DRUŠTVO
BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE
(FOTO) Đukanoviću u Veneciji uručena nagrada “Zlatni lav za životno djelo”
Đukanović je rekao da nagrada nije priznanje samo njemu, već „svim našim građanima koji su doprinijeli da savremena Crna Gora bude zemlja prepoznatljive multikulturalnosti i međuvjerskog i međunacionalnog sklada, uspješna evropska priča na Balkanu kako su je do nedavno nazivali međunarodni zvaničnici, kredibilna članica NATO i lider u procesu evropske integracije“

Bivšem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću danas je u palati regije Veneto u Veneciji uručena međunarodna nagrada “Zlatni lav za životno djelo”, koju mu je dodijelio Komitet za Orden Zlatnog venecijanskog lava.

Foto: Kancelarija bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića
On je tom prilikom, između ostalog, rekao da nagrada nije priznanje samo njemu, već „svim našim građanima koji su doprinijeli da savremena Crna Gora bude zemlja prepoznatljive multikulturalnosti i međuvjerskog i međunacionalnog sklada, uspješna evropska priča na Balkanu kako su je do nedavno nazivali međunarodni zvaničnici, kredibilna članica NATO i lider u procesu evropske integracije“.
Kancelarija bivšeg predsjednika dostavila je medijima njegov govor sa svečanosti, koji prenosimo integralno:
„Poštovani gospodine Kandelarezi, poštovani gospodine Prioreski, senatore Baćini, dame i gospodo, učinili ste mi čast pozivom da posjetim Veneciju, i da u ovom istorijskom zdanju primim nagradu ‘Zlatni lav za životno djelo’ koju mi je dodijelio vaš uvaženi Komitet.

Foto: Kancelarija bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića
„Time ste izrazili veliko poštovanje prema meni lično, i prema mojoj zemlji. Crna Gora se posljednjih decenija našla pred krupnim političkim i istorijskim izazovima, na koje je uspjela da odgovori, i da preskoči vjekove. Trasirali smo stratešku državnu politiku koja je omogućila partnerstvo i savezništvo sa zemljama EU i NATO, usvajajući vrijednosti savremenog demokratskog svijeta. Imao sam privilegiju da budem na čelu tima koji je upravljao tim procesima.
„Zadovoljstvo je utoliko veće što ova nagrada dolazi iz Italije, iz zemlje koja je izvorište jedne od najvećih i najuticajnijih kultura i civilizacija u svijetu, s kojom Crna Gora ima duge i duboke istorijske veze.

Foto: Kancelarija bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića
„Još od srednjeg vijeka baštinimo političke i kulturne spone s državama Apeninskog poluostrva, što je imalo veliki značaj za emancipaciju naše države i društva. Najvažnije moderne evropske tekovine i ideje dolazile su u Crnu Goru preko ovih zemalja, i zahvaljujući njima. Samo nepune četiri decenije nakon što je Gutenberg štampao prvu knjigu u Evropi, u Crnu Goru je potkraj 15. vijeka stigla iz Venecije štamparija, u kojoj je štampana prva knjiga u Južnih Slovena.
„U slavnoj crnogorskoj istoriji posebno mjesto imaju odnosi Crne Gore sa Mletačkom republikom, koji su započeli još u srednjem vijeku. Pored političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa između dvije zemlje, uspostavljene su, krajem XV vijeka, i porodične relacije između crnogorske vladarske porodice Crnojević i mletačke plemićke porodice Erico. Nakon pada Crne Gore pod osmansku vlast, Mletačka republika, kao njen susjed, postaje važan crnogorski saveznik u borbi za oslobođenje od osmanske vlasti, a kasnije i oslonac crnogorskim naporima za obnovu nezavisne države. Početkom 17. vijeka uspostavljene su i političke veze Crne Gore sa savojskim vojvodstvom, u namjeri da se pokrene antiosmanski ustanak na Balkanu. Za nas u Crnoj Gori posebno su značajni uticaji i podsticaji koje je naš najveći nacionalni pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš, koji je bio i vladar Crne Gore, nalazio u italijanskoj kulturi.
„Pravi procvat političkih, kulturnih i ekonomskih odnosa nastupio je udajom crnogorske princeze Jelene Petrović Njegoš za prestolonasljednika Viktora Emanuela III, koji je ubrzo postao kralj Italije. Kraljica Jelena je podigla most neprekinutog prijateljstva između naših naroda, čije je temelje učvrstila mudrošću, plemenitošću i dobrotom, i obezbijedila trajno mjesto u dugoj i slavnoj istoriji i svoje Crne Gore i svoje Italije.
„Italija je imala posebno važnu ulogu i u najtežim trenucima za crnogorsku državu neposredno nakon Prvog svjetskog rata. Podržavala je do kraja borbu crnogorskog suverena i vlade u egzilu da očuvaju nezavisnost Crne Gore, iako je, kako se pokazalo, tada ta borba bila uzaludna. Italija je nakon nasilnog ukidanja nezavisne crnogorske države 1918. godine, postala utočište za mnoge borce koji su se tom ukidanju suprotstavljali.
„Odnosi Crne Gore i Italije dobili su novu formu u drugoj polovini XX vijeka, kada je Crna Gora, kao jedna od jugoslovenskih republika imala intenzivne ekonomske odnose sa regijom Pulja. Od obnove nezavisnosti 2006. godine, saradnja dvije države dobila je novi snažan zamah. Italija je jedna od ključnih zemalja u Evropi i svijetu koja bezrezervno podržava evropski i evroatlantski put Crne Gore i regiona.
„Najbolja potvrda čvrstine prijateljstva i savremenih odnosa je projekat podmorskog elektroenergetskog kabla, realizovan u partnerstvu italijanske kompanije Terna i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), kao simbolički pandan uspostavljanju radiotelegrafske veze između Crne Gore i Italije početkom prošlog vijeka. Imao sam čast da zajedno s predsjednikom Serđom Matarelom na svečanoj ceremoniji pustim u rad taj kabl, čija dužina između Peskare i Tivta iznosi 455 km. Dakle, prva štamparija krajem 15. vijeka, prva radiotelegrafska stanica početkom 20., i prva elektroenergetska podmorska veza početkom ovog vijeka istorijski su biljezi epoha koje nas spajaju.
„Italija je i danas ne samo pouzdan susjed i prijatelj, već i jedan od ključnih ekonomskih partnera. Stotine naših studenata koji se školuju na italijanskim univerzitetima najvažniji su resurs naše saradnje, kao zaloga izvjesne budućnosti crnogorsko-italijanskih odnosa.
„Nagradu za životno djelo dobijam kao bivši Predsjednik Crne Gore. Sada imam priliku da podvučem crtu u odnosu na dugu političku karijeru u jednom od najturbulentnijih perioda naše novije istorije. Kada se čovjek osvrne iza sebe, uvijek misli da se nešto moglo uraditi i bolje i drugačije. Ali kad se radi o najvažnijim postignućima Crne Gore kojima sam doprinosio ništa ne bih mijenjao. Ponosan sam na to što smo u vrijeme krvavog raspada Jugoslavije umjesto sukoba i razaranja izabrali mir, učvrstili nacionalno dostojanstvo, prepoznali da rat zvaničnog Beograda sa NATO 1999. godine, nije naš nacionalni interes. Isto tako i na činjenicu da Crna Gora tih godina, po prvi put u istoriji, uspijeva da sama finansira sve svoje državne funkcije, bez bilo čije pomoći sa strane.
„Posebno sam ponosan na referendum o crnogorskoj nezavisnosti 2006. godine, kojim je prvi put na Balkanu jedna država nastala mirnim putem, iako je Crna Gora, kroz istoriju, svoje najvažnije državotvorne ciljeve ostvarivala ratom. Naša mirnim putem obnovljena i međunarodno priznata država prepoznata je kao važan faktor stabilnosti u regionu, članica NATO od prije šest godina, u predvorju EU, najrazvijenija ekonomija na Zapadnom Balkanu. O tome svjedoči i visok nivo direktnih stranih investicija u tom periodu zahvaljujući kojima su realizovani krupni infrastrukturni i turistički projekti. Od 2005. do 2019. Crna Gora je uspjela da poveća BDP per capita po standardu kupovne moći sa 33 na 50 odsto prosjeka EU. Jednom od najvažnijih tekovina mog dugog bavljenja državnim poslovima smatram to što je vlast u Crnoj Gori promijenjena demokratskim putem, kao što je tokom prethodnih 30 godina, demokratskim načinom i birana.
„Još jednom želim da naglasim da je nagrada “Zlatni lav za životno djelo” priznanje ne samo meni, nego svim našim građanima koji su doprinijeli da savremena Crna Gora bude zemlja prepoznatljive multikulturalnosti i međuvjerskog i međunacionalnog sklada, uspješna evropska priča na Balkanu kako su je do nedavno nazivali međunarodni zvaničnici, kredibilna članica NATO i lider u procesu evropske integracije.
„Dozvolite na kraju da zahvalim asocijaciji Gran Premio Internacionale di Venecija, gospodi Silenu Kandelareziju, Mauriliju Prioreskiju i članovima Komiteta, senatoru Mariju Baćiniju i Đuzepeu Bareti, i da pozdravim sve prisutne“, zaključio je Đukanović.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA3 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
DRUŠTVO3 дана ranijeDječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju








