POLITIKA
"POLITIČKA BOLJE RJEŠENJE OD MANJINSKE"
Đukanović ne razmišlja da se povuče: „Ova Vlada bruka državu, urgentno nam treba nova“
Đukanović je rekao da Crna Gora nije neprijatelj Rusije, ali da smo pogrešnom politikom Kremlja prešli put od najvećeg i jedinog prijatelja do jedne od zemalja koja je stavljena na listu neprijatelja. „To se dogodilo jer je Crna Gora, sa pravom, protiv ideje koja baštini današnja ruska politika, da upravlja budućnosti drugih država. Sa ponosom ćemo biti u društvu onih koje takva Rusija vidi kao neprijatelje“

Predsjednik države i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, kazao je da Crnoj Gori urgentno treba nova Vlada, ali i da dalje vjeruje da je u odnosu na manjinsku bolje rješenje politička Vlada.
„Ako ima razuma, doći ćemo do konsenzusa da napravimo političku vladu, ako nema razuma, doći ćemo do toga da napravimo vladu onu kakvu možemo, i učinilo nam se u prethodnom periodu da se najlakši konsenzus može ostvariti oko manjinske Vlade“, rekao je Đukanović u intervjuu za RTCG.
Rekao je da je dao mandat za sastav vlade predsjedniku Građanskog pokreta URA Dritanu Abazoviću jer je „bio jedini inicijativan“, kao lider partije koja je „odlučila da stane na stranu građanske i proevropske opozicije“ i da obezbijedi većinu građanskoj i proevropskoj politici u Crnoj Gori.
„On je sada u pregovorima koji očigledno nisu jednostavni. Iskreno želim da dođe do izbora Vlade Crne Gore, makar i manjinske. Da li će do toga doći, vjerujem da ćemo imati odgovor u sljedeća dva, tri dana.“
Taj proces mora se završiti što prije, jer je, upozorava Đukanović, Crna Gora u institucionalnoj blokadi i zastoju u pregovorima sa EU. Na pitanje da li će dati blanko podršku vladi u kojoj je SNP, kazao je da partija na čijem je čelu neće dati blanko podršku bilo kojoj vladi ili partiji, dok god sve nedoumice ne stave na papir.
„Kao rezultat toga je nastao jedan dokument u krugu aktuelne opozicije 40 poslanika opozicije, koji je ponuđen i mandataru i URI i nije me iznenadilo da je to URI potpuno prihvatljivo. Bilo je upitno da li će neke odredbe tog dokumenta biti prihvatljive SNP-u. Juče nam je mandatar rekao da je SNP potpisao taj dokument“, kazao je Đukanović, prenosi portal RTCG.
Ne govori se, kako je dodao, više o blanko podršci, već o podršci utemeljenoj na određenim vrijednostima.
Đukanović je rekao da je optimista da će se „suzbiti isključivosti“ između partija koje bi trebalo da budu akteri vlade.
„To bih smatrao veoma dragocjenim, jer Crnoj Gori nasušno treba vlada. ‘Juče’ joj treba vlada, da bi mogla da obezbjeđuje sve što su najvažniji interesi države i građana, da čuva integritet mukotrpno stican u međunarodnoj javnosti… Ako do toga ne dođe, naravno da ćemo ubrzo imati vanredne izbore“, kazao je on.
O povlačenju
Đukanović je, na pitanje da li će se povući iz političkog života i sa čela partije, kazao da će to učiniti kada za to dođe vrijeme, vodeći računa o tome šta su interesi Crne Gore i DPS-a.
„Kad će za to doći vrijeme, procjenjivaću sam i sa ljudima sa kojima sam preuzeo odgovornost za budućnost partije koju predvodim, i sa ljudima do čijeg mišljenja držim.“
„Prirodno gledam na važnost promjena u partiji i u državi. Generalno mislim da sve najbolje što sam mogao da dam i DPS-u i Crnoj Gori sam manje-više dao“, dodao je.
Poručio je da Crna Gora jedino može opstati kao građanska država, a da se nijedna partija nije toliko reformisala kao DPS, podsjetivši da se radi o stranci koja ima kontinuitet još iz jednopartijskog sistema. „DPS se ozbiljno i nabolje mijenjao i pobjeđivao“, dodao je.
Kazao je da mora biti sumnjivo ako konkurencija nekome sugeriše kako da se reformiše.
„Vrlo im je čudno da mi ne prihvatamo njihove savjete. Mi se pokušavamo ponašati politički kulturno i ne ulazimo u to kako će se oni reformisati. Čujemo, a kao da ne čujemo njihove preporuke kako bi trebalo da izgleda reformisani DPS. Svakako neće izgledati kako oni žele – da budemo na 15, 20 odsto podrške.“
Vlada „nastavila da urušava“ ugled Crne Gore
Današnja sjednica Vlade prekinuta je zbog neslaganja u proceduri usvajanja odluke o primjeni sankcija Rusiji.
Vlada je, kaže Đukanović, današnjom sjednicom nastavila da urušava međunarodni ugled Crne Gore.
„Današnji dan je zapravo pokazao da ova Vlada nastavlja da bruka našu državu. Ona nije bila u stanju da se saglasi o ovom pitanju koje je mnogo važnije od politike. Ovo je pitanje moralnog stava svakog pojedinca, pa i onih ljudi koji su danas bili na sjednici Vlade da osude nešto što se dešava jednom prijateljskom narodu nedaleko od nas“, rekao je Đukanović.
Nije se odustalo od ugovora sa SPC i popisa
Đukanović je kazao da se nije odustalo od Temeljnog ugovora sa SPC.
„Ugovor nije nikakav imperativ SNP-a, to je interes svake odgovorne vlasti uključujući i DPS, kao raniju vlast. samo je imperativ da taj ugovor mora biti u skladu sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore, a ne u skladu sa mitomanskim interpretacijama istorije od strane čelnika SPC kako njima pripadaju neka posebna prava. Ne pripadaju im nikakva posebna prava“, istakao je Đukanović.
On je rekao da je siguran da države neće potpisati ugovore o kakvim mašta SPC.
„Sa tezom da dokaže da je Crna Gora srpska, teokratska država kojom bi trebalo da upravlja SPC, za šta su potporu dobili i izborom vlade u Ostrogu“, dodao je predsjednik države.
Takođe je kazao da je popis zakonska obaveza.
„Zakon o popisu treba da definiše sve uključujući i tačan datum njegovog održavanja. Tu priliku smo propustili prošle godine jer se popisi održavaju svake 10 godine. Ta prilika se propustila zbog potpuno jedne nezdrave atmosfere u kojoj su srbijanski mediji govorili o najvažnijem nacionalnom interesu Srbije da bude akter popisa u Crnoj Gori“, naglasio je Đukanović.
On je rekao da Zakon o popisu koji je usvojila ova Vlada treba dopuniti jer nisu sadržani svi neophodni elementi.
„Nećemo biti sigurna luka za ruske oligarhe“
Predsjednik je kazao da ne može da se dogodi da Crna Gora postane sigurna luka za imovinu nekih ruskih oligarha.
„To ne može da se dogovdi jer će Crna Gora dobiti vladu koja će voditi računa o njenim strateškim nacionalnim interesima. Najvažniji interes Crne Gore je da ostvari svoju perspektivu članstva u EU. Sve što smo radili od obnove nezavisnosti je bilo sračunato da nas dovede do tog cilja“, istakao je Đukanović i poručio da je Crna Gora i dalje ne evropskom putu i pouzdan faktor regionalne saradnje.
Onaj ko bi se usudio da napusti politiku pune saglasnosti sa evropskom politikom, kako je rekao, preuzeo bi na sebe teško breme da uništi realnu šansu da Crna Gora nakon obnove nezavisnosti postane dio savremene evropske civilizacije.
Ne trebaju nam prečice na putu ka EU
Đukanović je kazao da je uvjeren da će naša država ostati saglasna sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Ne vjeruje da će zbog situacije u Ukrajini biti prečica u pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.
„Događanja u Ukrajini će ojačati viziju daljeg ujedinjenja Evrope, koja je posljednjih godina bila ozbiljno dovedena u pitanje. Samo ujedinjena Evropa će biti u stanju da brani svoj sistem vrijednosti i snaži svoju geopolitičku poziciju na svjetskoj sceni“, naveo je Đukanović.
Najveći benifit krize u Ukrajini, kako je ocijenio, biće osnaženo jedinstvo Evrope i odlučnost da Evropa zaštiti svoj sistem vrijednosti.
„Ne vjerujem da će to eventualno relativizovati stroge i zahtjevne kriterijume za članstvo u EU i ne priželjkujem to. Ne mislim da Crnoj Gori, a ni jednoj državi Zapadnog Balkana, trebaju prečice i ustupci olakšanog pristupa. Treba da uspostavimo sve tražene standarde i usvojimo kompletan sistem vrijednosti EU“, naglasio je Đukanović, dodajući da nam je neophodno da unaprijedimo saobraćajnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu.
Članstvo u EU treba da dođe kao posljedica usvojenih reformi, istakao je. „Crna Gora je apsolutno spremna na ta pravila igre“.
„Crna Gora nije neprijatelj Rusije“
Đukanović je ocijenio da je odluka Rusije da stavi Crnu Goru na listu neprijateljskih zemalja antiistorijska.
„Crna Gora nije nikad bila neprijatelj Rusije, a nije ni danas. Podsjetiću da smo 2011. proslavili tri vijeka uspostavljanja odnosa Crne Gore i Rusije“, rekao je Đukanović.
Nažalost, kako je kazao, pogrešnom politikom Kremlja, prešli smo put od najvećeg i jedinog prijatelja do jedne od zemalja koja je stavljena na listu neprijatelja.
„To se dogodilo jer je Crna Gora, sa pravom, protiv ideje koja baštini današnja ruska politika, da upravlja budućnosti drugih država. Sa ponosom ćemo biti u društvu onih koje takva Rusija vidi kao neprijatelje“, kazao je Đukanović.
Govoreći o slučaju „državni udar“, odnosno navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016, kazao je da je to bio pokušaj Rusije da osujeti namjeru Crne Gore da postane članice EU i NATO-a.
„Danas je mnogo jasnije da sve što se događalo dio jedne retrogradne, ali konzistentne politke, kojom Rusija pokušava da vrati točak istorije unatrag. Rekao bih da Rusija žali za vremenom hladnoratrovskog geopolitčkog rasporeda, kada su sva ključna pitanja rješavana dogovorm Vašingtona i Moskve“, naveo je Đukanović.
Preko Crne Gore željeli da pošalju poruku Zapadu
Zapadni Balkan je uvijek bio interesantan ruskim interesima, za odmjeravanje snage sa Zapadom.
„Ne vjerujem da je Rusija strateški zainteresovana za Crnu Goru, nego da je imala potrebu da pošalje poruku EU i NATO-u da se ne mogu širiti na Zapadni Balkan bez njihove saglasnosti“, naveo je predsjednik.
Kako je rekao, Rusija je vjerovala da će smjenom državnog rukovodstva putem državnog udara osujetiti plan Crne Gore da uđe u NATO.
„Mi smo se odbranili tada, iako Rusija u toj operacijij nije bila sama. Platforma za realizaciju tih ruskih planova bila je država Srbija“, rekao je Đukanović.
On je kazao da je 2020. zloupotrijebljen posljedni adut ruskog hibridnog rata – Srpska pravoslavna crkva (SPC).
„SPC je, kao što danas čitamo u rezoluciji Evropskog parlamenta, produžena ruka Ruske pravoslavne crkve, koja je instrument ruske osvajačke politike u Evropi“, istakao je Đukanović.
Kazao je da je moskovski patrijarh Kiril opravdao rusku agresiju u Ukrajini, a da je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije nedavnim izjavama „prizivao neku vrstu nevolje“ i u Crnoj Gori.
Od agresije nas brani članstvu u NATO-u
Komentarišući ukidanje presude, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora, Đukanović je kazao da su postupci pred Višim sudom i Apelacionim sudom bili pod pritiskom plaćenih interesa sa strane.
„Ne ulazeći u vrednosi stav oba suđenja, volio bih da kažem da su sudovi odoljeli tom pritisku, ali plašim se da nisu“, rekao je crnogorski predsjednik.
On je istakao da ne treba dokazivati da Crnu Goru od agresije Rusije brani članstvo u NATO.
Razgovori sa Beogradom kada prhvate nezavisnost i identitet Crne Gore
Đukanović je rekao da nema nikakve odnose sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem.
„Odnosa nema iz razloga koji su svima razumljivi, uključujući Aleksandra Vučića. Ne znam o čemu bi trebalo da razgovaramo nakon onog što je Srbija u posljednje dvije godine radila protiv Crne Gore. Ne znam o čemu da pričamo ako ne o tome šta su visoki sprski zvaničnici pričali o Crnoj Gori, legitimnosti ‘srpskog sveta’, o prirodnoj pripadnosti tom „srpskom svetu“, rekao je Đukanović.
On je poručio da nema vječitih neprijatelja, posebno u politici.
„Uvijek sam spreman da razgovaram sa svima, ali ti razgovori mogu doći tek nakon što dobijemo jasno deklarisanu namjeru da se bezuslovno poštuje crnogorska nezavisnost, nacionalni, državni, kulturni i vjerski identitet i kada pređeno na teren razgovora o saradnji koja treba da nas vodi ka prospertietu i ostvarivanju zajedničkih evropskih interesa“, naveo je Đukanović i dodao da je „srpski svet“ samo drugi naziv za „Veliku Srbiju“.
„To je replika ‘ruskog sveta’ koji je lansiran nakon raspada Sovjetskog saveza“, dodao je.
„Zapad nije prepoznao prijetnju hibridnog uticaja Rusije“
Đukanović je kazao da je više razloga dovelo do promjene vlasti 2020. godine.
„Nikada on mene niste čuli osudu promjene vlasti. Vlast je tu da bi obavljalala posao, ali i da bi se mijenjala. Samo nerazumnog čovjeka bi iznenadila promjena vlasti poslije 30 godina kontinuiteta“, naveo je Đukanović.
Ponovio je stav da vlast kvari ljude. „Vlast je pokazala određene slabosti i to je najvažniji problem koji je doveo do promjene vlasti“, naveo je predsjednik.
Drugi razlog, kako je ocijenio, je pandemija koronavirusa , a treći je problem koji se dogodio na relaciji država – crkva.
„Država nije iskreirala taj problem, donijela je zakon koji mora biti dio pravnog sistema, a SPC je zloupotrijebila to i manipulišući vjerskim osjećanjima ljudi ali i manipulišući određenim međunarodnm krugovima, uspjela da izgradi sliku da je država nedovoljno senzibilna prema vjerskim slobodama, da ugrožava imovinu i postojanje vjerskih zajednica“, naveo je Đukanović.
On je rekao da promjena vlasti nije problematična, ali da je zbog budućnosti važno analizirati razloge za smjenu koje je naveo, da se možda ne bi ostvarao prostor za ponavljanje manipulicija.
Đukanović je rekao da niko u Crnoj Gori nije ugrožavao vjerske slobode i imovinu.
Smatra da je Srpska pravoslavna crkva poslužila kao manipulativni instrument ruskih interesa u Crnoj Gori i na Balkanu.
„SPC je instrument velikosrpskog nacionalizma. Osim što služi njemu, služi i ruskim imperijalnim interesima. Ona slijedi interese Ruske pravoslavne crkve, koja je instrument u rukama osvajačkih ratova Vladimira Putina.“
Kazao je da Zapad nije prepoznao prijetnju tog hibridnog uticaja tokom 2019. i 2020. godine, ali i da se u određenim centrima to nije željelo primijetiti.
„Stav Zapada da je najvažnije da dođe do promjene vlasti je pogodovao ruskom interesu“, dodao je.
Korupcija realan problem, ali ga je opasno preuveličavati
Đukanović je rekao da nema države u kojoj nema korupcije, da korupciju nije dobro previđati, ali i kazao da nije manje opasno preuveličavati taj problem.
„U nedostatku argumenata da osvojite vlast krenete da preuveličavate jedan problem, onda obavezno dođete do teze – važna je promjena, pa bilo kakva. E, onda dobijete ovo sad. Ovo je veći problem od bilo kakve korupcije, jer imate institucionalno ruiniranu državu, koju Vlada kompromituje u međunarodnoj javnosti.“
To ne znači, ističe, da treba zaboraviti na korupciju kao realan problem.
„Biće intrigantno to što za godinu i po dana ‘oslobodilačke vlade’ koja se upustila u tešku borbu sa korupcijom – pokušajte da me podsjetite na neku značajnu optužnicu ili presudu. Nećemo pobjeći sa tog terena, niti imamo namjeru da bježimo iz Crne Gore. Ostaćemo ovdje da živimo vrlo ponosno i da branimo što su tekovine naše politike i da odgovaramo za ono za šta treba da odgovaramo“, dodao je.
Lider DPS-a kazao je da neće pristati na etikete da su svi korumpirani, da je DPS korumpirana partija, organizovana kriminalna grupa, da je Crna Gora zemlja korupcije…
„Neće biti. DPS je odgovorna partija koja je bila stub svih najvažnijih vrijednosti koje je Crna Gora usvojila i nastaviće da bude faktor odgovorne politike, a ako je neko u DPS-u zloupotrijebio svoju poziciju, odgovaraće kao što je i dosad odgovarao.“
„Štitili sebe kompromitujući Katnića“
Đukanović je kazao da ne stoje tvrdnje da je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić bio kočnica u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i da su dva razloga takvog odnosa aktuelne vladajuće koalicije prema Katniću.
„Prvi je njegova uloga u procesuiranju ‘državnog udara’. On je dotakao najosjetljivi dio nervnog sistema one politike koja je politika izdaje crnogorskih nacionalnih interesa. Potpuno je jasno od prvog dana, da svi koji su se našli na udaru optužnice su pokušavali na sve moguće načine da zaštite sebe time što bi kompromitovali Katnića“, istakao je Đukanović.
Drugi razlog je, kako je naveo, što je nova vlast „veoma nervozno tražila trenutak da na poziciju glavnog specijalnog tužioca instalira svog predstavnika i istomišljenika“.
„Niti je Crna Gora korumpurana država, niti DPS organizovana kriminalna grupa, pa sve da čelnike DF-a dovedu na mjesto glavnog specijalnog tužioca. To je nemoguće dokazati jer to nije istina“, poručio je Đukanović.
„Savršeno sam miran“
Đukanović je kazao da nema strah da će završiti na optuženičkoj klupi.
„Ne zato što je ovaj tužilac a ne onaj, već zato što sam obavljajući svoj posao to uvijek radio vodeći računa da poštujem zakone i Ustav i vodeći računa o nesrećnom balkanskom iskustvu“, napomenuo je predsjednik.
Istakao je da je „savršeno miran“.
„Vodio sam računa da kad na vlast poslije mene dođe i najzlonamjerniji ne može da kaže da je prekršen zakon ili Ustav“, istakao je Đukanović.
Takođe je poručio da zna kako sve završava.
„Tako što će se na optuženičkoj klupi, prije ili kasnije, naći oni koji misle da im je pobjeda 30. avgusta dala za pravo da mogu da se bahate, da krše zakone da bi dokazli svoju neodrživu tezu kako život prije njih nije postojao“, naglasio je Đukanović.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
EKONOMIJA4 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA4 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
POLITIKA2 дана ranijeNovi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
POLITIKA14 сати ranijeRekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre






