Connect with us

POLITIKA

"MOŽDA ĆE BITI I NAJKRUPNIJI IZAZOV U FUNKCIONISANJU NOVE VLADE"

Đukanović: Spajićev program Evropa sad otežao poziciju svake buduće vlade

Predsjednik Crne Gore je rekao i da mu se čini da je sve to previše avanturistično, da nema dobro uporište u javnim finansijama i da će, nažalost, generisati nove potrošačke rupe u budžetu i fondovskoj potrošnji, a samim tim voditi ka većim deficitima

Insistiranje na implementaciji programa Evropa sad, kroz usvajanje budžeta i seta pratećih poreskih i zakona iz oblasti socijalne politike, veoma je otežalo poziciju svake buduće vlade, jer joj je, na neki način, vezalo okove, smatra crnogorski predsjednik, Milo Đukanović.

„Plašim se da se time, na neki način vezao okov oko nogu budućoj vladi, jer će biti veoma delikatno i politički i socijalno, a posebno ekonomski i finansijski, baviti se onim što je projektovala aktuelna Vlada, možda baš i namjerno, znajući da neće nositi odgovornost za implementaciju tog programa”, rekao je Đukanović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da se plaši da će program Evropa sad biti možda i najkrupniji izazov u funkcionisanju nove vlade, kako god se ona zvala.

Đukanović je rekao da ga plaši insistiranje aktuelne Vlade posljednjih dana decembra, u trenutku kada je manje-više bilo jasno da će morati da prođe proceduru provjere povjerenja u parlamentu, sa velikim izgledima da njen epilog bude izglasavanje nepovjerenja. On je podsjetio i da se već tada znalo da pojedini subjekti vladajuće koalicije razmišljaju o izglasavanju nepovjerenja Vladi.

Đukanović je kazao da je u jednom od prethodnih intervjua o programu Evropa sad govorio sa podijeljenim ocjenama, cijeneći napor njegovog autora koji je usredsređen na unapređenje životnog standarda građana Crne Gore.

“Uz to, rekao sam tada kritički da mi se čini da su vlade koje je dominantno tvorila Demokratska partija socijalista (DPS) možda negdje izgubila dobar osjećaj za taj aspekt državne politike, dakle brige o životnom standardu, a da se previše fokusirala na kapitalnu potrošnju, odnosno infrastrukturnu izgradnju Crne Gore”, saopštio je Đukanović.

On je dodao da im je logika bila da, ukoliko žele da zaustave ljude da koriste razvojne resurse na sjeveru, onda moraju da im daju auto-put.

“Ukoliko želimo da stvorimo uslove za bezbjednija putovanja, da nam još jedna armija ljudi ne izgubi život u Platijama, onda moramo imati te investicione zahvate koji su po logici stvari veoma skupi. Dakle, koliko god to bilo opravdano i koliko god ne postoji mogućnost da iskoristite sve resurse i da se intenzivno razvijate i otvorite radna mjesta, što će u finalu voditi unapređenju životnog standarda, mislim da se moralo malo socijalno senzibilnije voditi računa o balansu između kapitalne potrošnje i infrastrukturne izgradnje na jednoj strani i očekivanja ljudi u Crnoj Gori za povećanjem plata i penzija, socijalnih davanja, koji odmah utiču na kvalitet njihovog životnog standarda”, kazao je Đukanović.

On je rekao i da mu se čini da je sve to previše avanturistično, da nema dobro uporište u javnim finansijama i da će, nažalost, generisati nove potrošačke rupe u budžetu i fondovskoj potrošnji, a samim tim voditi ka većim deficitima.

“Naravno, ti deficiti se moraju pokrivati, a oni nas vode na tržišta novca putem novih zaduživanja. Kada se pojavljujete stalno sa zahtjevima za nove kredite, onda to logično vodi padu kreditnog rejtinga zemlje, a kada pada kreditni rejting, onda to vodi poskupljenju kredita”, objasnio je Đukanović.

On je podsjetio da je posljednje zaduženje, krajem 2020. godine, bilo negdje po stopi od 2,8 ili 2,85 odsto. Đukanović smatra da bi već danas, zahvaljujući padu kreditnog rejtinga, Crna Gora mogla da se zadužuje jedino po stopi od preko četiri odsto.

“To će sa projektovanim deficitom od pet odsto u budžetu za ovu godinu, koji je projektovala aktuelna Vlada, voditi ka višim kamatnim stopama”, naveo je Đukanović.

On je upozorio i na promjene politike centralnih banaka u Evropi, počev od Evropske (ECB), pa preko centralnih banaka vodećih evropskih zemalja, koje su prethodnih godina vodile pomalo monetarno ekspanzivnu politiku, emitujući novac, pojeftinjujući ga na taj način, kako bi odgovorili potrebama nacionalnih ekonomija u uslovima dugotrajuće evropske krize.

“Sada su krenuli da vode restriktivniju politiku. Dakle sada će biti manje novca na tržištu, što znači da će zbog odnosa ponude i tražnje rasti ciljana kredita, što će nas voditi u sve nepovoljnije zaduživanje”, rekao je Đukanović.

On je podsjetio da je, prema podacima aktuelne Vlade, trenutni nivo zaduženosti 85 odsto javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP).

“Dakle, povoljan scenario izlaska iz ovog problema je rebalans budžeta, dalja restrikcija potrošnje. Nepovoljniji scenario može u finalu da vodi ka bankrotu države i to je razlog zbog čega sam skeptičan. Ne govorim to ni iz kakvih političko-partijskih pobuda, već kao čovjek koji je sedam puta vodio Vladu Crne Gore i prolazio sva ta iskušenja”, saopštio je Đukanović.

On je naveo da su 2013. godine ozbiljno razgovarali o tome da li je moguće oboriti poresko opterećenje na rad, za koje se znalo da je previsoko i da čini Crnu Goru nedovoljno konkurentnom investicionom destinacijom.

“Zastali smo i odložili to, jer nam se činilo da ćemo teško uspostaviti balans između onoga što je obavezna potrošnja i što su projektovani prihodi. Dakle, pozdravljam uvijek kada bilo koja vlada ide na obaranje poreza. Taj dio paketa Evropa sad i danas pozdravljam, dakle smatram da je to dobro, ali to možete da radite samo do one mjere do kojih imate jasan odgovor kako ćete iskompenzirati te prihode u budžetu”, rekao je Đukanović.

On smatra da se, ukoliko taj odgovor nije jasan, zemlja zadužuje i vodi na tržišta novca, gdje će se sve skuplje zaduživati do trenutka dok kreditori kažu da smo nepouzdan dužnik i da ne mogu više ništa da nam daju, što onda vodi u bankrot.

“Evo to je, možda, malo dramatičnije predstavljena slika, ali ja smatram da je uvijek pametno otvoreno govoriti o onome što su najteže opasnosti. Ako se dogodi nešto povoljnije od toga, to je odlično, ali u ovom trenutku sam vrlo zabrinut kako će izgledati ekonomska budućnost Crne Gore i koliko će vlada, kako god se zvala, moći da odgovori onome što je rezultat rada dosadašnje, na kraju prošle godine”, zaključio je Đukanović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Knežević: Ako me narod fino zamoli, razmisliću o kandidaturi za predsjednika Crne Gore ili mjestu premijera

Lider DNP-a je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile

Knežević, Foto: Boris Pejović

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da bi, ukoliko ga narod „fino zamoli”, mogao da razmisli o kandidaturi za predsjednika Crne Gore.

Govoreći o svojim političkim ambicijama u emisiji „Optimista”, koja se emituje na Jutjub kanalu „Dnevnih novina Dan” i portala „Dan”, Knežević je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile. Ipak, kada je reč o mestu premijera ili predsednika države, kroz osmijeh je poručio da takvu mogućnost ne bi unaprijed odbacio.

Lider DNP-a govorio je i o manje poznatoj strani svog života – književnosti, poeziji, odrastanju u Zeti, kao i ličnoj cijeni dugogodišnjeg bavljenja politikom.

Knežević je odrastao u porodici prosvjetnih radnika, bio je odličan učenik, a sebe danas opisuje kao „štrebera iz posljednje klupe”, zainteresovanog za istoriju, sport, ali i nestašluke.

Posebno mjesto u njegovoj životnoj priči zauzima Zeta, kraj kojem pripada i kojem se neprestano vraća. O Zeti govori kroz pitanja identiteta, poljoprivrede, ukorijenjenih stereotipa i njene neraskidive povezanosti sa Podgoricom.

„Bolji sam književnik nego političar”

Književnost je, kako je istakao, u njegov život ušla mnogo prije politike. Još 1997. godine proglašen je za najboljeg mladog pjesnika Podgorice, a i danas smatra da je bolji književnik nego političar.

Njegov roman „Obala nesanice” nastao je tokom kućnog pritvora i pandemije virusa korona. Reč je o satiričnoj priči o izmišljenoj državi u kojoj se, kako je naveo, lako mogu prepoznati obrisi crnogorske stvarnosti.

Knežević je otkrio i da je mnoge pjesme napisao u avionu, ali i tokom sjednica Skupštine Crne Gore.

– Kada slušam pojedine kolege, ostaje mi da biram hoću li zaspati ili napisati pjesmu – kazao je Knežević u šaljivom tonu.

Politika mu više uzela nego što mu je dala

Govoreći o svakodnevici jednog političara, predsjednik DNP-a ocijenio je da je ona mnogo složenija od onoga što građani mogu da vide u televizijskim prenosima i javnim nastupima.

Kako je objasnio, ljudi mu se obraćaju zbog zapošljavanja, zdravstvenih problema, dugova, porodičnih sukoba, ljubavnih nedoumica i brojnih drugih životnih teškoća. Zato je, prema sopstvenim riječima, tokom političke karijere morao da bude pomalo ljekar, psiholog, bračni savjetnik, pravnik i socijalni radnik.

Iza humora, međutim, nalazi se i ozbiljna cijena političkog angažovanja. Knežević je rekao da mu je politika mnogo više uzela nego što mu je dala – od zdravlja i živaca, do zatvora, sudskih postupaka i hapšenja članova njegove porodice.

Naveo je da nikada nije umio da ćuti kada se sa nečim ne slaže, pa ni onda kada je riječ o potezima političkih partnera sa kojima dijeli vlast. Posebno je kritikovao nepotizam i privilegije u državnom sistemu, naglašavajući da treba praviti jasnu razliku između privatnog života političkih protivnika i pitanja od javnog interesa.

Knežević je u emisiji govorio i o odnosima vlasti i opozicije, evropskim integracijama Crne Gore, iskustvima iz zatvora i sudnica, kao i o životu iza političke scene.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Knežević iz Teksasa: Traže da ostanem u Americi, oduševljeni su mojom pojavom i stajlingom

„Došao sam da učinim Crnu Goru velikom“, poručuje Knežević

Knežević, Foto: Screenshot

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević javio se pratiocima na Facebooku video objavom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Knežević je obraćanje iz Dalasa u Teksasu započeo svojim prepoznatljivim pozdravom, ali ovaj put na engleskom jeziku.

Free Montenegro and you in prison, poručio je lider DNP-a.

„Veliki pozdrav iz Teksasa, tj. iz grada Dalasa gdje delegacija DNP-a u sastavu Milun Zogović, Maja Vukićević, Jovana Todorović i moja malenkost, sprovodi još jednu diplomatsku ofanzivu pod nazivom „učinimo Crnu Goru velikom““, kazao je Knežević.

Dodao je kako mu je veliko zadovoljstvo što su kao gosti pozvani da prisustvuju konvenciji Republikanske partije koja će se danas i sjutra održati u Dalasu. Kako je istakao, Knežević na konvenciji će se obratiti predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej-di Vens.

„Moram da napomenem da smo jedini politički subjekt i jedina politička organizacija iz Crne Gore koja će prisustvovati ovom veličanstvenom događaju, što najbolje govori i pokazuje kakve efekte i rezultate je imala naša prethodna posjeta u Vašingtonu koju su mnogi pokušali da omalovaže i da je predstave kao minornu“, rekao je Knežević.

Dodao je kako „u ovom trenutku jedino DNP čuva veze sa SAD i razvija ravnopravno partnerstvo, ne odstupajući ni za centimetar od ranije prokalmovanih ideoloških načela“.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić: Ne postoji većina za moju smjenu

„Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom“,

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da ne postoji potrebna većina za njegovu smjenu.

On je kazao da registruje da sadašnju inicijativu, posebno prati „izuzetno surova i duboko neistinita politička kampanja prepuna laži i podmetačina“:

„Koja je izjavi saučešća – činu duboko ukorijenjenom u velikoj tradiciji Crne Gore – pokušala da pripiše sve ono što taj čin nije i nikada ne može biti, te da iskazuje žaljenje što je ta kampanja neistina proizvela zabrinutost i bol kod određenog broja ljudi“, saopšteno je iz Skupštine.

Mandić se danas u Beču, tokom svoje zvanične posjete Republici Austriji, sastao sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Austrije Valterom Rozenkrancom.

On je kazao i da je opoziciona inicijativa za njegovu smjenu sastavni dio demokratije.

„Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom. Istovremeno, sadašnji kreatori inicijative tada su imali apsolutnu kontrolu nad cijelom Crnom Gorom, ali i značajan politički domet izvan njenih granica“, rekao je Mandić.

Dodao je „da ti ljudi, koji su Crnu Goru sa pozicija moći toliko dugo držali zarobljenu u podjelama iz prošlosti, ne dozvoljavajući njenim građanima ni da maštaju o boljem sjutra, sada žele da nas, kada smo pred vratima Evropske unije, ponovo vrate u njihov mrak“.

„Većinska Crna Gora je tome više puta rekla odlučno ‘ne’, i to isto ‘ne’ inicijatori moje smjene dobiće, po treći put, i 24. septembra. Vjerujem da je ovo njihov posljednji pokušaj da, pod različitim izgovorima, zaustave Crnu Goru u finalnoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji. Upravo je evropski put trasa na kojoj gradimo pomirenje u Crnoj Gori. Vođeni primjerom Francuske i Njemačke, koje su svega pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata započele istorijski proces pomirenja i evropskog povezivanja, siguran sam da ćemo i mi u Crnoj Gori imati dovoljno snage, razumijevanja i mudrosti da prevaziđemo podjele iz prošlosti i dođemo do istinskog pomirenja među svim narodima koji u našoj državi žive“, rekao je Mandić.

On je u razgovoru sa Rozenkrancom ocijenio da se odnosi Crne Gore i Austrije temelje na prijateljstvu, međusobnom poštovanju i zajedničkom interesu za stabilnu, bezbjednu i evropsku budućnost Zapadnog Balkana.

Mandić je poručio da Crna Gora danas ima istorijsku priliku da završi ono što je davno započela – da postane članica Evropske unije.

„Naš cilj više nije samo da napredujemo – naš cilj je da završimo pregovore i da Crna Gora postane naredna članica Evropske unije. Želimo da naša zemlja bude najbolja vijest politike proširenja“, kazao je Mandić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije