Connect with us

POLITIKA

OGLASILI SE SAOPŠTENJEM POVODOM PROMJENE VLASTI 30. AVGUSTA 2020. KADA JE DPS PORAŽEN NAKON TRI DECENIJE

DPS: Danas je dvije godine od početka propadanja naše države, zato što hitnije na izborima treba smijeniti najgoru vlast u istoriji Crne Gore

Iz Đukanovićeve partije ističu da su „sluganstvom tuđim interesima i zanemarivanjem crnogorskih, dvije vlade ugrozile su evropski put i na najgrublji način poljuljali vrijednosne temelje koje su decenijama unazad izgrađivale generacije i generacije naših predaka“

Duško Marković i Milo Đukanović, Foto: Boris Pejović

Dvije godine od parlamentarnih izbora na kojima je promijenjena vlast u Crnoj Gori, period je potpunog mraka i sunovrata naše države. Oni koji su bili decenijski gubitnici, kada su poslije dugogodišnje čežnje za funkcijama, zasjeli u fotelje, pokazali su da baš ništa ne znaju i ne umiju, sem da upropaste, unište, razore ono što je decenijama stvarano.

To je saopšteno iz Demokratske partije socijalista (DPS), čiji je lider Milo Đukanović.

„Kako danas, nakon dvije godine propadanja, karikaturalno zvuči zaglušujuća “upitanost” onih koji su dobili priliku 30. avgusta: A šta je to DPS uradila tokom svojih mandata? Odgovor je: Sve. I sve smo to radili, ne uz vašu pomoć, nego uprkos vama i vašoj destrukciji. Od uvođenja višestranačja, odbrane mira i multietničkog sklada, minimalnog stradanja tokom NATO intervencije u SRJ, do uspostavljanja ekonomske održivosti, obnove nezavisnosti, članstva u NATO i realizacije najkrupnijih investicionih projekata u istoriji Crne Gore. To je naš politički kapital, a pogledajte danas kakav je vaš“.

Svjedočili su, kažu iz DPS-a, za ove dvije godine najgorem vođenju države koje je od tog 30. avgusta 2020. postala svojevrsna politička legitimacija nesposobnosti, bahatosti, neznanja, korumpiranosti vajnih “oslobodilaca”.

Navode da je Crna Gora bila primjer funkcionalne države na Balkanu, a da su danas sve njene institucije paralisane.

„U ove dvije godine oboreni su gotovo svi neslavni rekordi: u visini stope nezaposlenosti i to još od obnove nezavisnosti, u frapantnom porastu cijena, u nevjerovatno visokoj inflaciji, u broju izgubljenih života u borbi protiv epidemije, u sistematskom uništenju svih segmenata ove države i društva: od ekonomije, preko privrede, do kulture, prosvjete i nauke“, piše u saopštenju.

Dodaju da su građani svjedočili tajnim zaduživanjima, što je rezultiralo finansijskim slomom države.

„Emitivne turističke destinacije pretvorene su u vašarišta; pojedina državna preduzeća nekada privredni giganti dovedeni su do ivice bankrota; ugašena su mnoga uspješna preduzeća; uspješni investitori otjerani su iz Crne Gore; državna uprava razorena je prebukiranjem i zapošljavanjem nestručnog kadra, uglavnom partijskih uhljeba, rođaka i prijatelja “oslobodilaca”. Obrazovni sistem je ostao bez strategije razvoja, sa nestručnim, politički podobnim kadrom; bezbjednosni sistem podređen i u funkciji nekih drugih država i struktura; pravosuđe i zdravstvo su na koljenima, dok nas povampireni velikosrpski nacionalizam vraća u devedesete godine raspada Jugoslavije“.

Ističu da su „sluganstvom tuđim interesima i zanemarivanjem crnogorskih, dvije vlade ugrozile su evropski put i na najgrublji način poljuljali vrijednosne temelje koje su decenijama unazad izgrađivale generacije i generacije naših predaka“.

Smatraju da su najveće žrtve ove vlasti građani.

„“Oslobodioci” koje su i naši međunarodni partneri dočekali kao “dašak promjena”, pokazali su u ove dvije godine kako u rekordnom roku jednu stabilnu i prosperitetnu državu, dovesti do ivice ponora. Ipak, glavni problem političkim krugovima izvan Crne Gore i njihovim poslušnicima u Crnoj Gori je taj što se Crna Gora nije predala. Niti će. Svakome dobronamjernom je jasno da nakon ovog lošeg eksperimenta, što hitnije treba dogovoriti pripremu vanrednih parlamentarnih izbora na kojima bi Crna Gora dobila evropsku vladu koja će biti garant dalje stabilnosti i napretka države. I što je najvažnije – boljeg kvaliteta života svih građana. Crna Gora nema više vremena za gubljenje. Neznaveni amateri, nesposobni, zlonamjerni kalkulanti, umišljeni i nedovršeni vladari, spremni da služe svima sem interesu svoje države, preciznije, najgora vlast koju je Crna Gora ikad imala, mora da što prije ode u prošlost. Sasvim smo uvjereni da će se to dogoditi na predstojećim izborima, koji treba da budu svojevrsni referendum protiv loše vlasti koja je za dvije godine Crnu Goru unazadila za decenije“, zaključuje se u saopštenju.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini

Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.

„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.

Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.

Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.

Skupština je nakon toga nastavljena.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.


Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.

Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).


Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.


Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.

Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.


Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.


Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.


Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.


Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije