Connect with us

POLITIKA

KAZNA U VIDU UMANJENJA PLATE ZA 40 ODSTO ZA ŠEST MJESECI

Zbog nezakonite penzije Ranka Krivokapića od oko 2.000 eura kažnjena samo službenica

Lazović pred disciplinskom komisijom navela da je radila po nalogu tadašnje direktorice Fonda PIO Jadranke Milošević (DPS), protiv koje je bivše tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu, a koju je Vlada ove godine postavila u upravni odbor Fonda

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Slučaj nezakonite dodjele penzije Ranku Krivokapiću, bivšeg predsjednika Skupštine i sadašnjem ministru vanjskih poslova, za sada je okončan tako što je samo postupajuća službenica – načelnica za ino osiguranja Snežana Lazović zbog teške povrede radne obaveze disciplinski kažnjena sa umanjenjem plate za 40 odsto za šest mjeseci.

Rješenjem o penzionisanju Krivokapića, prvo od 4. decembra 2020. utvrđena je njegova penzija na 1.479 eura a zatim novim rješenjem od 15. decembra 2020. na 1.934 eura. Njemu je tada pravo na penziju priznato na osnovu člana 108 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je uvećavao iznose penzije za visoke državne službenike, ali je taj član Ustavni sud ukinuo u aprilu 2017. godine. Njemu je tada Fond PIO priznao ovo pravo jer je zahtjev za penzionisanje navodno predao Ministarstvu rada i socijalnog staranja 29. novembra 2016. godine, pišu „Vijesti“.

Fond PIO je nakon vođenja drugostepenog postupka u avgustu prošle godine ukinuo rješenje o penzionisanju uz zahtjev da Krivokapić vrati osam primljenih penzija od po 1.934 eura, odnosno ukupno skoro 16 hiljada eura. Krivokapić je uložio žalbu Upravnom sudu, kod kojeg je postupak još u toku.

Lazović je u svojoj izjavi disciplinskoj komisiji navela da je nesporno da je pri odlučivanju napravila grešku u korist Krivokapića na taj način što je zanemarila pravne posljedice odluke Ustavnog suda, o čemu, kako je rekla nije bila upoznata. Ona je više puta navela da je za odlučivanje rješavanja i potpisivanje ovog rješenja ovlastila tadašnja direktorica Jadranka Milošević (DPS), koja je imala potpuni uvid u taj predmet, navode „Vijesti“.

Milošević je sa pozicije direktora smijenjena u junu 2021. godine, a zatim je prestao i radni odnos u Fondu PIO, zbog čega protiv nje mogao biti vođen disciplinski postupak. Nova uprava Fonda PIO je protiv Jadranke Milošević podnijela krivičnu prijavu koju je tužilaštvo odbacilo. Fond je podnio i zahtjev za reviziju takve odluke, ali je Vrhovno državno tužilaštvo odbacilo nekoliko dana prije promjena u toj instituciji. Vlada je početkom avgusta ove godine postavila Jadranku Milošević u upravni odbor Fonda PIO.

Lazović pred disciplinskom komisijom navodi da je tadašnja direktorica Milošević pozvala početkom decembra 2020. godine i uručila joj zahtjev za priznavanje prava na starosnu penziju Ranku Krivokapiću. Ona navodi i da joj je Milošević tada usmeno kazala da postupi po tom zahtjevu.

Lazović je navela da je ona sporno rješenje donijela i potpisala, nakon što je za to ovlastila tadašnja direktorica, kao i da je uvid u rješenje imala Milošević nakon što je to tražila od nje. Ona je kazala i da je tadašnja direktorica znala i vidjela datum na zahtjevu iz 2016. godine i da je bila u potpunosti upoznata sa predmetom.

Pomoćnica direktora Milka Vranješ, je kao pretpostavljena Snežani Lazović, istakla da je direktorica Fonda imala pravo da na načelnicu Lazović prenese pravo odlučivanja i potpisivanja rješenja. Vranješ je navela da joj je Lazović mejlom uputila zahtjev za tehnički pristup aplikaciji za rješavanje predmeta i da ga je ona samo proslijedila Sektoru za informacione tehnologije. Vranješ je kazala da nije tada imala uvid u sam predmet, kao i da nije znala da se zahtjevom traži penzionisanje po Zakonu o sprečavanju korupcije, niti da je zahtjev predat 2016. godine.

Ona je navela da je svim načelnicima, pa i Lazović, omogućen pristup katalogu propisa gdje se nalazi i Odluka Ustavnog suda iz 2017. godine o ukidanje člana zakona po kojem je traženo penzionisanje. Kazala je i da je naknadni uvid u predmet imala u junu 2021. godine, nakon zahtjeva novog direktora, kao i da je utvrdila da je Lazović rješenje donijala suprotno Ustavu Crne Gore zbog čega je i dala predlog za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje.

Službenicu u disciplinskom postupku zastupao advokat Krivokapića

Službenicu Lazović je u disciplinskom postupku zastupao advokat Nikola Martinović, koji je i advokat Ranka Krivokapića u sporu protiv Fonda PIO.

Martinović je kazao da se prema zakonu o upravnom postupku blagovremenost zahtjeva prema vremenu kada je prvi put predat, a ako je predat nenadležnom organu onda je on dužan da predmet ustupi nadležnom organu sa tim da se rok računa od dana prvog prijema.

Ranko Krivokapić je zahtjev za penzionisanje, prema izvodima iz dokumentacije, predao Ministarstvu rada i socijalnog staranja 29. novembra 2016. godine na ime tadašnjeg državnog sekretara Nikole Dedeića, funkcionera DPS-a. Istog dana je Dedeić odlukom Vlade postavljen za zamjenika generalnog sekretara Vlade. Kako zahtjev nije bio naslovljen na Ministarstvo već na osobu, službenici ministarstva ga nisu otvarali niti su ga slali Dedeiću na novu funkciju. Taj zahtjev je navodno otkriven tek u novembru 2020. kada se ministarstvu ponovo obratio Krivokapić. Nova Vlada je izabrana u decembru 2020. godine, a promjene u Fondu PIO desile su se tek u junu 2021.

Vraneš je u izjavi pred disciplinskom komisijom pojasnila, da se iako je zahtjev predat prije odluke Ustavnog suda ne može primijeniti član 152 Ustava, jer nije bio pravosnažno okončan u momentu donošenja odluke Ustavnog suda.

Milošević svjesno navela neistinu u zvaničnom odgovoru

Afera o nezakonitoj penziji visokog državnog funkcionera otkrivena je nakon što je novinar portala pcnen Vuk Vujisić tražio podatke o ovom penzionisanju.

Prema izjavi službenice odsjeka za pravne poslove Ivane Radulović, ona je zahtjev novinara Vujisića odbila nakon što je to od nje usmeno zahtijevala tadašnja direktorica Milošević.

Vujisić se žalio Agenciji za zaštitu podataka koja je poništila rješenje Fonda o odbijanju zahtjeva za pristup podacima.

Milošević odbija i novo rješenje dan pred svoju smjenu 14. novembra 2021. godine uz obrazloženje da Ranko Krivokapić nije ostvario pravo za penziju kod Fonda PIO. Milošević je u tom zvaničnom dokumentu iznijela neistinu, jer je od početka bila upoznata sa predmetom i znala je da Krivokapić već šest mjeseci prima penziju od skoro dvije hiljade eura.

POLITIKA

Adžić: „Ne bih rekao da je Knežević bio napadnut i da je njegova bezbjednost bila ugrožena“

“Knežević može nositi oružje, ali će za to biti sankcionisan kao i svaki drugi građanin koji nelegalno nosi oružje”, jasan je Adžić

Adžić

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, povodom jučerašnjeg incidenta na podgoričkom aerodromu, kazao je da jedan od lidera DF-a Milan Knežević može nositi oružje ali će biti sankcionisan kao i “svaki drugi građanin koji nelegalno nosi oružje”.

Adžić je rekao da je odgledao snimak incidenta objavljenog u medijima i da sudeći po njemu “ne bi rekao da je Knežević bio napadnut i da je njegova bezbjednost bila ugrožena”.

On je u emisiji na Adria TV poručio je Kneževiću, ali i svima drugima, da se “ni na koji način ne pokušavaju igrati sa institucijama i državom”.

“Knežević može nositi oružje, ali će za to biti sankcionisan kao i svaki drugi građanin koji nelegalno nosi oružje”, jasan je Adžić.

Komentarišući navode Kneževića da se osjeća ugroženo, Adžić smatra da nema prostora za “neku preveliku paniku kada je bezbjednost Kneževića u pitanju”.

Prema njegovim riječima, svako ko se bavi javnim poslom mora biti spreman na određeni vid javnih prozivki.

„Negdje je za očekivati za svakog ko se bavi javnim poslom, a politika posebno izaziva netrepeljivost određenih ljudi, da bude spreman da u određenom momentu naiđe na negativne komentare, stavljanje svog imena u negativnu konotaciju… To je nešto za očekivati. Ja sam zaista vjerovao da je Knežević svjestan toga“, kazao je Adžić.

Dodaje da je očekivao da će Knežević nastaviti da na provokacije reaguje u šaljivom tonu.

„Ipak gledajući snimak, ne bih rekao da je Knežević bio napadnut i ne bih rekao da je njegova bezbjednost bila ugrožena. Ali ipak ostavio bih institucijama da rade svoj posao”, istakao je Adžić.

Ponovio je da je odgeledao snimak objavljen u medijima i kazao da nije vidio “da je Knežević bio napadnut, da je u bilo kojem momentu došao u fizički sukob sa prisutnima”.

“Čak naprotiv vidio sam izuzetno agresivno ponašanje pratioca Kneževića. Trenutno se slučaj nalazi kod nadležnog tužilaštva. Vjerujem da će institucije na pravi način odgovoriti na kompletan događaj”, kazao je Adžić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Oglasio se Knežević: „Moj vozač je imao namjeru da Gardaševića odvede do policije da da izjavu“

„Jedina intencija mog vozača je bila da Gardaševića povede kod policije da da izjavu“, kazao je Knežević u gostovanju u informativnoj emisiji na TV Prva

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Povodom video zapisa koji su objavili pojedini mediji, a koji prikazuju incident na aerodromu, Milan Knežević (DF) kazao je da video potvrđuje njegove riječi da je verbalno napadnut od strane osumnjičenog Ivana Gardaševića, koji ga je, kako Knežević tvrdi vrijeđao i time izazvao reakciju vozača. Na snimku koji je objavila Pobjeda, a za koji RTCG navodi da su dobili potvrdu da je autentičan, vidi se da je bilo fizičkog kontakta.

„Jedina intencija mog vozača je bila da Gardaševića povede kod policije da da izjavu“, kazao je Knežević u gostovanju u informativnoj emisiji na TV Prva.

Pozvao je UP da objavio duži video, i jasnijeg kvaliteta, na kome se kako kaže jasno može vidjeti gestikulacija Gardaševića te uvrede koje je uputio na njegov račun.

Detalj incidenta na Aerodromu (Foto: Printscreen /Pobjeda)

Knežević je kazao da je sudija Ćetković koji je zaključio da se na snimku ne može ništa čuti ni vidjeti bio dužan da sasluša i njega.

„Pa ako ne vjeruje meni, trebao je da vrati Tužilaštvu da Tužilaštvo sasluša mene. Jer je protiv Gardaševića ipak Tužilaštvo pokrenulo postupak po članu 160- ugrožavanje bezbjednosti. Jer mi nijesmo izašli iz auta jer nam se ne sviđa auto crnogorskih tablica, nego smo izašli zato što me on uvrijedio i pozvao da izađem vani“, kazao je Knežević.

„Orkestrirani napadi i pozivi da budem linčovan“

Nakon što je u javnosti objavljena informacija da je lažna dojava o podmetnutoj bombi u Višem sudu stigla sa lažnog mejl naloga sa njegovim imenom, poslanik DF-a Milan Knežević ranije danas je kazao da inicijatore i podstrekivače ove dojave treba potražiti među političkim i parapolitičkim ekstremističkim organizacijama koje od nasilnika prave heroje i pozivaju na njegov linč.

„Upravo sam informisan da je dojava o podmetnutoj bombi u Višem sudu stigla sa lažnog imejl naloga koji je glasio na moje ime i prezime. Nakon orkestriranih napada preko portala, poziva na društvenim mrežama da budem linčovan, i ne čudi ono što mi se desio jučerašnji napad na golubovačkom aerodromu, a još manje današnja dojava o bombi s mojim imenom i prezimenom“, saopštio je Knežević.

Dodao je da inicijatore i podstrekivače ove dojave treba potražiti među „političkim i parapolitičkim ekstremističkim organizacijama“.

„Ali pošto će oni odmah zaprijetiti maršom na Podgoricu, najbolje sačekati neku novu dojavu u kojoj će biti potpisan Aleksandar Vučić, da bi otpočeli marš na Beograd“, zaključio je Knežević.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bivši predsjednik i članovi Komisije za dodjelu stanova oštetili državu za 1.823.000 eura?

Parlament bi do kraja godine mogao ukinuti imunitet poslanicima DPS-a i SD-a koje Tužilaštvo tereti za višegodišnju zloupotrebu službenog položaja. U Skupštini postoji većina koja će omogućiti vođenje krivičnog postupka, uskoro sjednica Administrativnog odbora

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Bivši predsjednik i članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, oštetili su državu za 1.823.000 eura, tako što su od 2016. do kraja 2020. godine podijelili stambene kredite za preko stotinu tužilaca, sudija, poslanika, ministara i drugih državnih službenika i funkcionera.

To piše u krivičnoj prijavi Vlade koju istražuje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zbog sumnje da su zvaničnici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijademokrata (SD) i Bošnjačke stranke (BS), angažovani u Komisiji, prekoračenjem ovlašćenja drugima pribavili imovinsku korist.

Na dugom spisku zvaničnika kojima je Komisija, na čijem čelu je bio tadašnji ministar Predrag Bošković (DPS), podijelila kredite mimo Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, bili su bivši vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, potpredsjednik Vlade i lider BS-a Ervin Ibrahimović, bivša viša tužiteljka Vesna Jovićević, bivši poslanik i ambasador Obrad Mišo Stanišić

Skupština bi mogla do kraja godine da ukine imunitet poslanicima koje SDT tereti da su, tokom vlasti DPS-a, kao dio vladine Komisije, počinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora Dragan Krapović (Demokrate), kazao je “Vijestima” da je šefica parlamenta Danijela Đurović uputila tom tijelu na dalju nadležnost zahtjev SDT-a za ukidanje imuniteta.

”Shodno dopisu predsjednice Đurović, relativno brzo ću zakazati sjednicu Odbora na kojoj ćemo zauzeti stav o predmetnom zahtjevu za davanje odobrenja za krivično gonjenje nekoliko kolega poslanica i poslanika”, istakao je.

Prema Poslovniku Skupštine, Administrativni odbor dužan je da izvještaj s predlogom podnese, po pravilu, na prvoj narednoj sjednici. Imajući u vidu Krapovićevu najavu, činjenicu da jesenje zasjedanje traje do kraja decembra i da potom slijedi vanredno koje traje do kraja februara, to znači da bi parlament do Nove godine mogao dati “zeleno svjetlo” SDT-u za procesuiranje poslanika.

Dragica Sekulić, foto: Boris Pejović

SDT je, po krivičnoj prijavi Vlade od 13. oktobra, formirao predmet i tražio ukidanje imuniteta poslanicima DPS-a Boškoviću, Dragici Sekulić i Suzani Pribilović, te SD-a Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću.

Osim njih, istragom su obuhvaćeni i bivši ministri Budimir Šegrt, Suad Numanović, Sanja Vlahović i Osman Nurković, bivši šef Kabineta predsjednika i bivši konzul u Sremskim Karlovcima Dražen Miličković, bivši generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević, te bivša pomoćnica generalnog sekretara Jelena Radonjić. Njih od krivičnog gonjenja ne štiti imunitet.

SDT je, prema informacijama “Vijesti”, utvrdio da postoji odgovarajući stepen sumnje da su bivši članovi Vladine Komisije od 2016. do 2020. počinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, tako što su, Bošković kao predsjednik, a ostali kao članovi, donosili odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera suprotno Odluci Vlade, i tako drugima pribavljali imovinsku korist koja prelazi 30.000 eura.

Vlada je početkom jula ukinula Odluku o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Prethodno je u maju Agencija za sprečavanje korupcije dala mišljenje o njoj, u kom je, između ostalog, ocijenila da njene odredbe nose povećani rizik za nastanak korupcije.

Za odluku o ukidanju imuniteta u parlamentu postoji većina, s obzirom na to da su podršku tome, osim partija tridesetoavgustovske većine, najavili i iz Socijaldemokratske partije (SDP). S druge strane, iz DPS-a poručuju da njihovim poslanicima ne treba ukidati imunitet, jer će se, kako kažu, odreći njega, dok iz SD-a ocjenjuju da se SDT stavio u funkciju premijera Dritana Abazovića.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović, rekao je “Vijestima” da će oni podržati zahtjev SDT-a.

”Treba napraviti razliku između skidanja imuniteta poslanicima DF-a, kojima je uz to određivan i pritvor, a koji su bili potpuno nevini i što je bio rezultat političkog progona, i skidanja imuniteta pripadnicima DPS-a koji su decenijama pljačkali i uništavali državu”, naveo je on.

Osman Nurković, foto: Savo Prelević

Vučurović je rekao da smatra da istraga treba da obuhvati i bivšeg premijera Duška Markovića, koji se, prema njegovim riječima, za to “kandidovao” posljednjom izjavom – da je njegova Vlada rješavala stambena pitanja “u skladu s procedurom i planiranim sredstvima”.

Marković je to rekao juče, komentarišući zahtjev SDT-a.

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović, takođe je potvrdio listu da će ta stranka glasati za ukidanje imuniteta.

Lider Građanskog pokreta (GP) URA i premijer, koji je i podnio krivičnu prijavu, rekao je juče u Briselu da će njegove kolege glasati za zahtjev SDT-a.

Iz SDP-a “Vijestima” su kazali da će i sada podržati skidanje imuniteta, kao što su i svih prethodnih puta.

“Očekujemo da tužilac dođe i obrazloži zahtjev, i očekujemo da Tužilaštvo na isti način, profesionalno i odgovorno razmatra sve prijave, bez obzira ko je podnosilac i protiv koga je prijava podnijeta, jer je to jedini način da zavrijedi povjerenje javnosti koje se teško stiče, a lako gubi”, istakli su.

Ivan Brajović, foto: Boris Pejović

S druge strane, iz DPS-a poručuju da nemaju nikakav problem s utvrđivanjem odgovornosti u ovom slučaju. “Principijelno smo se ponašali kad smo glasali za skidanje imuniteta našim poslanicima. Drugi nisu glasali za skidanje imuniteta kad je bila riječ o njihovim poslanicima. Dijelovi SDT-a su se instrumentalizovali s ciljem nanošenja štete DPS-u, a po nalogu Abazovića… Ne morate nam ništa skidati imunitete, odrećićemo ih se svi do jednog”, rekao je na presu šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković.

On je kazao da, po njegovom uvjerenju i poznavanju kolega koji su bili u Komisiji, vjeruje da su poštovali zakon i “da ne bi prekoračili ovlašćenja i dodijelili nekome nešto što mu ne pripada”. “Mnoge moralne vertikale su dobile stanove na ovaj način. Dobio je Zdravko Krivokapić, Dragan Šoć, Branka Bošnjak… Izaći ćemo s informacijama ko je sve dobio stanove na ovaj način”, poručio je.

Podnosioci sami procjenjivali koliko im para treba

U krivičnoj prijavi navodi se da je Komisija donosila odluke o dodjeli kredita suprotno odredbi člana Odluke, kojom je propisano da se funkcioneru može dodijeliti kredit “za poboljšanje uslova stanovanja do 15.000 eura”.

Dodaje se da su zahtjevi formulisani paušalno i da se od Komisije tražila “novčana pomoć”, odnosno dodjela sredstava za opravke ili rekonstrukciju stambenih objekata ili kuća, pri čemu su podnosioci sami “procjenjivali” kolika su im sredstva potrebna.

U nekim zahtjevima podnosioci su tražili sredstva za “trajno rješenje stambenog pitanja”, ne precizirajući na koji način, a da je Komisija uvijek donosila odluku o dodjeli kredita “u cilju poboljšanja uslova stanovanja”. U zapisnicima koji su dostavljeni, kako piše, kao dokaz ne postoji nijedan navod o ispitivanju osnovanosti zahtjeva prilikom odlučivanja, niti iz njih proizlazi da su predsjednik ili članovi Komisije izdvojili mišljenje, što bi moralo biti konstatovano.

U prijavi, u koju su “Vijesti” imale uvid, je navedeno da su sva dokumenta u vezi s ovim bila označena stepenom tajnosti.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije