POLITIKA
KAZNA U VIDU UMANJENJA PLATE ZA 40 ODSTO ZA ŠEST MJESECI
Zbog nezakonite penzije Ranka Krivokapića od oko 2.000 eura kažnjena samo službenica
Lazović pred disciplinskom komisijom navela da je radila po nalogu tadašnje direktorice Fonda PIO Jadranke Milošević (DPS), protiv koje je bivše tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu, a koju je Vlada ove godine postavila u upravni odbor Fonda

Slučaj nezakonite dodjele penzije Ranku Krivokapiću, bivšeg predsjednika Skupštine i sadašnjem ministru vanjskih poslova, za sada je okončan tako što je samo postupajuća službenica – načelnica za ino osiguranja Snežana Lazović zbog teške povrede radne obaveze disciplinski kažnjena sa umanjenjem plate za 40 odsto za šest mjeseci.
Rješenjem o penzionisanju Krivokapića, prvo od 4. decembra 2020. utvrđena je njegova penzija na 1.479 eura a zatim novim rješenjem od 15. decembra 2020. na 1.934 eura. Njemu je tada pravo na penziju priznato na osnovu člana 108 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je uvećavao iznose penzije za visoke državne službenike, ali je taj član Ustavni sud ukinuo u aprilu 2017. godine. Njemu je tada Fond PIO priznao ovo pravo jer je zahtjev za penzionisanje navodno predao Ministarstvu rada i socijalnog staranja 29. novembra 2016. godine, pišu „Vijesti“.
Fond PIO je nakon vođenja drugostepenog postupka u avgustu prošle godine ukinuo rješenje o penzionisanju uz zahtjev da Krivokapić vrati osam primljenih penzija od po 1.934 eura, odnosno ukupno skoro 16 hiljada eura. Krivokapić je uložio žalbu Upravnom sudu, kod kojeg je postupak još u toku.
Lazović je u svojoj izjavi disciplinskoj komisiji navela da je nesporno da je pri odlučivanju napravila grešku u korist Krivokapića na taj način što je zanemarila pravne posljedice odluke Ustavnog suda, o čemu, kako je rekla nije bila upoznata. Ona je više puta navela da je za odlučivanje rješavanja i potpisivanje ovog rješenja ovlastila tadašnja direktorica Jadranka Milošević (DPS), koja je imala potpuni uvid u taj predmet, navode „Vijesti“.
Milošević je sa pozicije direktora smijenjena u junu 2021. godine, a zatim je prestao i radni odnos u Fondu PIO, zbog čega protiv nje mogao biti vođen disciplinski postupak. Nova uprava Fonda PIO je protiv Jadranke Milošević podnijela krivičnu prijavu koju je tužilaštvo odbacilo. Fond je podnio i zahtjev za reviziju takve odluke, ali je Vrhovno državno tužilaštvo odbacilo nekoliko dana prije promjena u toj instituciji. Vlada je početkom avgusta ove godine postavila Jadranku Milošević u upravni odbor Fonda PIO.
Lazović pred disciplinskom komisijom navodi da je tadašnja direktorica Milošević pozvala početkom decembra 2020. godine i uručila joj zahtjev za priznavanje prava na starosnu penziju Ranku Krivokapiću. Ona navodi i da joj je Milošević tada usmeno kazala da postupi po tom zahtjevu.
Lazović je navela da je ona sporno rješenje donijela i potpisala, nakon što je za to ovlastila tadašnja direktorica, kao i da je uvid u rješenje imala Milošević nakon što je to tražila od nje. Ona je kazala i da je tadašnja direktorica znala i vidjela datum na zahtjevu iz 2016. godine i da je bila u potpunosti upoznata sa predmetom.
Pomoćnica direktora Milka Vranješ, je kao pretpostavljena Snežani Lazović, istakla da je direktorica Fonda imala pravo da na načelnicu Lazović prenese pravo odlučivanja i potpisivanja rješenja. Vranješ je navela da joj je Lazović mejlom uputila zahtjev za tehnički pristup aplikaciji za rješavanje predmeta i da ga je ona samo proslijedila Sektoru za informacione tehnologije. Vranješ je kazala da nije tada imala uvid u sam predmet, kao i da nije znala da se zahtjevom traži penzionisanje po Zakonu o sprečavanju korupcije, niti da je zahtjev predat 2016. godine.
Ona je navela da je svim načelnicima, pa i Lazović, omogućen pristup katalogu propisa gdje se nalazi i Odluka Ustavnog suda iz 2017. godine o ukidanje člana zakona po kojem je traženo penzionisanje. Kazala je i da je naknadni uvid u predmet imala u junu 2021. godine, nakon zahtjeva novog direktora, kao i da je utvrdila da je Lazović rješenje donijala suprotno Ustavu Crne Gore zbog čega je i dala predlog za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje.
Službenicu u disciplinskom postupku zastupao advokat Krivokapića
Službenicu Lazović je u disciplinskom postupku zastupao advokat Nikola Martinović, koji je i advokat Ranka Krivokapića u sporu protiv Fonda PIO.
Martinović je kazao da se prema zakonu o upravnom postupku blagovremenost zahtjeva prema vremenu kada je prvi put predat, a ako je predat nenadležnom organu onda je on dužan da predmet ustupi nadležnom organu sa tim da se rok računa od dana prvog prijema.
Ranko Krivokapić je zahtjev za penzionisanje, prema izvodima iz dokumentacije, predao Ministarstvu rada i socijalnog staranja 29. novembra 2016. godine na ime tadašnjeg državnog sekretara Nikole Dedeića, funkcionera DPS-a. Istog dana je Dedeić odlukom Vlade postavljen za zamjenika generalnog sekretara Vlade. Kako zahtjev nije bio naslovljen na Ministarstvo već na osobu, službenici ministarstva ga nisu otvarali niti su ga slali Dedeiću na novu funkciju. Taj zahtjev je navodno otkriven tek u novembru 2020. kada se ministarstvu ponovo obratio Krivokapić. Nova Vlada je izabrana u decembru 2020. godine, a promjene u Fondu PIO desile su se tek u junu 2021.
Vraneš je u izjavi pred disciplinskom komisijom pojasnila, da se iako je zahtjev predat prije odluke Ustavnog suda ne može primijeniti član 152 Ustava, jer nije bio pravosnažno okončan u momentu donošenja odluke Ustavnog suda.
Milošević svjesno navela neistinu u zvaničnom odgovoru
Afera o nezakonitoj penziji visokog državnog funkcionera otkrivena je nakon što je novinar portala pcnen Vuk Vujisić tražio podatke o ovom penzionisanju.
Prema izjavi službenice odsjeka za pravne poslove Ivane Radulović, ona je zahtjev novinara Vujisića odbila nakon što je to od nje usmeno zahtijevala tadašnja direktorica Milošević.
Vujisić se žalio Agenciji za zaštitu podataka koja je poništila rješenje Fonda o odbijanju zahtjeva za pristup podacima.
Milošević odbija i novo rješenje dan pred svoju smjenu 14. novembra 2021. godine uz obrazloženje da Ranko Krivokapić nije ostvario pravo za penziju kod Fonda PIO. Milošević je u tom zvaničnom dokumentu iznijela neistinu, jer je od početka bila upoznata sa predmetom i znala je da Krivokapić već šest mjeseci prima penziju od skoro dvije hiljade eura.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
POLITIKA
(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“
„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.
Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.
Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.
„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:
“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.
Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.
“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.
Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.
“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















