEDNIK CRNE GORE

Đukanović: Moje povlačenje sa mjesta predsjednika DPS-a je bilo na stolu, ali je procijenjeno da nije vrijeme

„Zakazni predsjednički izbori, i preovladala je ocjena da treba sačekati“, naglasio je Đukanović.

Foto: Screenshot

Aktuelni crnogorski predsjednik i predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović rekao je da „nema ničeg nemoralnog i nezakonitg u bogatstvu njegove porodice“, ističući da je dijalog jedini način da se riješe politička pitanja koja opterećuju društvo.

To je rekao u intervjuu za Parlamentarni kanal na RTCG.

Kazao je da je region u fokusu njegove pažnje.

„Ako budem izabran, moje prve posjete biće obavljene regionalnim adresama, a potom Evropa“, rekao je Đukanović.

Izjave da je narušio kredibilitet Crne Gore jer je bio umiješan u brojne afere, pripisuje kompleksima i političkoj nezrelosti.

„I meni se može dosta toga zamjeriti, ali ne mislim da sam narušio međunarodni kredibilitet Crne Gore“, poručio je Đukanović.

Kaže da je jako važno imati izbore, i da bi njima dao prioritet u odnosu na popis stanovništva.

„Nakon predsjedničkih, parlamentatrne izbore, pa popis. Popis možda neće biti u novembru, nego u aprilu, ali to nije presudno“, smatra Đukanović.

Naglasio je da ima komunikaciju sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali da ta komunikacija nije intenzivna kao prije, zbog promjene političkog kursa Srbije.

Kazao je da kod njega „ne možete naći antisrpstvo“.

„U Beogradu živi dio moje šire porodice, i moji prijatelji. Bićemo protiv velikosrpske politike, ali prijatelji Srbije“, rekao je Đukanović.

„Berlinski proces u skladu sa EU standardima“

Govoreći o Otvorenom Balkanu, kazao je da se zalagao za Berlinski proces, jer je djelotvoran i konkretan.

„Apsolutno sam ubijeđen da su neki regionalni lideri izgubili vjeru u proširenje EU, pa zašto onda ne organizovati saradnju među osobom“, rekao je predsjednički kandidat DPS-a, tvrdeći da Berlinski proces predstavlja model koji je usklađen sa evropskim standardima.

Kaže da su postojale „brojne ocjene“ da je Otvoreni Balkan politička projekcija Srbije.

„Ali primarni razlog je ovaj koji sam pomenuo, pitanje usklađivanja sa evropskim standardima“, rekao je Đukanović.

„Crna Gora mora da bude građanska“

Tvrdi i da je pokazao razumijevanje u vezi sa diplomatskom mrežom, ali da na neka rješenja koja je nudila Vlada nije mogao da pristane.

„Zaista sam kazao da je moralno i politički problematično da neko ko je bio protiv ove države bude njen reprezent. Da je ovdje pobijedio koncept Velike Srbije, da li bih ja mogao sebi dozvoliti da budem ambasador Velike Srbije. Ja to sebi ne bih mogao dozvoliti“, rekao je Đukanović.

Ukazuje da nije riječ o građanima koji su bili za zajedničku državu 2006. godine nego o političkim liderima.

„Zaista vjerujem u politički dijalog, i zaista vjerujem da Crna Gora može biti samo građanska ili je neće biti“, naglasio je Đukanović.

On je rekao da je logično i prirodno da se Vlada i Skupština dogovaraju, te vjeruje da će i pitanje kompletiranja diplomatske mreže biti uskoro završeno.

„Reformi u posljednje dvije godine bije bilo“

Đukanović je rekao da nudi završetak evropskog puta Crne Gore u narednih pet godina, koliko bi proveo na mjestu predsjednika u novom mandatu.

„Sada je potrebno završiti taj posao, učvrstiti arhitekturu građanske Crne Gore, osnažiti reforme i završiti evropski put. To je ključna vrijednost“, rekao je Đukanović.

On je rekao da reformi u Crnoj Gori u prethodne dvije godine nije bilo, mada to nije specifičnost Crne Gore, već i drugih država regiona. On je naglasio da je Crnoj Gori zbog toga prijetila blokada pregovora sa EU. Tvrdi da je insistirao na kvalitetnoj političkoj komunikaciji, kao i da je uvijek želio da ima inkluzivnu vladu.

„Što se tiče izbora čelnih ljudi u pravosuđu, to je bio uslov da se podrži manjinska vlada. Važnost tog momenta se ukazala kada je EU odlučila da da veći značaj evropskoj integraciji nakon agresije na Ukrajinu. U tom trenutku, naša vlada ne ispunjava sve obaveze, nijesmo imali vladu koja je ispunila obavezu, zatajlila je, iz političkog razloga, a ne previdom. Nije neznanje, jer sam premijera Dritana Abazovića upozorio da ne ide tim putem“, rekao je Đukanović.

Bez konkretnog odbora hoće li biti raspuštena Skupština

On je negirao da je dio dogovora o manjinskoj vladi bio da se povuče iz političkog života.

„Bilo je takvih želja, ali to je javno nevaspitano. To je moja odluka i partije na čijem sam čelu“, kaže Đukanović.

On navodi da Ustav predviđa da šef države može da donese ukaz o raspuštanju parlamenta kada mandatar ne sastavi vladu za tri mjeseca od dana kada mu je mandat dodijeljen. Kaže da mandatar Miodrag Lekić, na problematičan način, ima mandat da formira vladu.

„Ozbiljno sagledavam tu međuzavisnost ustavne klauzule, ovakvog zakona o predsjedniku, i ako mandatar do 16. marta ne uspije, imaću jasan stav, striktno u skladu sa Ustavom“, rekao je Đukanović.

Nije precizirao da li to znači raspuštanje parlamenta.

„Ima pravnika koji to misle, ali vjerujem da treba sve detaljno sagledati i ne žuriti“, rekao je Đukanović.

Na posljednjem kongresu na stolu bila i moja ostavka

Kazao je da proces podmlađivanja u DPS-u traje, a potvrdio je da su ostavke ponudili čelnici odbora u opštinama gdje je DPS izgubio lokalne izbore.

„Ali su zakazni predsjednnički izbori, i preovladala je ocjena da treba sačekati“, naglasio je Đukanović.

Najavio je da će 60 do 90 dana nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora biti održani unutarstranački izbori u DPS-u.

„Vrijeme je da se obavi radikalnija promjena na političkoj sceni generalno. I na kongresu nakon parlamentarnih izbora koji su održani 2020. godine na stolu je bilo moje povlačenje, ali je tada ocijenjeno da proces podmlađivanja napreduje i nije vrijeme za takve odluke“, rekao je Đukanović.

Naveo je da sa šefom države i opozicijom nije bilo konsultacija o izboru čelnih ljudi u pravosuđu. Ukazao je da je ranije specijalni glavni tužilac govorio o 31 prijavi protiv predsjednika Crne Gore.

„Istraga imate koliko hoćete, ali nema optužnica protiv bilo koga iz ranije izvršne ili zakonodavne vlasti“, podvukao je Đukanović.

„U slučaju Stijepovića vođen ljudskim razlozima“

Na pitanje o Slavoljubu Stijepoviću i aferi „Koverta“, rekao je da je Stijepovićev komšija snimao susret komšija u jednom selu.

„Poveo sam se u slučaju Stijepovića ljudskim razlozima, da je uradio nešto nalik ovome što je uradio donedavni direktor Uprave prihoda i carina, reagovao bih“, naveo je Đukanović.

On je rekao da bi s radošću dao da svi objave zapisnik o njegovom saslušanju u Baruju u procesu povodom optužbi za šverc cigareta, iz marta 2008. godine.

„Tužilac u sudu je u tom procesu protiv nekih osoba sam povukao optužbe“, naglasio je Đukanović, tvrdeći da je politički cilj svega toga bio da se diskredituje predsjednik Crne Gore.

„Firma mog sina ne ostvaruje prihode u Crnoj Gori“

Rekao je da nema ništa nemoralno i nezakonito u bogatstvu njegove porodice. Kazao je da je njegov brat uložio novac u privatnu banku, dok je njegov sin osnovao privatnu firmu.

„A firma mog sina, ‘Kodio’, ne ostvaruje nijedan cent prihoda u Crnoj Gori. Ja nijesam demagog, ne mislim da tu ima bilo čega nemoralnog“, tvrdi Đukanović.

Tvrdi da mu je pokojni savjetnik (Goran Žugić), ubijen 2001. godine, bio kum, i da mu je izuzetno žao što država do danas nije otkrila ubice. Kaže da to važi i za druga ubistva, pa i za napade na novinare. Naglasio je da policija više nema dominantnu ulogu u istragama, već tužilaštvo.

„Ponekad mi se čini da kriminalci razmišljaju brže od istražnih organa. Mislim da se stanje popravlja, i da ova država pokazuje napredak u oblasti borbe protiv kriminala i korupcije“, naglasio je Đukanović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije