Connect with us

POLITIKA

"ŽELIMO PROMIJENITI NEPOVOLJNU REALNOST"

Đukanović: Vlada nije pala 13. decembra jer su partije sa kojima smo se dogovorili oko glasanja za smjenu tražile još malo vremena

„Pitanje je od tolikog značaja da nismo postavljali pitanje treba li prihvatiti to odlaganje i treba li osigurati da tokom januara dođe do promjene izvršne vlasti“

Predsjednik Crne Gore i lider opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović kazao je da do promjene vlasti 13. decembra, kada je Skupština trebalo da glasa o nepovjerenju Vladi, nije došlo jer su, kako je naveo „partije koje su bile dio tog dogovora tražile dodatno vrijeme zbog pripreme za ono što treba učiniti“.

„Kazali smo da mi želimo promijeniti nepovoljnu realnost koju doživljavamo kao vrijeme propadanja Crne Gore, ili ćemo prihvatiti bilo koji scenario koji će voditi promjeni vlasti. Nije došlo do promjene vlasti onog dana kada je bilo najavljeno, to je bio ponedjeljak 13. decembar. Neke od partija koje su dio tog političkog dogovora su tražili kratko, dodatno vrijeme – ne govorimo o mjesecima, govorimo o eventualnom periodu od mjesec dana – zbog adekvatnije pripreme za ono što treba učiniti i gdje bi i same trebale participirati. Naravno, pitanje je od tolikog značaja da nismo postavljali pitanje treba li prihvatiti to odlaganje i treba li osigurati da tokom januara dođe do promjene izvršne vlasti“, rekao je Đukanović za HRT.

Govoreći o optužbama za korupciju tokom vladavine DPS-a, predsjednik Crne Gore je naveo da njegova partija nije izgubila vlast zbog prekomjerne korupcije.

„Bilo bi apsolutno pogrešno tvrditi da u Crnoj Gori, kao i okolnim društvima, kao i u evropskom društvu, nema korupcije. Ima je, ali to definitivno nije nikakva posebnost, nikakva specifičnost, nikako naglašen problem u Crnoj Gori u odnosu na druge države. Jesam li ja garancija crnogorske nezavisnosti i crnogorskog državnog, nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, ne bih to tako kazao“, naveo je Đukanović.

Upitao da li Crna Gora već godinama živi u raljama organizovanog kriminala i korupcije, odgovorio je da je ideja bila što lošije predstaviti stanje u Crnoj Gori, da bi se obezbijedila međunarodna naklonost za promjenu vlasti.

“ Neupitno je da sam u ovom ukupnom proteklom periodu bio na čelu politike koja se bavila i očuvanjem mira, i očuvanjem multietničkog sklada i građanskog društva koja je obnovila nezavisnost i Crnu Goru okrenula ka evropskom sistemu vrijednosti i već je uvela u NATO“.

Odgovarajući na pitanje o odluci Uprave za katastar i državnu imovinu da kao vlasništvo Mitropolije crnogorsko primorske upiše Cetinjski manastir, Đukanović je naveo „da je to još jedan pokušaj uzurpacije crnogorskog kulturno-istorijskog i sakralnog nasljeđa, s jasnim političkim ciljem – da se izvrši srbizacija Crne Gore, i da se pokaže da Crna Gora nema ni svoj državni, ni svoj kulturni, ni svoj nacionalni i vjerski identitet i da je samim time besmisleno postojanje još jedne srpske države“.

„To je naravno politička intencija ideologa i promotera velikosrpskog nacionalizma, i u Crnoj Gori i u regionu. To je već duboko zona krivično-pravne odgovornosti, jer govorimo o pokušaju bespravne uzurpacije nečega što je izuzetno važno, istorijsko i državno dobro Crne Gore. Nemoguće je govoriti o tome da je finansiranje Cetinjskog manastira bilo od strane srpske crkve ili države Srbije. To je imovina države Crne Gore koja je ostala takvom i poslije 1920. godine, nakon što je ukinuta država Crna Gora, a formirana Srpska pravoslavna crkva. I sve je to trajalo do posljednjih godina, kada kreće uzurpacija tog sakralnog nasljeđa Crne Gore i sve se završava ovim“, rekao je Đukanović dodajući da je vjeruje u pravni poredak Crne Gore, te da će se lako dokazati da je to imovina crnogorske Prijestonice.

„A isto tako vjerujem da će pravni sistem Crne Gore u bliskoj budućnosti smoći snage da krivično-pravno procesuira uzurpatore“.

„Popis stanovništva se želi falsifikovati“

Govoreći o popisu, predsjednik Crne Gore je rekao „da je jasno da se želi falsifikovati popis stanovništva u Crnoj Gori“, da se „želi politikantski zloupotrijebiti“ i da se „želi dokazati da su navodno Srbi u Crnoj Gori ugroženi, zbog čega im je potrebna podrška države Srbije“.

„Kako stoje činjenice, kazaću vam: 1981. godine u Srbiji je živjelo 147.000 Crnogoraca, 2011. godine u Srbiji živi 38.000 Crnogoraca. Dakle, otprilike 110.000 manje nego 30 godina ranije. Kada su u pitanju Srbi u Crnoj Gori, 1981. godine je u Crnoj Gori živjelo 9,3 odsto Srba. Trideset godina, kasnije, 2011., živi 28,7 odsto Srba. Dakle toliko o asimilaciji predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori. I toliko o mogućnostima očuvanja crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta Crnogoraca koji žive u Srbiji“, naveo je Đukanović.

Ponovio je da se „velikosrpski nacionalizam suštinski nikada nije pomirio sa crnogorskom nezavisnošću“.

„Treba samo poslušati izjave, ne bilo koga, nego predsjednika Srbije, koji je u više navrata, kritikujući svog prethodnika, kazao da je Tadić svojevremeno dozvolio da Crna Gora postane nezavisna. Kao da smo pitali predsjednika Tadića ili predsjednika Vučića, a ne oslonili se na ono što je istorija i što je definisano međunarodno pravo kroz pravila Badinterove komisije s početka devedesetih godina iz vremena jugoslovenske krize“, naveo je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore je, govoreći o Zakonu o državljanstvu, rekao da su zakonodavni pokušaji tokom prethodnih 16 mjeseci pokušali dovesti u pitanje biračko pravo, pa time i građansko pravo u Crnoj Gori jednog značajnog dijela dijaspore Crne Gore, posebno u zapadnoevropskim zemljama koju dominantno čine predstavnici manjinskih naroda u Crnoj Gori.

Aranžman sa Kinom bilo jedino moguće rješenje, druge ponude bile apsolutno neuporedive

Upitan pleše li Crna Gora i dalje po ivici kineskog dužničkog ropstva i da li mu je žao što je Crna Gora ušla u aranžman izgradnje autoputa, Đukanović je odgovorio „nikako“.

„Mislim da je za Crnu Goru bilo nasušno potrebno da izgradi taj autoput, da je to važno i zbog sigurnosti putovanja kroz Crnu Goru ali još i više – zbog integracije crnogorskog sjevera u Crnu Goru. Žao mi je da se to nije učinilo koju deceniju ranije, ali dobro je da se sada završava ta prva dionica. Kada je u pitanju sam aranžman sa Kinom, to je bilo jedino moguće rješenje, zato što su sve druge ponude bile apsolutno neuporedive. Nemam nikakva saznanja da je bilo ko ozbiljan i bilo što konkretno spomenuo kao osnovanu sumnju za koruptivni aranžman u izgradnji autoputa. Nemam takvih saznanja. Dakle, riječ je o političkom etiketiranju bez ikakve argumentacije. I napokon, želim demantovati ocjenu koju ste izrekli, interpretirajući ocjene nekih drugih ljudi, da je riječ o najskupljem kilometru autoputa. Znate, taj ugovoreni kilometar autoputa u Crnoj Gori je otprilike oko 19 miliona eura. Kada znate da ta prva dionica počinje na 50 metara nadmorske visine, a završava se na oko 1.200 metara nadmorske visine, onda vam je jasno koliko je komplikovana gradnja. Drugo, i tada to nikako nije najskuplje. Imate kilometar autoputa između Švajcarske i Francuske za otprilike 35 miliona, imate u Slovačkoj 32 miliona, imate u Njemačkoj 26 miliona, u Austriji 25 miliona… Dakle, ovo nije najskuplji kilometar autoputa“.

„Kokain ko zna gdje je bio namijenjen“

Govoreći o rekordnoj zaplijeni tone i po kokaina u Crnoj Gori, Đukanović je naveo da je kokain „pao“ zahvaljujući informacijama koje je crnogorska policija dobila od stranih službi, ali i da nije siguran da je ta informacija na pravi način upotrijebljena. Smatra da je ideja bila da se kokain dalje prati da bi bili oktriveni svi koji su učestvovali u procesu krijumčarenja.

„Ovaj kokain ko zna gdje je bio namijenjen, on je definitivno „pao“ zahvaljujući međupolicijskoj saradnji, zahvaljujući informacijama koje je policija Crne Gore dobila od svojih inostranih partnera. Nisam siguran da je na pravi način ta informacija upotrijebljena, zato što mislim da je ideja bila da se ta trgovina samo dalje prati, da bi svi koji su u tom procesu otkrivanja došli do one najpoželjnije informacije, ko je naručilac i ko je krajnji korisnik. Plašim se da je ta okolnost, da se taj kokain u kontejneru banana našao u nekom trenutku u Crnoj Gori, iskorišćen od strane određenih političkih i policijskih struktura u Crnoj Gori, da se od toga napravi dobra politička priča. Ali mi ćemo nažalost svi zajedno, plašim se, sada ostati bez odgovora ko je naručilac, a ko krajnji korisnik“, rekao je Đukanović, dodajući i da je potrebno razumjeti da je Crna Gora na trasi narko-trafikinga.

„Bilo da je riječ o trgovini heroinom, koji potiče sa istoka, prelazi preko Turske, pa preko Balkana ide ka zapadnoj Evropi, ili da je riječ o kokainu koji iz Južne Amerike, Španije, takođe prelazi preko evropskih luka i jedna od tih luka je i Crna Gora. I to je nešto valjda što svi pravilno razumijemo“.

Slične teme:
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

22.07.2026. 16:18

Autor

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

16.07.2026. 16:07

Autor

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

07.07.2026. 21:18

Autor

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije