Connect with us

POLITIKA

KAZNA U VIDU UMANJENJA PLATE ZA 40 ODSTO ZA ŠEST MJESECI

Zbog nezakonite penzije Ranka Krivokapića od oko 2.000 eura kažnjena samo službenica

Lazović pred disciplinskom komisijom navela da je radila po nalogu tadašnje direktorice Fonda PIO Jadranke Milošević (DPS), protiv koje je bivše tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu, a koju je Vlada ove godine postavila u upravni odbor Fonda

Slučaj nezakonite dodjele penzije Ranku Krivokapiću, bivšeg predsjednika Skupštine i sadašnjem ministru vanjskih poslova, za sada je okončan tako što je samo postupajuća službenica – načelnica za ino osiguranja Snežana Lazović zbog teške povrede radne obaveze disciplinski kažnjena sa umanjenjem plate za 40 odsto za šest mjeseci.

Rješenjem o penzionisanju Krivokapića, prvo od 4. decembra 2020. utvrđena je njegova penzija na 1.479 eura a zatim novim rješenjem od 15. decembra 2020. na 1.934 eura. Njemu je tada pravo na penziju priznato na osnovu člana 108 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je uvećavao iznose penzije za visoke državne službenike, ali je taj član Ustavni sud ukinuo u aprilu 2017. godine. Njemu je tada Fond PIO priznao ovo pravo jer je zahtjev za penzionisanje navodno predao Ministarstvu rada i socijalnog staranja 29. novembra 2016. godine, pišu „Vijesti“.

Fond PIO je nakon vođenja drugostepenog postupka u avgustu prošle godine ukinuo rješenje o penzionisanju uz zahtjev da Krivokapić vrati osam primljenih penzija od po 1.934 eura, odnosno ukupno skoro 16 hiljada eura. Krivokapić je uložio žalbu Upravnom sudu, kod kojeg je postupak još u toku.

Lazović je u svojoj izjavi disciplinskoj komisiji navela da je nesporno da je pri odlučivanju napravila grešku u korist Krivokapića na taj način što je zanemarila pravne posljedice odluke Ustavnog suda, o čemu, kako je rekla nije bila upoznata. Ona je više puta navela da je za odlučivanje rješavanja i potpisivanje ovog rješenja ovlastila tadašnja direktorica Jadranka Milošević (DPS), koja je imala potpuni uvid u taj predmet, navode „Vijesti“.

Milošević je sa pozicije direktora smijenjena u junu 2021. godine, a zatim je prestao i radni odnos u Fondu PIO, zbog čega protiv nje mogao biti vođen disciplinski postupak. Nova uprava Fonda PIO je protiv Jadranke Milošević podnijela krivičnu prijavu koju je tužilaštvo odbacilo. Fond je podnio i zahtjev za reviziju takve odluke, ali je Vrhovno državno tužilaštvo odbacilo nekoliko dana prije promjena u toj instituciji. Vlada je početkom avgusta ove godine postavila Jadranku Milošević u upravni odbor Fonda PIO.

Lazović pred disciplinskom komisijom navodi da je tadašnja direktorica Milošević pozvala početkom decembra 2020. godine i uručila joj zahtjev za priznavanje prava na starosnu penziju Ranku Krivokapiću. Ona navodi i da joj je Milošević tada usmeno kazala da postupi po tom zahtjevu.

Lazović je navela da je ona sporno rješenje donijela i potpisala, nakon što je za to ovlastila tadašnja direktorica, kao i da je uvid u rješenje imala Milošević nakon što je to tražila od nje. Ona je kazala i da je tadašnja direktorica znala i vidjela datum na zahtjevu iz 2016. godine i da je bila u potpunosti upoznata sa predmetom.

Pomoćnica direktora Milka Vranješ, je kao pretpostavljena Snežani Lazović, istakla da je direktorica Fonda imala pravo da na načelnicu Lazović prenese pravo odlučivanja i potpisivanja rješenja. Vranješ je navela da joj je Lazović mejlom uputila zahtjev za tehnički pristup aplikaciji za rješavanje predmeta i da ga je ona samo proslijedila Sektoru za informacione tehnologije. Vranješ je kazala da nije tada imala uvid u sam predmet, kao i da nije znala da se zahtjevom traži penzionisanje po Zakonu o sprečavanju korupcije, niti da je zahtjev predat 2016. godine.

Ona je navela da je svim načelnicima, pa i Lazović, omogućen pristup katalogu propisa gdje se nalazi i Odluka Ustavnog suda iz 2017. godine o ukidanje člana zakona po kojem je traženo penzionisanje. Kazala je i da je naknadni uvid u predmet imala u junu 2021. godine, nakon zahtjeva novog direktora, kao i da je utvrdila da je Lazović rješenje donijala suprotno Ustavu Crne Gore zbog čega je i dala predlog za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje.

Službenicu u disciplinskom postupku zastupao advokat Krivokapića

Službenicu Lazović je u disciplinskom postupku zastupao advokat Nikola Martinović, koji je i advokat Ranka Krivokapića u sporu protiv Fonda PIO.

Martinović je kazao da se prema zakonu o upravnom postupku blagovremenost zahtjeva prema vremenu kada je prvi put predat, a ako je predat nenadležnom organu onda je on dužan da predmet ustupi nadležnom organu sa tim da se rok računa od dana prvog prijema.

Ranko Krivokapić je zahtjev za penzionisanje, prema izvodima iz dokumentacije, predao Ministarstvu rada i socijalnog staranja 29. novembra 2016. godine na ime tadašnjeg državnog sekretara Nikole Dedeića, funkcionera DPS-a. Istog dana je Dedeić odlukom Vlade postavljen za zamjenika generalnog sekretara Vlade. Kako zahtjev nije bio naslovljen na Ministarstvo već na osobu, službenici ministarstva ga nisu otvarali niti su ga slali Dedeiću na novu funkciju. Taj zahtjev je navodno otkriven tek u novembru 2020. kada se ministarstvu ponovo obratio Krivokapić. Nova Vlada je izabrana u decembru 2020. godine, a promjene u Fondu PIO desile su se tek u junu 2021.

Vraneš je u izjavi pred disciplinskom komisijom pojasnila, da se iako je zahtjev predat prije odluke Ustavnog suda ne može primijeniti član 152 Ustava, jer nije bio pravosnažno okončan u momentu donošenja odluke Ustavnog suda.

Milošević svjesno navela neistinu u zvaničnom odgovoru

Afera o nezakonitoj penziji visokog državnog funkcionera otkrivena je nakon što je novinar portala pcnen Vuk Vujisić tražio podatke o ovom penzionisanju.

Prema izjavi službenice odsjeka za pravne poslove Ivane Radulović, ona je zahtjev novinara Vujisića odbila nakon što je to od nje usmeno zahtijevala tadašnja direktorica Milošević.

Vujisić se žalio Agenciji za zaštitu podataka koja je poništila rješenje Fonda o odbijanju zahtjeva za pristup podacima.

Milošević odbija i novo rješenje dan pred svoju smjenu 14. novembra 2021. godine uz obrazloženje da Ranko Krivokapić nije ostvario pravo za penziju kod Fonda PIO. Milošević je u tom zvaničnom dokumentu iznijela neistinu, jer je od početka bila upoznata sa predmetom i znala je da Krivokapić već šest mjeseci prima penziju od skoro dvije hiljade eura.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Patrijarh: Pozivamo Albance na dijalog, na Kosovu ima mjesta za sve

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost

Foto: Screenshot/Instagram

Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije pozvao je kosovske Albance na dijalog jer, kako je istakao, na Kosovu ima mjesta za sve.

Patrijarh je na naučnom skupu u Beogradu rekao da su na djelu potpuno fiktivne i imaginarne konstrukcije po pitanju srpskih svetinja, prenosi RTS.

„Opet i opet, vođeni Hristovom ljubavlju, pozivamo na dijalog Albance, jer kao što na Kosovu ima mjesta za sve, uvijek i još uvijek ima mjesta dijalogu o životu ljudi na Kosovu“, poručio je patrijarh.

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost.

„Ta prava pripadaju svima, a moraju biti garantovana i srpskoj crkvi i njenom vjernom narodu, odnosno univerzalna ljudska i vjerska prava i slobode ne mogu biti dio statusnih pregovora i političkih sporazuma“, zaključio je patrijarh.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić organizovao sastanak lidera parlamentarne većine kako bi riješili krizu

Mandić je pokušao da miri zavađene strane. Na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza

Lideri parlamentarne većine započeli su danas dijalog kako bi prevazišli krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanak je u Šipčaniku organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a prisustvovali su predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj, te premijer i lider Evrope sad Milojko Spajić, piše RTCG.

Mandić je, kako saznaje RTCG, pokušao da miri zavađene strane. Navode da na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza.

Dogovoreno je da se dijalog između lidera parlamentarne većine nastavi.

Premijer i Vlada su 13. marta odbili da na mjesto direktora policije izaberu policijskog službenika Lazara Šćepanovića koga je predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz Demokrata. Kako ministar nije iznio drugi predlog, većina u Vladi je ovlastila premijera Spajića da on predloži novog kandidata. Premijer je predložio, a Vlada izabrala Aleksandra Radovića za v.d. šefa policije.

Šaranović je ocijenio da je „preuzimanjem ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova grubo prekršen zakon“ i najavio prijavu nadležnima protiv Vlade zbog „izvršenog krivična djela“.

Premijer Spajić je odbacio optužbe Demokrata.

„Vlada nije obavezna da podrži predlog ministra. Ne slažem se da smo ušli u kršenje zakona,“ rekao je Spajić 14. marta.

Predsjedništvo Demokratske Crne Gore oročilo je potom podršku vlasti do sticanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), nakon čega će sprovesti temeljnu analizu odnosa među potpisnicima koalicionog Sporazuma. Odlučeno je i da Predsjedništvo neće podržati bilo kakvu inicijativu za reviziju Sporazuma u smislu principa, konstituenata, podjele oblasti i resora unutar 44. Vlade

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Istraživanje CEDEM-a: Evropu sad bi glasalo 26,3, a DPS 26 odsto ispitanika

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori 11,3 odsto ispitanika bi glasalo Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika

Spajić (PES) i Živković (DPS)

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) predstavio je danas rezultate njihovog istraživanja na temu „Političko javno mnjenje Crne Gore“, prema kojem je 9,5 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 31,5 odsto njih uglavnom zadovoljno, 22,9 odsto uglavnom nezadovoljno, 13,2 veoma nezadovoljno, a 22,9 odsto nema stav.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić je kazala da se bilježi trend rasta od 2022. godine, kada je u pitanju zadovoljstvo učinkom neke vlade.

„Od pada Vlade Zdravka Krivokapića počinju dinamičniji događaji na sceni. Izabran je SDT, desila se hapšenja, potpisivanje temeljnog ugovora…“, navela je, pišu „Vijesti„.

Da se Crna Gora kreće pravim putem smatra 34,6 odsto ispitanika, krivim njih 31,1 odsto, dok je 34,3 odsto odgovorilo da ne znaju.

Bilježi se, u odnosu na mjerenje iz maja prošle godine, pad broja onih koji misle da se država kreće pogrešnim putem.

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori, 26,3 odsto ispitanika bi glasalo Pokret Evropa sad, 26 odsto Demokratsku partiju socijalista (DPS), 11,3 odsto Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika.

Ispod cenzusa bi ostali Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,3 odsto, kao i Socijaldemokrate i Socijalistička narodna partija (SNP) sa 2,2 odsto podrške.

Pokret Evropa sad bilježi pad podrške, pošto ih je na mjerenju u maju 2023. podržalo 29,1 odsto ispitanika, dok DPS bilježi rast sa 24,1 na 26 odsto.

foto: Aljoša Turović

„Napuštanje Milatovića koštalo je PES podrške, kao i isključenje Milovića, napuštanje nekih poslanika. Situacija je takva da imamo pad u odnosu na prošlo mjerenje, a DPS rast. Može se pripisati kongresu, ali i tome da su neki njihovu glasači otišli drugim partijama, ali nakon odluka nove većine, vratili se DPS-u. Prošli put smo ispitivali za ZBCG, ovaj put kao posebne partije. Blagi rast je vjerovatno zbog ulaska u vlast“, rekla je Bešić.

Milatović ima najbolju ocjenu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović političar je sa najboljom prosječnom ocjenom (2,93), a drugi na listi je premijer Milojko Spajić (2,77).

Slijede Aleksa Bečić (2,47), Milo Đukanović (2,45), Milan Knežević (2,41), Dritan Abazović (2,34), Nikola Janović (2,28), Danijel Živković (2,26), Andrija Mandić (2,23), Srđan Perić (2,18).

Nakon njih slijede Goran Danilović (2,10), Ivan Vuković (2,10), Boris Bogdanović (2,10), Vladimir Joković (2,06), Boris Mugoša (2,05), Nik Đeljošaj (2,02), Ervin Ibrahimović (2,00), Nikola Đurašković (1,94), Srđan Pavićević (1,93), Damir Šehović (1,89), Andrej Milović (1,88), Genci Nimanbegu (1,88), Duško Marković (1,87), Mehmed Zenka (1,86), Fatmir Đeka (1,86), Vladislav Dajković (1,80), Ivan Vujović (1,78), Vatroslav Belan (1,76) i Seid Hadžić (1.68).

Kad je u pitanju udio najviših ocjena, najviše ih ima Spajić (17,6 odsto), pa Milatović (16,4), Đukanović (16,3), Knežević (14,9), Mandić (12,8).

Spajić u segmentu najviših ocjena bilježi najveći porast, sa 10,3 na 17,6 odsto, a značajan je rast i kod Kneževića sa 9,8 na 14,9 odsto.

Kada je riječ o programu „Evropa sad 2“, 32,8 odsto ispitanika misli da on ne postoji, 23,3 odsto da će on biti realizovan tokom mandata ove vlade, a 17,1 da se program već sada realizuje.

Njih 44,9 odsto je zabrinuto za ekonomsku stabilnost. „Potvrđuje da je standard veoma važan građanima“, rekla je Nevenka Vuksanović, projektna koordinatorka u CEDEM-u.

Rekonstrukciju Vlade podržava 34,1 odsto ispitanika, a 21,9 ne podržava.

Da nisu potrebni vanredni parlamentarni izbori smatra njih 39,3 odsto, a 32,1 da jesu.

Ostavku Milatovića u PES-u dobrom smatra 30,4 odsto, a lošom 21,9 odsto ispitanika. „To pokazuje da ga građani percipiraju kao predsjednika svih građana“, navodi Vuksanović.

Porast povjerenja u policiju

Kada je u pitanju povjerenje u institucije, najveće povjerenje imaju sistem obrazovanja, policija, Srpska pravoslavna crkva, zdravstveni sistem…

Uglavnom i veliko povjerenje u sistem obrazovanja ima 55,2 odsto ispitanika, što je manje u odnosu na maj kada je ova brojka iznosila 59,3 odsto. Bešić ovaj fenomen objašnjava nedavnim štrajkom prosvetnih radnika.

Sa druge strane, porast povjerenja bilježi policija o kojoj je u maju 50,9 odsto ispitanika imalo uglavnom ili veliko povjerenje, a po posljednjem 53,5 odsto.

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku. Učestvovalo je 1.007 ispitanika, dok je standardna statistička greška +/- 3,01 odsto..

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije