Connect with us

POLITIKA

KAZNA U VIDU UMANJENJA PLATE ZA 40 ODSTO ZA ŠEST MJESECI

Zbog nezakonite penzije Ranka Krivokapića od oko 2.000 eura kažnjena samo službenica

Lazović pred disciplinskom komisijom navela da je radila po nalogu tadašnje direktorice Fonda PIO Jadranke Milošević (DPS), protiv koje je bivše tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu, a koju je Vlada ove godine postavila u upravni odbor Fonda

Slučaj nezakonite dodjele penzije Ranku Krivokapiću, bivšeg predsjednika Skupštine i sadašnjem ministru vanjskih poslova, za sada je okončan tako što je samo postupajuća službenica – načelnica za ino osiguranja Snežana Lazović zbog teške povrede radne obaveze disciplinski kažnjena sa umanjenjem plate za 40 odsto za šest mjeseci.

Rješenjem o penzionisanju Krivokapića, prvo od 4. decembra 2020. utvrđena je njegova penzija na 1.479 eura a zatim novim rješenjem od 15. decembra 2020. na 1.934 eura. Njemu je tada pravo na penziju priznato na osnovu člana 108 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je uvećavao iznose penzije za visoke državne službenike, ali je taj član Ustavni sud ukinuo u aprilu 2017. godine. Njemu je tada Fond PIO priznao ovo pravo jer je zahtjev za penzionisanje navodno predao Ministarstvu rada i socijalnog staranja 29. novembra 2016. godine, pišu „Vijesti“.

Fond PIO je nakon vođenja drugostepenog postupka u avgustu prošle godine ukinuo rješenje o penzionisanju uz zahtjev da Krivokapić vrati osam primljenih penzija od po 1.934 eura, odnosno ukupno skoro 16 hiljada eura. Krivokapić je uložio žalbu Upravnom sudu, kod kojeg je postupak još u toku.

Lazović je u svojoj izjavi disciplinskoj komisiji navela da je nesporno da je pri odlučivanju napravila grešku u korist Krivokapića na taj način što je zanemarila pravne posljedice odluke Ustavnog suda, o čemu, kako je rekla nije bila upoznata. Ona je više puta navela da je za odlučivanje rješavanja i potpisivanje ovog rješenja ovlastila tadašnja direktorica Jadranka Milošević (DPS), koja je imala potpuni uvid u taj predmet, navode „Vijesti“.

Milošević je sa pozicije direktora smijenjena u junu 2021. godine, a zatim je prestao i radni odnos u Fondu PIO, zbog čega protiv nje mogao biti vođen disciplinski postupak. Nova uprava Fonda PIO je protiv Jadranke Milošević podnijela krivičnu prijavu koju je tužilaštvo odbacilo. Fond je podnio i zahtjev za reviziju takve odluke, ali je Vrhovno državno tužilaštvo odbacilo nekoliko dana prije promjena u toj instituciji. Vlada je početkom avgusta ove godine postavila Jadranku Milošević u upravni odbor Fonda PIO.

Lazović pred disciplinskom komisijom navodi da je tadašnja direktorica Milošević pozvala početkom decembra 2020. godine i uručila joj zahtjev za priznavanje prava na starosnu penziju Ranku Krivokapiću. Ona navodi i da joj je Milošević tada usmeno kazala da postupi po tom zahtjevu.

Lazović je navela da je ona sporno rješenje donijela i potpisala, nakon što je za to ovlastila tadašnja direktorica, kao i da je uvid u rješenje imala Milošević nakon što je to tražila od nje. Ona je kazala i da je tadašnja direktorica znala i vidjela datum na zahtjevu iz 2016. godine i da je bila u potpunosti upoznata sa predmetom.

Pomoćnica direktora Milka Vranješ, je kao pretpostavljena Snežani Lazović, istakla da je direktorica Fonda imala pravo da na načelnicu Lazović prenese pravo odlučivanja i potpisivanja rješenja. Vranješ je navela da joj je Lazović mejlom uputila zahtjev za tehnički pristup aplikaciji za rješavanje predmeta i da ga je ona samo proslijedila Sektoru za informacione tehnologije. Vranješ je kazala da nije tada imala uvid u sam predmet, kao i da nije znala da se zahtjevom traži penzionisanje po Zakonu o sprečavanju korupcije, niti da je zahtjev predat 2016. godine.

Ona je navela da je svim načelnicima, pa i Lazović, omogućen pristup katalogu propisa gdje se nalazi i Odluka Ustavnog suda iz 2017. godine o ukidanje člana zakona po kojem je traženo penzionisanje. Kazala je i da je naknadni uvid u predmet imala u junu 2021. godine, nakon zahtjeva novog direktora, kao i da je utvrdila da je Lazović rješenje donijala suprotno Ustavu Crne Gore zbog čega je i dala predlog za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje.

Službenicu u disciplinskom postupku zastupao advokat Krivokapića

Službenicu Lazović je u disciplinskom postupku zastupao advokat Nikola Martinović, koji je i advokat Ranka Krivokapića u sporu protiv Fonda PIO.

Martinović je kazao da se prema zakonu o upravnom postupku blagovremenost zahtjeva prema vremenu kada je prvi put predat, a ako je predat nenadležnom organu onda je on dužan da predmet ustupi nadležnom organu sa tim da se rok računa od dana prvog prijema.

Ranko Krivokapić je zahtjev za penzionisanje, prema izvodima iz dokumentacije, predao Ministarstvu rada i socijalnog staranja 29. novembra 2016. godine na ime tadašnjeg državnog sekretara Nikole Dedeića, funkcionera DPS-a. Istog dana je Dedeić odlukom Vlade postavljen za zamjenika generalnog sekretara Vlade. Kako zahtjev nije bio naslovljen na Ministarstvo već na osobu, službenici ministarstva ga nisu otvarali niti su ga slali Dedeiću na novu funkciju. Taj zahtjev je navodno otkriven tek u novembru 2020. kada se ministarstvu ponovo obratio Krivokapić. Nova Vlada je izabrana u decembru 2020. godine, a promjene u Fondu PIO desile su se tek u junu 2021.

Vraneš je u izjavi pred disciplinskom komisijom pojasnila, da se iako je zahtjev predat prije odluke Ustavnog suda ne može primijeniti član 152 Ustava, jer nije bio pravosnažno okončan u momentu donošenja odluke Ustavnog suda.

Milošević svjesno navela neistinu u zvaničnom odgovoru

Afera o nezakonitoj penziji visokog državnog funkcionera otkrivena je nakon što je novinar portala pcnen Vuk Vujisić tražio podatke o ovom penzionisanju.

Prema izjavi službenice odsjeka za pravne poslove Ivane Radulović, ona je zahtjev novinara Vujisića odbila nakon što je to od nje usmeno zahtijevala tadašnja direktorica Milošević.

Vujisić se žalio Agenciji za zaštitu podataka koja je poništila rješenje Fonda o odbijanju zahtjeva za pristup podacima.

Milošević odbija i novo rješenje dan pred svoju smjenu 14. novembra 2021. godine uz obrazloženje da Ranko Krivokapić nije ostvario pravo za penziju kod Fonda PIO. Milošević je u tom zvaničnom dokumentu iznijela neistinu, jer je od početka bila upoznata sa predmetom i znala je da Krivokapić već šest mjeseci prima penziju od skoro dvije hiljade eura.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

PES: Nećemo podržati smjenu Mandića

„Ratnu retoriku ostavljamo političkim strukturama kojima je to jedini alat“, piše u saopštenju Pokreta Evropa sad (PES) na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić

Spajić, Foto: Savo Prelević

Pokret Evropa sad (PES) saopštio je večeras da neće podržati smjenu Andrije Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.

„Nećemo podržati smjenu Mandića. Pokret Evropa sad je nastao u želji da našim građanima obezbijedimo ekonomski progres i evropsku budućnost. Smatramo da je kristalno jasno da nećemo glasati za to da nam ružna prošlost upropasti svijetlu budućnost“, ističe se u saopštenju PES-a na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.

Iz PES-a su dodali da ratnu retoriku ostavljaju onim političkim strukturama kojima je to jedini alat.

„A mi smo se po ovom pitanju već oglasili i za nas je poštovanje međunarodnih presuda nešto što se podrazumijeva. Mi biramo budućnost“, piše u saopštenju PES-a.

Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je prekjuče lider te partije Danijel Živković.

On je prekjuče na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Camaj iz Albanskog foruma: Neću podržati inicijativu DPS-a za smjenu Mandića

„Iniicijativa za smjenu Mandića dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije“, rekao je Camaj

Nikola Camaj (Foto: Skupština Crne Gore)

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj rekao je za Portal RTCG da neće podržati inicijativu koja dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, apostrofirajući one u BiH.

On je tako odgovorio na inicijativu DPS-a za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.

“Moram naglasiti da je to lični stav jer će koalicija Albanski forum u ponedjeljak raspravljati o tome. Inače, DPS je u cijeloj svojoj aktivnosti pokazao da im manjine znače kao dekor, a ne partneri, jer iskustvo pokazuje to na primjeru Albanaca, ali i drugih manjina u Crnoj Gori”, kazao je Camaj.

On je objasnio da saosjeća sa svima koji su od devedesetih do danas bili žrtve ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.

DPS je prije nekoliko dana na konferenciji za medije najavio da će inicijativu za smjenu Mandića uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima zbog Mandićevog prošlonedjeljnog saučešća povodom smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS traži smjenu Mandića zbog saučešća povodom smrti Ratka Mladića

Predsjednik Skupštine je prešao granicu nakon koje se ne mogu zatvarati oči, poručio je lider DPS-a Danijel Živković
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović najavio da će podržati ovu inicijativu

Živković, Foto: Boris Pejović

Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je lider te partije Danijel Živković.

On je na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.

„Dugo smo slušali da treba praviti razliku između njegovih ličnih političkih stavova i funkcije koje obavlja, da treba imati razumijevanja zbog stabilnosti vlasti, da ne treba otvarati teške teme zbog evropskog puta. Ali, postoje trenuci kada ćutanje prestaje biti politička mudrost i postaje pristajanje. Ovo je jedan od tih trenutaka. Jer kada predsjednik Skupštine izrazi pijetet zbog smrti čoveka osuđenog za genocid, ne govorimo više o privatnim uvjerenjima, već govorimo i o dostojnosti njega da obavlja funkciju“, kazao je Živković.

Lider DPS-a je najavio da će inicijativu nakon upućivanja poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima staviti u skupštinsku proceduru.

Živković je poručio da ovo nije samo pitanje odgovornosti Andrije Mandića, već više test za sve druge.Kako je istakao, za njih ova inicijativa nije politička taktika, već obaveza.

„Da vidimo ko kalkuliše kad su u pitanju elementarni ljudski principi i da li postoje granice preko kojih se zbog fotelja i vlasti ipak ne prelazi. Ne tražimo da podrže DPS, da mijenjaju vlast ili da promjene politički odnos sa Andrijom Mandićem, već samo odgovor na jedno pitanje – može li čovjek koji sa mjesta predsjednika Skupštine izražava ovakav odnos prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu i čovjeku odgovornom za genocid imati njihovo povjerenje da predstavlja parlament države koja želi da bude sljedeća članica EU“, istakao je on.

Ocijenio je da se ne može u Briselu govoriti jezikom evropskih vrijednosti, a u Podgorici ćutati kad predsjednik parlamenta iskazuje pijetet prema čovjeku osuđenom za genocid.

„Ako od većine stranaka dobijemo odgovor da se preko ovoga mora preći kako bi većina ostala na okupu, biće jasno da evropske integracije nisu opredjeljenje ove vladajuće većine, već političko pokriće kojim se krpe. Zato ova inicijativa ima smisao, bez obzira koliko glasova će dobiti. Ako bude 41 glas za razrješenje, Crna Gora će kazati da, bez obzira na političke razlike, postoje granice koje se ne prelaze. Ako ih ne bude, građani Crne Gore će makar dobiti jasan odgovor – ko smatra da je očuvanej većine bitnije od tih granica. Ovo nije test za Mandića, njegov odgovor znamo. Ovo je test za svakog poslanika, svako će glasati imenom i prezimenom i nositi moralnu i političku odgovornost“, kazao je Živković.

Prisutnima se obratio i lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović koji je najavio da će podržati ovu inicijativu.

„Ako neko smatra da je proces pregovaranja sa EU zatvaranje poglavlja i zatvaranje očiju, onda se vara. Za nas je proces evropskih integracija vrednosno pitanje. Posebno mi je zanimljivo sa aspekta nekih poslanika koji su zamjerali manjinskim strankama savez sa DPS-om. Danas neki aktivno ćute i gutaju veće žabe i prelaze preko nekih vrednosnih stvari. Vrijeme je da u plenarnoj sali raspravimo neke stvari. Ovo nije pitanje DPS-a ili HGI-a, već vrijednosno pitanje. Civilizovani svijet se odredio prema ratnom zločincu, vrijeme je da se odredimo i mi u skupštinskoj sali“, kazao je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije