POLITIKA
"POLITIČKA BOLJE RJEŠENJE OD MANJINSKE"
Đukanović ne razmišlja da se povuče: „Ova Vlada bruka državu, urgentno nam treba nova“
Đukanović je rekao da Crna Gora nije neprijatelj Rusije, ali da smo pogrešnom politikom Kremlja prešli put od najvećeg i jedinog prijatelja do jedne od zemalja koja je stavljena na listu neprijatelja. „To se dogodilo jer je Crna Gora, sa pravom, protiv ideje koja baštini današnja ruska politika, da upravlja budućnosti drugih država. Sa ponosom ćemo biti u društvu onih koje takva Rusija vidi kao neprijatelje“

Predsjednik države i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, kazao je da Crnoj Gori urgentno treba nova Vlada, ali i da dalje vjeruje da je u odnosu na manjinsku bolje rješenje politička Vlada.
„Ako ima razuma, doći ćemo do konsenzusa da napravimo političku vladu, ako nema razuma, doći ćemo do toga da napravimo vladu onu kakvu možemo, i učinilo nam se u prethodnom periodu da se najlakši konsenzus može ostvariti oko manjinske Vlade“, rekao je Đukanović u intervjuu za RTCG.
Rekao je da je dao mandat za sastav vlade predsjedniku Građanskog pokreta URA Dritanu Abazoviću jer je „bio jedini inicijativan“, kao lider partije koja je „odlučila da stane na stranu građanske i proevropske opozicije“ i da obezbijedi većinu građanskoj i proevropskoj politici u Crnoj Gori.
„On je sada u pregovorima koji očigledno nisu jednostavni. Iskreno želim da dođe do izbora Vlade Crne Gore, makar i manjinske. Da li će do toga doći, vjerujem da ćemo imati odgovor u sljedeća dva, tri dana.“
Taj proces mora se završiti što prije, jer je, upozorava Đukanović, Crna Gora u institucionalnoj blokadi i zastoju u pregovorima sa EU. Na pitanje da li će dati blanko podršku vladi u kojoj je SNP, kazao je da partija na čijem je čelu neće dati blanko podršku bilo kojoj vladi ili partiji, dok god sve nedoumice ne stave na papir.
„Kao rezultat toga je nastao jedan dokument u krugu aktuelne opozicije 40 poslanika opozicije, koji je ponuđen i mandataru i URI i nije me iznenadilo da je to URI potpuno prihvatljivo. Bilo je upitno da li će neke odredbe tog dokumenta biti prihvatljive SNP-u. Juče nam je mandatar rekao da je SNP potpisao taj dokument“, kazao je Đukanović, prenosi portal RTCG.
Ne govori se, kako je dodao, više o blanko podršci, već o podršci utemeljenoj na određenim vrijednostima.
Đukanović je rekao da je optimista da će se „suzbiti isključivosti“ između partija koje bi trebalo da budu akteri vlade.
„To bih smatrao veoma dragocjenim, jer Crnoj Gori nasušno treba vlada. ‘Juče’ joj treba vlada, da bi mogla da obezbjeđuje sve što su najvažniji interesi države i građana, da čuva integritet mukotrpno stican u međunarodnoj javnosti… Ako do toga ne dođe, naravno da ćemo ubrzo imati vanredne izbore“, kazao je on.
O povlačenju
Đukanović je, na pitanje da li će se povući iz političkog života i sa čela partije, kazao da će to učiniti kada za to dođe vrijeme, vodeći računa o tome šta su interesi Crne Gore i DPS-a.
„Kad će za to doći vrijeme, procjenjivaću sam i sa ljudima sa kojima sam preuzeo odgovornost za budućnost partije koju predvodim, i sa ljudima do čijeg mišljenja držim.“
„Prirodno gledam na važnost promjena u partiji i u državi. Generalno mislim da sve najbolje što sam mogao da dam i DPS-u i Crnoj Gori sam manje-više dao“, dodao je.
Poručio je da Crna Gora jedino može opstati kao građanska država, a da se nijedna partija nije toliko reformisala kao DPS, podsjetivši da se radi o stranci koja ima kontinuitet još iz jednopartijskog sistema. „DPS se ozbiljno i nabolje mijenjao i pobjeđivao“, dodao je.
Kazao je da mora biti sumnjivo ako konkurencija nekome sugeriše kako da se reformiše.
„Vrlo im je čudno da mi ne prihvatamo njihove savjete. Mi se pokušavamo ponašati politički kulturno i ne ulazimo u to kako će se oni reformisati. Čujemo, a kao da ne čujemo njihove preporuke kako bi trebalo da izgleda reformisani DPS. Svakako neće izgledati kako oni žele – da budemo na 15, 20 odsto podrške.“
Vlada „nastavila da urušava“ ugled Crne Gore
Današnja sjednica Vlade prekinuta je zbog neslaganja u proceduri usvajanja odluke o primjeni sankcija Rusiji.
Vlada je, kaže Đukanović, današnjom sjednicom nastavila da urušava međunarodni ugled Crne Gore.
„Današnji dan je zapravo pokazao da ova Vlada nastavlja da bruka našu državu. Ona nije bila u stanju da se saglasi o ovom pitanju koje je mnogo važnije od politike. Ovo je pitanje moralnog stava svakog pojedinca, pa i onih ljudi koji su danas bili na sjednici Vlade da osude nešto što se dešava jednom prijateljskom narodu nedaleko od nas“, rekao je Đukanović.
Nije se odustalo od ugovora sa SPC i popisa
Đukanović je kazao da se nije odustalo od Temeljnog ugovora sa SPC.
„Ugovor nije nikakav imperativ SNP-a, to je interes svake odgovorne vlasti uključujući i DPS, kao raniju vlast. samo je imperativ da taj ugovor mora biti u skladu sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore, a ne u skladu sa mitomanskim interpretacijama istorije od strane čelnika SPC kako njima pripadaju neka posebna prava. Ne pripadaju im nikakva posebna prava“, istakao je Đukanović.
On je rekao da je siguran da države neće potpisati ugovore o kakvim mašta SPC.
„Sa tezom da dokaže da je Crna Gora srpska, teokratska država kojom bi trebalo da upravlja SPC, za šta su potporu dobili i izborom vlade u Ostrogu“, dodao je predsjednik države.
Takođe je kazao da je popis zakonska obaveza.
„Zakon o popisu treba da definiše sve uključujući i tačan datum njegovog održavanja. Tu priliku smo propustili prošle godine jer se popisi održavaju svake 10 godine. Ta prilika se propustila zbog potpuno jedne nezdrave atmosfere u kojoj su srbijanski mediji govorili o najvažnijem nacionalnom interesu Srbije da bude akter popisa u Crnoj Gori“, naglasio je Đukanović.
On je rekao da Zakon o popisu koji je usvojila ova Vlada treba dopuniti jer nisu sadržani svi neophodni elementi.
„Nećemo biti sigurna luka za ruske oligarhe“
Predsjednik je kazao da ne može da se dogodi da Crna Gora postane sigurna luka za imovinu nekih ruskih oligarha.
„To ne može da se dogovdi jer će Crna Gora dobiti vladu koja će voditi računa o njenim strateškim nacionalnim interesima. Najvažniji interes Crne Gore je da ostvari svoju perspektivu članstva u EU. Sve što smo radili od obnove nezavisnosti je bilo sračunato da nas dovede do tog cilja“, istakao je Đukanović i poručio da je Crna Gora i dalje ne evropskom putu i pouzdan faktor regionalne saradnje.
Onaj ko bi se usudio da napusti politiku pune saglasnosti sa evropskom politikom, kako je rekao, preuzeo bi na sebe teško breme da uništi realnu šansu da Crna Gora nakon obnove nezavisnosti postane dio savremene evropske civilizacije.
Ne trebaju nam prečice na putu ka EU
Đukanović je kazao da je uvjeren da će naša država ostati saglasna sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Ne vjeruje da će zbog situacije u Ukrajini biti prečica u pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.
„Događanja u Ukrajini će ojačati viziju daljeg ujedinjenja Evrope, koja je posljednjih godina bila ozbiljno dovedena u pitanje. Samo ujedinjena Evropa će biti u stanju da brani svoj sistem vrijednosti i snaži svoju geopolitičku poziciju na svjetskoj sceni“, naveo je Đukanović.
Najveći benifit krize u Ukrajini, kako je ocijenio, biće osnaženo jedinstvo Evrope i odlučnost da Evropa zaštiti svoj sistem vrijednosti.
„Ne vjerujem da će to eventualno relativizovati stroge i zahtjevne kriterijume za članstvo u EU i ne priželjkujem to. Ne mislim da Crnoj Gori, a ni jednoj državi Zapadnog Balkana, trebaju prečice i ustupci olakšanog pristupa. Treba da uspostavimo sve tražene standarde i usvojimo kompletan sistem vrijednosti EU“, naglasio je Đukanović, dodajući da nam je neophodno da unaprijedimo saobraćajnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu.
Članstvo u EU treba da dođe kao posljedica usvojenih reformi, istakao je. „Crna Gora je apsolutno spremna na ta pravila igre“.
„Crna Gora nije neprijatelj Rusije“
Đukanović je ocijenio da je odluka Rusije da stavi Crnu Goru na listu neprijateljskih zemalja antiistorijska.
„Crna Gora nije nikad bila neprijatelj Rusije, a nije ni danas. Podsjetiću da smo 2011. proslavili tri vijeka uspostavljanja odnosa Crne Gore i Rusije“, rekao je Đukanović.
Nažalost, kako je kazao, pogrešnom politikom Kremlja, prešli smo put od najvećeg i jedinog prijatelja do jedne od zemalja koja je stavljena na listu neprijatelja.
„To se dogodilo jer je Crna Gora, sa pravom, protiv ideje koja baštini današnja ruska politika, da upravlja budućnosti drugih država. Sa ponosom ćemo biti u društvu onih koje takva Rusija vidi kao neprijatelje“, kazao je Đukanović.
Govoreći o slučaju „državni udar“, odnosno navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016, kazao je da je to bio pokušaj Rusije da osujeti namjeru Crne Gore da postane članice EU i NATO-a.
„Danas je mnogo jasnije da sve što se događalo dio jedne retrogradne, ali konzistentne politke, kojom Rusija pokušava da vrati točak istorije unatrag. Rekao bih da Rusija žali za vremenom hladnoratrovskog geopolitčkog rasporeda, kada su sva ključna pitanja rješavana dogovorm Vašingtona i Moskve“, naveo je Đukanović.
Preko Crne Gore željeli da pošalju poruku Zapadu
Zapadni Balkan je uvijek bio interesantan ruskim interesima, za odmjeravanje snage sa Zapadom.
„Ne vjerujem da je Rusija strateški zainteresovana za Crnu Goru, nego da je imala potrebu da pošalje poruku EU i NATO-u da se ne mogu širiti na Zapadni Balkan bez njihove saglasnosti“, naveo je predsjednik.
Kako je rekao, Rusija je vjerovala da će smjenom državnog rukovodstva putem državnog udara osujetiti plan Crne Gore da uđe u NATO.
„Mi smo se odbranili tada, iako Rusija u toj operacijij nije bila sama. Platforma za realizaciju tih ruskih planova bila je država Srbija“, rekao je Đukanović.
On je kazao da je 2020. zloupotrijebljen posljedni adut ruskog hibridnog rata – Srpska pravoslavna crkva (SPC).
„SPC je, kao što danas čitamo u rezoluciji Evropskog parlamenta, produžena ruka Ruske pravoslavne crkve, koja je instrument ruske osvajačke politike u Evropi“, istakao je Đukanović.
Kazao je da je moskovski patrijarh Kiril opravdao rusku agresiju u Ukrajini, a da je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije nedavnim izjavama „prizivao neku vrstu nevolje“ i u Crnoj Gori.
Od agresije nas brani članstvu u NATO-u
Komentarišući ukidanje presude, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora, Đukanović je kazao da su postupci pred Višim sudom i Apelacionim sudom bili pod pritiskom plaćenih interesa sa strane.
„Ne ulazeći u vrednosi stav oba suđenja, volio bih da kažem da su sudovi odoljeli tom pritisku, ali plašim se da nisu“, rekao je crnogorski predsjednik.
On je istakao da ne treba dokazivati da Crnu Goru od agresije Rusije brani članstvo u NATO.
Razgovori sa Beogradom kada prhvate nezavisnost i identitet Crne Gore
Đukanović je rekao da nema nikakve odnose sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem.
„Odnosa nema iz razloga koji su svima razumljivi, uključujući Aleksandra Vučića. Ne znam o čemu bi trebalo da razgovaramo nakon onog što je Srbija u posljednje dvije godine radila protiv Crne Gore. Ne znam o čemu da pričamo ako ne o tome šta su visoki sprski zvaničnici pričali o Crnoj Gori, legitimnosti ‘srpskog sveta’, o prirodnoj pripadnosti tom „srpskom svetu“, rekao je Đukanović.
On je poručio da nema vječitih neprijatelja, posebno u politici.
„Uvijek sam spreman da razgovaram sa svima, ali ti razgovori mogu doći tek nakon što dobijemo jasno deklarisanu namjeru da se bezuslovno poštuje crnogorska nezavisnost, nacionalni, državni, kulturni i vjerski identitet i kada pređeno na teren razgovora o saradnji koja treba da nas vodi ka prospertietu i ostvarivanju zajedničkih evropskih interesa“, naveo je Đukanović i dodao da je „srpski svet“ samo drugi naziv za „Veliku Srbiju“.
„To je replika ‘ruskog sveta’ koji je lansiran nakon raspada Sovjetskog saveza“, dodao je.
„Zapad nije prepoznao prijetnju hibridnog uticaja Rusije“
Đukanović je kazao da je više razloga dovelo do promjene vlasti 2020. godine.
„Nikada on mene niste čuli osudu promjene vlasti. Vlast je tu da bi obavljalala posao, ali i da bi se mijenjala. Samo nerazumnog čovjeka bi iznenadila promjena vlasti poslije 30 godina kontinuiteta“, naveo je Đukanović.
Ponovio je stav da vlast kvari ljude. „Vlast je pokazala određene slabosti i to je najvažniji problem koji je doveo do promjene vlasti“, naveo je predsjednik.
Drugi razlog, kako je ocijenio, je pandemija koronavirusa , a treći je problem koji se dogodio na relaciji država – crkva.
„Država nije iskreirala taj problem, donijela je zakon koji mora biti dio pravnog sistema, a SPC je zloupotrijebila to i manipulišući vjerskim osjećanjima ljudi ali i manipulišući određenim međunarodnm krugovima, uspjela da izgradi sliku da je država nedovoljno senzibilna prema vjerskim slobodama, da ugrožava imovinu i postojanje vjerskih zajednica“, naveo je Đukanović.
On je rekao da promjena vlasti nije problematična, ali da je zbog budućnosti važno analizirati razloge za smjenu koje je naveo, da se možda ne bi ostvarao prostor za ponavljanje manipulicija.
Đukanović je rekao da niko u Crnoj Gori nije ugrožavao vjerske slobode i imovinu.
Smatra da je Srpska pravoslavna crkva poslužila kao manipulativni instrument ruskih interesa u Crnoj Gori i na Balkanu.
„SPC je instrument velikosrpskog nacionalizma. Osim što služi njemu, služi i ruskim imperijalnim interesima. Ona slijedi interese Ruske pravoslavne crkve, koja je instrument u rukama osvajačkih ratova Vladimira Putina.“
Kazao je da Zapad nije prepoznao prijetnju tog hibridnog uticaja tokom 2019. i 2020. godine, ali i da se u određenim centrima to nije željelo primijetiti.
„Stav Zapada da je najvažnije da dođe do promjene vlasti je pogodovao ruskom interesu“, dodao je.
Korupcija realan problem, ali ga je opasno preuveličavati
Đukanović je rekao da nema države u kojoj nema korupcije, da korupciju nije dobro previđati, ali i kazao da nije manje opasno preuveličavati taj problem.
„U nedostatku argumenata da osvojite vlast krenete da preuveličavate jedan problem, onda obavezno dođete do teze – važna je promjena, pa bilo kakva. E, onda dobijete ovo sad. Ovo je veći problem od bilo kakve korupcije, jer imate institucionalno ruiniranu državu, koju Vlada kompromituje u međunarodnoj javnosti.“
To ne znači, ističe, da treba zaboraviti na korupciju kao realan problem.
„Biće intrigantno to što za godinu i po dana ‘oslobodilačke vlade’ koja se upustila u tešku borbu sa korupcijom – pokušajte da me podsjetite na neku značajnu optužnicu ili presudu. Nećemo pobjeći sa tog terena, niti imamo namjeru da bježimo iz Crne Gore. Ostaćemo ovdje da živimo vrlo ponosno i da branimo što su tekovine naše politike i da odgovaramo za ono za šta treba da odgovaramo“, dodao je.
Lider DPS-a kazao je da neće pristati na etikete da su svi korumpirani, da je DPS korumpirana partija, organizovana kriminalna grupa, da je Crna Gora zemlja korupcije…
„Neće biti. DPS je odgovorna partija koja je bila stub svih najvažnijih vrijednosti koje je Crna Gora usvojila i nastaviće da bude faktor odgovorne politike, a ako je neko u DPS-u zloupotrijebio svoju poziciju, odgovaraće kao što je i dosad odgovarao.“
„Štitili sebe kompromitujući Katnića“
Đukanović je kazao da ne stoje tvrdnje da je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić bio kočnica u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i da su dva razloga takvog odnosa aktuelne vladajuće koalicije prema Katniću.
„Prvi je njegova uloga u procesuiranju ‘državnog udara’. On je dotakao najosjetljivi dio nervnog sistema one politike koja je politika izdaje crnogorskih nacionalnih interesa. Potpuno je jasno od prvog dana, da svi koji su se našli na udaru optužnice su pokušavali na sve moguće načine da zaštite sebe time što bi kompromitovali Katnića“, istakao je Đukanović.
Drugi razlog je, kako je naveo, što je nova vlast „veoma nervozno tražila trenutak da na poziciju glavnog specijalnog tužioca instalira svog predstavnika i istomišljenika“.
„Niti je Crna Gora korumpurana država, niti DPS organizovana kriminalna grupa, pa sve da čelnike DF-a dovedu na mjesto glavnog specijalnog tužioca. To je nemoguće dokazati jer to nije istina“, poručio je Đukanović.
„Savršeno sam miran“
Đukanović je kazao da nema strah da će završiti na optuženičkoj klupi.
„Ne zato što je ovaj tužilac a ne onaj, već zato što sam obavljajući svoj posao to uvijek radio vodeći računa da poštujem zakone i Ustav i vodeći računa o nesrećnom balkanskom iskustvu“, napomenuo je predsjednik.
Istakao je da je „savršeno miran“.
„Vodio sam računa da kad na vlast poslije mene dođe i najzlonamjerniji ne može da kaže da je prekršen zakon ili Ustav“, istakao je Đukanović.
Takođe je poručio da zna kako sve završava.
„Tako što će se na optuženičkoj klupi, prije ili kasnije, naći oni koji misle da im je pobjeda 30. avgusta dala za pravo da mogu da se bahate, da krše zakone da bi dokazli svoju neodrživu tezu kako život prije njih nije postojao“, naglasio je Đukanović.
POLITIKA
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
„Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli, oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je bivši predsjednik i premijer Crne Gore

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da su „bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori“ da je on ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici.
Đukanović je to rekao u intervjuu za „Pobjedu“, na podsjećanje da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na dan glasanja o njegovoj smjeni, optužio Demokratsku partiju socijalista i Đukanovića za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Mandić je tada rekao da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS-a i ponovio tvrdnju da je Đukanović slao gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini.
„U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom – mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni“, rekao je Đukanović.
Očekivano, kako je rekao, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je „predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić“.
„Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore ‘u svoje i u ime NSD’ uputio saučešće sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ’99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima“, rekao je Đukanović.
Na pitanje otkud optužbe na njegov račun za genocid u Srebrenici, Đukanović kaže da je sve mogao očekivati od „te vrste ljudi“, ali ne i da upiru prstom u njega zato što je Vlada na čijem je čelu bio „komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat.“
„Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan“, dodao je.
Podsjeća i da je međunarodna zajednica i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata.
„Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj ‘Perišić’ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.“
Nije im, kako je rekao, za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima „pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici“.
„Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je Đukanović.
Kaže da Mandić, u žaru borbe za funkciju u Skupštini, kao da nije svjestan „svih gluposti koje izgovara“.
„Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mogla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija.“
„U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga.“
„Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske ‘bitke za Nikšić’. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom“, kazao je Đukanović.
„Euro model je obrazac neodgovorne populitičke politike“
Nekadašnji premijer smatra da je „Euro model“ koji je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić „obrazac neodgovorne populističke politike“ koja, „nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene“.
„Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom“, ističe Đukanović.
Kaže da „iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare.“
„Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima.“
Drugi, kako je rekao, „avanturisti i prevaranti“ će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja, sve dok ne ostvare svoj cilj, „a kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu.“
„Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu – to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu.“
„Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju“, rekao je on.
Kaže da Vlada koja „ne mari za posljedice“ po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke, jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija.
„Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja – opet će se zadužiti u inostranstvu.
„Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma? Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
RSE: Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU
U dokumentu, u koji je Rradio Sloboda Evropa imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“

Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.
Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“.
Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.
Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj,
očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu,
kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.
Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.
Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji,
kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.
Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.
Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.
Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.
Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.
Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.
Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.
Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.
Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.
(MINA)
POLITIKA
Mandić ostaje predsjednik Skupštine: Nije bilo većine za njegovu smjenu
Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik

Skupština Crne Gore tajnim glasanjem nije razriješila Andriju Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.
Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik.
Uručeno je i nađeno 80 glasačkih listića, od kojih važećih 78, a nevažećih dva.
Tokom glasanja Mandić je na mjestu na kojem sjedi zaokružio opciju na listiću, da bi kasnije kazao “Ja pogriješih, zaokružio sam ‘Za’”, a sekretar Skupštine Boban Stanišić mu je kazao: “Nijeste nego protiv. Protiv, vidio sam”.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru











