DRUŠTVO
BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE
(FOTO) Đukanoviću u Veneciji uručena nagrada “Zlatni lav za životno djelo”
Đukanović je rekao da nagrada nije priznanje samo njemu, već „svim našim građanima koji su doprinijeli da savremena Crna Gora bude zemlja prepoznatljive multikulturalnosti i međuvjerskog i međunacionalnog sklada, uspješna evropska priča na Balkanu kako su je do nedavno nazivali međunarodni zvaničnici, kredibilna članica NATO i lider u procesu evropske integracije“

Bivšem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću danas je u palati regije Veneto u Veneciji uručena međunarodna nagrada “Zlatni lav za životno djelo”, koju mu je dodijelio Komitet za Orden Zlatnog venecijanskog lava.

Foto: Kancelarija bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića
On je tom prilikom, između ostalog, rekao da nagrada nije priznanje samo njemu, već „svim našim građanima koji su doprinijeli da savremena Crna Gora bude zemlja prepoznatljive multikulturalnosti i međuvjerskog i međunacionalnog sklada, uspješna evropska priča na Balkanu kako su je do nedavno nazivali međunarodni zvaničnici, kredibilna članica NATO i lider u procesu evropske integracije“.
Kancelarija bivšeg predsjednika dostavila je medijima njegov govor sa svečanosti, koji prenosimo integralno:
„Poštovani gospodine Kandelarezi, poštovani gospodine Prioreski, senatore Baćini, dame i gospodo, učinili ste mi čast pozivom da posjetim Veneciju, i da u ovom istorijskom zdanju primim nagradu ‘Zlatni lav za životno djelo’ koju mi je dodijelio vaš uvaženi Komitet.

Foto: Kancelarija bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića
„Time ste izrazili veliko poštovanje prema meni lično, i prema mojoj zemlji. Crna Gora se posljednjih decenija našla pred krupnim političkim i istorijskim izazovima, na koje je uspjela da odgovori, i da preskoči vjekove. Trasirali smo stratešku državnu politiku koja je omogućila partnerstvo i savezništvo sa zemljama EU i NATO, usvajajući vrijednosti savremenog demokratskog svijeta. Imao sam privilegiju da budem na čelu tima koji je upravljao tim procesima.
„Zadovoljstvo je utoliko veće što ova nagrada dolazi iz Italije, iz zemlje koja je izvorište jedne od najvećih i najuticajnijih kultura i civilizacija u svijetu, s kojom Crna Gora ima duge i duboke istorijske veze.

Foto: Kancelarija bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića
„Još od srednjeg vijeka baštinimo političke i kulturne spone s državama Apeninskog poluostrva, što je imalo veliki značaj za emancipaciju naše države i društva. Najvažnije moderne evropske tekovine i ideje dolazile su u Crnu Goru preko ovih zemalja, i zahvaljujući njima. Samo nepune četiri decenije nakon što je Gutenberg štampao prvu knjigu u Evropi, u Crnu Goru je potkraj 15. vijeka stigla iz Venecije štamparija, u kojoj je štampana prva knjiga u Južnih Slovena.
„U slavnoj crnogorskoj istoriji posebno mjesto imaju odnosi Crne Gore sa Mletačkom republikom, koji su započeli još u srednjem vijeku. Pored političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa između dvije zemlje, uspostavljene su, krajem XV vijeka, i porodične relacije između crnogorske vladarske porodice Crnojević i mletačke plemićke porodice Erico. Nakon pada Crne Gore pod osmansku vlast, Mletačka republika, kao njen susjed, postaje važan crnogorski saveznik u borbi za oslobođenje od osmanske vlasti, a kasnije i oslonac crnogorskim naporima za obnovu nezavisne države. Početkom 17. vijeka uspostavljene su i političke veze Crne Gore sa savojskim vojvodstvom, u namjeri da se pokrene antiosmanski ustanak na Balkanu. Za nas u Crnoj Gori posebno su značajni uticaji i podsticaji koje je naš najveći nacionalni pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš, koji je bio i vladar Crne Gore, nalazio u italijanskoj kulturi.
„Pravi procvat političkih, kulturnih i ekonomskih odnosa nastupio je udajom crnogorske princeze Jelene Petrović Njegoš za prestolonasljednika Viktora Emanuela III, koji je ubrzo postao kralj Italije. Kraljica Jelena je podigla most neprekinutog prijateljstva između naših naroda, čije je temelje učvrstila mudrošću, plemenitošću i dobrotom, i obezbijedila trajno mjesto u dugoj i slavnoj istoriji i svoje Crne Gore i svoje Italije.
„Italija je imala posebno važnu ulogu i u najtežim trenucima za crnogorsku državu neposredno nakon Prvog svjetskog rata. Podržavala je do kraja borbu crnogorskog suverena i vlade u egzilu da očuvaju nezavisnost Crne Gore, iako je, kako se pokazalo, tada ta borba bila uzaludna. Italija je nakon nasilnog ukidanja nezavisne crnogorske države 1918. godine, postala utočište za mnoge borce koji su se tom ukidanju suprotstavljali.
„Odnosi Crne Gore i Italije dobili su novu formu u drugoj polovini XX vijeka, kada je Crna Gora, kao jedna od jugoslovenskih republika imala intenzivne ekonomske odnose sa regijom Pulja. Od obnove nezavisnosti 2006. godine, saradnja dvije države dobila je novi snažan zamah. Italija je jedna od ključnih zemalja u Evropi i svijetu koja bezrezervno podržava evropski i evroatlantski put Crne Gore i regiona.
„Najbolja potvrda čvrstine prijateljstva i savremenih odnosa je projekat podmorskog elektroenergetskog kabla, realizovan u partnerstvu italijanske kompanije Terna i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), kao simbolički pandan uspostavljanju radiotelegrafske veze između Crne Gore i Italije početkom prošlog vijeka. Imao sam čast da zajedno s predsjednikom Serđom Matarelom na svečanoj ceremoniji pustim u rad taj kabl, čija dužina između Peskare i Tivta iznosi 455 km. Dakle, prva štamparija krajem 15. vijeka, prva radiotelegrafska stanica početkom 20., i prva elektroenergetska podmorska veza početkom ovog vijeka istorijski su biljezi epoha koje nas spajaju.
„Italija je i danas ne samo pouzdan susjed i prijatelj, već i jedan od ključnih ekonomskih partnera. Stotine naših studenata koji se školuju na italijanskim univerzitetima najvažniji su resurs naše saradnje, kao zaloga izvjesne budućnosti crnogorsko-italijanskih odnosa.
„Nagradu za životno djelo dobijam kao bivši Predsjednik Crne Gore. Sada imam priliku da podvučem crtu u odnosu na dugu političku karijeru u jednom od najturbulentnijih perioda naše novije istorije. Kada se čovjek osvrne iza sebe, uvijek misli da se nešto moglo uraditi i bolje i drugačije. Ali kad se radi o najvažnijim postignućima Crne Gore kojima sam doprinosio ništa ne bih mijenjao. Ponosan sam na to što smo u vrijeme krvavog raspada Jugoslavije umjesto sukoba i razaranja izabrali mir, učvrstili nacionalno dostojanstvo, prepoznali da rat zvaničnog Beograda sa NATO 1999. godine, nije naš nacionalni interes. Isto tako i na činjenicu da Crna Gora tih godina, po prvi put u istoriji, uspijeva da sama finansira sve svoje državne funkcije, bez bilo čije pomoći sa strane.
„Posebno sam ponosan na referendum o crnogorskoj nezavisnosti 2006. godine, kojim je prvi put na Balkanu jedna država nastala mirnim putem, iako je Crna Gora, kroz istoriju, svoje najvažnije državotvorne ciljeve ostvarivala ratom. Naša mirnim putem obnovljena i međunarodno priznata država prepoznata je kao važan faktor stabilnosti u regionu, članica NATO od prije šest godina, u predvorju EU, najrazvijenija ekonomija na Zapadnom Balkanu. O tome svjedoči i visok nivo direktnih stranih investicija u tom periodu zahvaljujući kojima su realizovani krupni infrastrukturni i turistički projekti. Od 2005. do 2019. Crna Gora je uspjela da poveća BDP per capita po standardu kupovne moći sa 33 na 50 odsto prosjeka EU. Jednom od najvažnijih tekovina mog dugog bavljenja državnim poslovima smatram to što je vlast u Crnoj Gori promijenjena demokratskim putem, kao što je tokom prethodnih 30 godina, demokratskim načinom i birana.
„Još jednom želim da naglasim da je nagrada “Zlatni lav za životno djelo” priznanje ne samo meni, nego svim našim građanima koji su doprinijeli da savremena Crna Gora bude zemlja prepoznatljive multikulturalnosti i međuvjerskog i međunacionalnog sklada, uspješna evropska priča na Balkanu kako su je do nedavno nazivali međunarodni zvaničnici, kredibilna članica NATO i lider u procesu evropske integracije.
„Dozvolite na kraju da zahvalim asocijaciji Gran Premio Internacionale di Venecija, gospodi Silenu Kandelareziju, Mauriliju Prioreskiju i članovima Komiteta, senatoru Mariju Baćiniju i Đuzepeu Bareti, i da pozdravim sve prisutne“, zaključio je Đukanović.
DRUŠTVO
Šef beranske policije: Šćepanović naredio dodatni oprez u Beranama jer postoji rizik od terorizma
„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane, Željko Babović

Odgovarajući na pitanja odbornika u beranskom parlamentu, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane Željko Babović saopštio je da je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naredio dodatan oprez u tom gradu, jer postoji rizik od terorizma, piše RTCG. On je ovo izjavio u odgovoru na pitanja odbornika Vidoja Rmuša i Martina Kljajića, koje je interesovalo zašto policija u Beranama šeta naoružana puškama.
„To je nalog direktora Uprave policije, zato što postoje obavještajni podaci zbog krize na Bliskom istoku, da može doći do eskalacije radikalnih sukoba i moramo biti spremni. Ne možemo čekati da neko puca tu u centru grada ili vrši neki teroristički akt, da mi pođemo u policiju i uzmemo pušku“, istakao je on.
Najviše pažnje na sjednici posvećeno je informaciji o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti.
„Dogodilo se jedno teško ubistvo, izvršeno 70 krivičnih djela, 64 puta narušen je javni red i mir“, kaže Babović, i dodaje da ovaj povećani broj narušavanja nije odraz lošeg stanja javnog reda i mira, nego povećanog profesionalizma policijskih službenika.
„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Željko Babović.
Da li je tačno da je samo kod jednog lica tokom pretresa pronađeno 17 pušaka, zanimalo je odbornika Vidoja Rmuša.
„Ako imate dovoljno novca, mogli ste da se naoružate kao Rambo. I, bogami, me strah da ćete jedan dan vi prvo imati problem s Rambovima, a ne mi“, kaže Rmuš.
„Niko, dok sam ja načelnik, neće moći da dobije dozvolu, a da je operativno interesantno lice“, kaže Babović.
Policija je, rekao je, rasvijetlila slučaj bušenja guma na autima dva sveštenika eparhije Budimljansko-nikšićke.
„To bušenje guma je izvršilo lice S.M., 26 godina, sa kojim su sveštenici imali problem i koga su prijavil“, istakao je.
Da li se nešto radi po pitanju pustošenja šuma na sjeveru, interesuje odbornika Martina Kljajića.
Procjenjuje se da je Crna Gora u minuloj godini oštećena 100 miliona eura pustošenjem šuma, kaže Babović. Tri predmeta formirana su u Beranama, jedan u Rožajama.
Zato načelnik Babović poručuje.
„Ja ću ići, obećavam vam, na hapšenje u Upravi za šume u Beranama. Biće procesuiranja. Nećemo samo Upravu za šume, nego i ostale lokalne organe, jer oni ljudi koji misle da su došli na određene pozicije i da mogu da prave kombinacije, grdno su se prevarili“, istakao je on.
Uz zapošljavanje novih službenika u Odjeljenju bezbjednosti, i dalje nedostaje kadar cijeni načelnik.
„Ja bih najviše volio da imam u Berane, kao što je nekad bilo, 180 policajaca, a ja nemam. Ja imam 34 policajca manjka i 17 inspektora manjka“, kaže on.
Uz usvojenu informaciju o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti, na maratonskoj sjednici Skupštine opštine Berane prihvaćeni su finansijski izvještaji o radu brojnih lokalnih institucija i preduzeća.
Piše: Marija Barjaktarović (RTCG)
DRUŠTVO
Berane: Dojave o bombama u više osnovnih škola lažne
Isti prijeteći mejl stigao je i osnovnim školama u Podgorici, Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori

Zbog dojave o bombi, jutros je evakuisan veliki broj osnovnih škola u Beranama i u Crnoj Gori, saopšteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
Zbog dojave o postavljenoj bombi evakuisana je Osnovna škola “Radomir Mitrović” u Beranama, potvrdio je dopisnici RTCG Mariji Barjaktarević, direktor Aleksandar Vujović. Dojavu su, kaže, dobili mejlom u 7 i 25, policijske ekipe provjeravaju objekat. Nastave danas neće biti.
Kako nam je saopštio mejl je poslat na adrese još sedam škola u Beranama: OŠ “Vuk Karadžić”, “Vukašin Radunović”, u Donjoj Ržanici, Lubnicama, na Polici, kao i osnovnim školama “ Vladislav Rajko Korać” u Štitarima i “Vukajlo Kukalj” u Šekularu.
Portal RTCG je najprije dobio informaciju o dojavi o bombi u OŠ „Pavle Rovinski“ u Podgorici. Nakon toga su iz policije saznali da je cirkularni mejl stigao osnovnim školama u Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori. Dojave o postavljenim bombama stigle su u cetinjske osnovne škole „Njegoš“ i „Lovćanski partizanski odred“, javlja reporterka RTCG Milena Stanojević. Đaci i nastavnici su evakuisani i u toku je pretraga objekata.
Policija je na terenu i provjerava navode.
Uviđaj u toku…
DRUŠTVO
Aco Đukanović: Tužim državu treći put, ovaj predmet će se pamtiti kao Limenka
Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović

„Ovo će biti treći put da tužim državu. Ne znam ko je sudio predmet Limenka, ali kao što se on danas pominje svaki dan, tako će se za nekoliko godina pominjati i ovaj predmet kada budem tužio državu tako mi Boga i Svetoga Vasilija Ostroškog“, kazao je okrivljeni Aco Đukanović na kontroli optužnice u Osnovnom sudu u Nikšiću, gdje mu se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović.
U opširnom izlaganju posebno se zadržala na pitanju obezbjeđenja njenog brata, Milo Đukanović, osporavajući navode iz izvještaja državnih organa.
Kazala je da je Milo Đukanović od 1991. godine, kada je prvi put stupio na funkciju premijera, pa sve do 2023. godine, bez prekida bio štićena ličnost, uz obezbjeđenje koje je, kako je navela, bilo organizovano na više nivoa – vidljivo i prikriveno.
Prema njenim riječima, to obezbjeđenje uključivalo je kolone sa tri do četiri vozila, kao i pripadnike koji su djelovali diskretno, ali su bili stalno prisutni, naoružani dugim cijevima, uz pancire i kompletnu prateću opremu koja ide uz zaštitu najviših državnih funkcionera.
Navela je da su bezbjednosne procjene ukazivale na visok stepen ugroženosti, ističući da je njen brat imao čak sedam elemenata koji su ukazivali na potencijalnu prijetnju po njegov život, zbog čega je takav nivo obezbjeđenja bio kontinuiran i pojačan.
„U porodičnoj kući sam mnogo puta zaticala metke i kutije municije i sklanjala ih jer su djeca bila mala“, kazala je ona, dodajući da su pripadnici obezbjeđenja boravili ne samo u dvorištu, već i u samoj kući.Istakla je i da su se pripadnici obezbjeđenja nalazili u objektima u neposrednoj blizini kuće, uključujući i zgrade i prostor oko gimnazije koja se nalazi u blizini, gdje je, kako je navela, viđala naoružane ljude sa dugim cijevima.
„Koliko ih je bilo po dvorištu i po kući, o tome da i ne govorim“, rekla je.
Dodala je da su takve okolnosti bile svakodnevne i da je, kako tvrdi, svima bilo jasno da se radi o štićenoj ličnosti sa visokim nivoom bezbjednosnih mjera.
„Toliko o tome da Milo Đukanović nije imao zaštitu“, kazala je ona.Ona je na osnovu toga dovela u pitanje tačnost izvještaja Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost, ocjenjujući ih „potpuno obezvrijeđenim“ i navodeći da sadrže „ortodoksne neistine“, posebno u dijelu koji se odnosi na prisustvo oružja i municije u porodičnoj kući.
U nastavku izlaganja, Ana Đukanović je kazala da optužnica ne sadrži elemente propisane Zakonik o krivičnom postupku, navodeći da u njoj nema obrazloženja stanja stvari, dokaza kojima se činjenice utvrđuju, niti odnosa tužilaštva prema odbrani okrivljenog.
„Ništa od toga nema u optužnici“, rekla je ona, dodajući da tužiteljka kao strana u postupku mora poštovati ista pravila kao i odbrana i okrivljeni.
Posebno se osvrnula na pitanje umišljaja, ističući da je u optužnici, kako je kazala, samo prepisana zakonska formulacija bez konkretnog obrazloženja.
„Umišljaj je ključni element krivične odgovornosti, a tužiteljka se njime suštinski nije bavila“, navela je.
Ukazala je i na balistički nalaz, prema kojem municija potiče iz 1980-ih godina, iz vremena njihovog pokojnog oca, naglašavajući da tužilaštvo taj nalaz nije adekvatno analiziralo niti ga blagovremeno dostavilo odbrani.
Đukanović je u obraćanju sudu naveo da je službenik Centra bezbjednosti Nikšić Velibor Koprivica „17 godina držao predmet“ koji se odnosi na raniju prijavu krađe iz njegove kuće, te da je tek sada, kako tvrdi, taj predmet iskorišćen u ovom postupku.
Kazao je i da je druga provala u njegovu kuću bila prije šest i po godina, ali da ni tada, kako tvrdi, nije bilo konkretnih radnji.
„Tužilaštvo u Nikšiću za 28 dana podiže optužnicu, a za 17 godina ništa nije urađeno“, rekao je on.Istakao je da mu je zaprijećena kazna od šest godina zatvora, „da mu se djeca pate“, te da smatra nezakonitim korišćenje određenih informacija koje, kako tvrdi, nijesu dostavljene ni sudu ni odbrani, a korišćene su protiv njega.
Branilac okrivljenog Slobodan Stašević predložio je da se u spise predmeta uvrste zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje stana i pomoćnih objekata u Nikšiću, naredba za pretres stana u Podgorici, kao i krivična prijava predata Specijalnom državnom tužilaštvu.
Takođe je predložio da se izvrši uvid u dokaze koje tužilaštvo nije priložilo, a nalaze se u spisima, i to izvještaj o DNK vještačenju i izvještaj o daktiloskopskom vještačenju, kao i da se saslušaju svjedoci na okolnosti porijekla municije u kući: Zoran Radević, Radosav Lješković, Željko Vukčević, Veselin Pešić, Milan Kovačević i Mihajlo Vuksanović.
Predložio je i da se pribavi kompletna dokumentacija, te da se naloži policiji u Nikšiću da, u skladu sa aktom od 20. marta, dostavi sudu i tužilaštvu cjelokupan materijal kojim raspolaže u vezi sa predmetom iz 31. avgusta 2009. godine, kao i da se vlasniku vrate četiri ukradena pištolja, tri dozvole i jedna potvrda izdata od strane Ministarstva unutrašnjih poslova kojom se potvrđuje da je dobio na poklon četvrti revolver.
Sud je potom donio rješenje kojim se odbija predlog odbrane da se optuženom ukine mjera zabrane napuštanja stana, cijeneći da i dalje postoje razlozi za njeno trajanje, uz napomenu da će se svaka dva mjeseca vršiti kontrola izrečenih mjera.
Postupajući sudija Mirko Kojović kazao je da će odluka o kontroli optužnice biti dostavljena u zakonskom roku.
Aco Đukanović je novinarima nakon suđenja na pitanje novinarke hoće li danas davati izjave medijima prvo pitao odakle je, a kad je ona odgovorila „Vijesti“ on kazao „40 godina me ništa niste pitali, nemate ni moralno pravo za to, a svaki dan ste pisali o meni“.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
HRONIKA7 сати ranijePut Berane – Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić
DRUŠTVO3 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA1 дан ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje











