Connect with us

DRUŠTVO

CENTAR ZA ZAŠTITU I PROUČAVANJE PTICA

Perko i Perka sa svojih 5 ptića iz Berana odletjeli na jug (FOTO)

Jedini par bijelih roda koji se nastanjuje u Crnoj Gori odletio je nazad za postojbinu u Africi, gdje će provesti zimu. U gnijezdu u Polimskoj ulici u Beranama očekujemo ih ponovo u aprilu sljedeće godine

Foto: Ado Softić

Jedini par bijelih roda koji se nastanjuje u Crnoj Gori, u Beranama, odletio je nazad za postojbinu, gdje će provesti zimu, a u Centru za zaštitu i proučavanje ptica očekuju da ih ponovo vide u aprilu sljedeće godine.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Portalu RTCG je rečeno da su bijele rode Perko i Perka odletjele na daleki put 20. avgusta.

„Njihovo stanište je Afrika. One će do tamo letjeti preko istočnog Mediterana, preko Turske, odnosno Istanbula, do Bliskog istoka. Ovog puta, po prvi put od kada dolaze u Crnu Goru, odnosno u Berane, bijele rode su izlegle pet ptića i svih pet je opstalo i vraća se sa svojim roditeljima za Afriku“, kazali su iz CZIP-a.

Oni su objasnili da rade monitoring, odnosno da bijele rode u Beranama osmatraju svakodnevno kamerama i bilježe sva njihova kretanja, od dolaska, preko parenja i izlijeganja ptića, pa sve do povratka.

Foto: Ado Softić

Par bijelih roda u svom gnijezdu na stubu u prometnoj „Polimskoj ulici“ u Beranama prvi put su primijećene u proljeće 2012. godine.

Te godine rode su izlegle tri pilića sa kojim su krajem ljeta otišle nazad u svoju postojbinu.

Kada su 2012. godine stigle u Berane, ornitolozi su objasnili da je to jedini par bijelih roda koji je poslije više decenija doletio i nagnijezdio se u Crnoj Gori, što je izazvalo izuzetnu pažnju javnosti.

Ukazali su na zanimljivost da je bijelih roda bilo u svim zemljama u našem okruženju, u Bosni, na Kosovu, u Albanji, u Hrvatskoj, u Srbiji, a kod nas, i pored izvanrednih uslova ne duže vrmena, šest ili sedam decenija, što je i za eksperte bilo vrlo čudno.

Ornitolozi objašnjavaju da je roda u mitologiji simbol plodnosti i da predstavlja pticu urbanih sredina, koja se ne plaši ljudi. Oni nemaju odgovor na pitanje zašto je bijela roda, pored idealnih sredina kao što su Skadarsko ili Plavsko jezero, odabrala baš Berane, ali kažu da stanovnici ovog grada imaju privilegu da joj poslije toliko vremena budu svake godine domaćini.

Kako dolaze godinama i svaki put svoje gnijezdo dorade, ono je već bilo postalo preteško i opterećivalo elektručne kablove na kojima se nalazi.

Elektroprivreda Crne Gore i Centar za zaštitu ptica su, zbog toga, prije nekoliko godina napravili posebnu metalnu konstrukciju za gnijezdo, koje može dostići prečnik i do dva metra. Gnijezdo je, kako su to ornitolozi objasnili, napravljeno po svim svjetskim standardima, od metalne konstrukcije i izdignuto iznad električnih kablova, tako da više nema straha da se napravi neki kuršlus.

Rode su ove godine, deseti put za redom, stigle sa početkom proljeća, kada ih, kazali su iz CZIP-a, sasvim sigurno treba očekivati i naredne godine.

„Naše kamere su 20. avgusta, zabilježile njihovo polijetanje. Pratili smo neko vrijeme da nijesu negdje u lovu i da se možda ne vrate u gnijezdo, ali sada sa sigurnoću možemo reći da su se odselile. Čekaćemo ih da nam se vrate sljedeće godine u aprilu“, kazali su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Tufik Softić

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

(FOTO) Čekajući tunel na Jelovici, Beranci idu preko Trešnjevika za Podgoricu

Putovanje kroz maglu, susnježicu i kišu kroz Trešnjevik baš zna da potraje. Ali, to je alternativa. Jer, za sada nema pravca kojim bi Beranci i Andrijevčani sa komšijama iz Plava i Rožaja brže do Podgorice

Put preko Trešnjevika, Foto: Screenshot

Vozači sa sjevera gotovo da su zaboravili na lagodna putovanja. Iz Berana se do Podgorice ide preko prevoja Trešnjevik. Vožnja je kraća ali u zimskim uslovima riskantna. Na saobraćajnicu preko Bijelog Polja ide ko mora jer su kolone i zastoji svakodnevni na trasi koja bi novim putem dva grada trebalo da poveže za dvije godine.

Putovanje kroz maglu, susnježicu i kišu kroz Trešnjevik baš zna da potraje. Ali, to je alternativa. Jer, za sada nema pravca kojim bi Beranci i Andrijevčani sa komšijama iz Plava i Rožaja brže do Podgorice.

Foto: Screenshot

„Loši su uslovi, još snijeg kako je pao, ali dobro, mora se tuda jer je zaobilaznica zatvorena, radovi su, sve u prekidu, znate i sami. Da je slobodna magistrala, da nisu ovi radovi kao što se ovdje radi i ka Baću, to je sve zatvoreno, nešto ne odmiču ali dobro“, kazao je Elvis Kuč iz Rožaja.

„Često koristim ovu dionicu ovdje preko Trešnjevika. Skoro smo baš išli. Preko Bijelog Polja je put katastrofa. Treba nam sat i više da prođemo do BP što ćemo ovdje da prođemo za kratko vrijeme. Da je Bog dao da je put malo bolji ali opet je bolje, nema radova i zastoja“, kazao je Zahid Kuč iz Lučica kod Rožaja.

„Nema drugog izbora, morao sam ovim putem do Podgorice. Jedino je ovo rješenje najkraće“, navodi Džemal Agović iz Berana.

Od Trešnjevika do Mateševa je 35 kilometara. Doduše, putem starim više od jednog vijeka. Svaki kamen i rupu na cesti najbolje poznaju vozači školskih autobusa.

Foto: Screenshot

„Slabo se čisti, zaledi put ali u odnosu na primorje i Podgoricu snalazimo se jer tu živimo, imamo malo više iskustva“, kazao je Milorad, vozač djačkog kombija iz Andrijevice.

„Bliže nam je ovdje da idemo za Podgoricu. Samo da asfaltira država ovaj put. Malo da ga prošire, da ga urede“, istakao je Petar Filipović iz Andrijevice.

Uporedo sa tim su i očekivanja da se završi gradnja tunela na Jelovici kod Berana. Sve do tada vozači su primorani da koriste kraći ali zimi riskantniji put u podnožju Komova. Ni mještanima Kralja kod Trešnjevika nije mnogo bolje.

„Snanalizmo se, mučimo se“, kazao je Dojčilo Martinović, selo Kralje.

Volio bi i Željko Došljak bolji put iz Bijelog Polja prema Beranama. Zastoji u kolini prate ga otkako je počela rekonstrukcija magistrale između dvije opštine. Alternativu nema.

„Svakodnevno prolazim, imam dva đaka. U školu odvodim – dovodim sa sela, stvarno gubimo mnogo vremena na ovom putu. Mnogo se čeka, veliki su zastoji, nije regulisano mislim, kako bi trebalo. Nisam protiv da se radi ali češće bi trebalo da nas puštaju“, naveo je Željko Došljak.

Bolji asfalt kroz Trešnjevik, otvoren tunel na Jelovici i saobraćajnica do Bijelog Polja. To su rješenja za probleme brojnih putnika. Na njih će, po svemu sudeći morati da sačekaju. Koliko, to ne znaju. Sigurno je, međutim, da će im za svako novo putovanje trebati i vremena i strpljenja.

(RTCG) 

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Našao torbu punu novca i vratio je vlasniku

Uprkos insistiranju, novinar RTCG je odbio novčanu nagradu

Krnić, Yunus Can i njegova kćerka Ipek (Foto: arhiva)

Autor emisije na Javnom servisu i putopisac Edin Krnić još jednom je svojim sjajnim, ljudskim gestom izazvao pažnju. Krnić je sinoć u prostorijama „Multikoma“ u Podgorici našao torbu punu novca i potom je vratio vlasniku.

Krnić je za Portal RTCG ispričao da je sinoć oko 20 časova u „Multikomu“ našao kesu punu novca, i odmah tražio pomoć osoblja da se utvrdi kome ta torba pripada.

„Pogledali smo snimke sa nadzornih kamera i utvrdili da je turski državljanin Yunus Can, inače sa prebivalištem u Crnoj Gori, sinoć prilikom trgovine u ‘Multikomu’, nemarno spustio torbu sa novcem na pult gdje su izloženi mobilni telefoni, a kako je rekao da se ne sjeća da je to uradio, bio je mišljenja da novac ima kod sebe. Ja sam našao tu torbu i pozvao Veselina Pajovića, radnika ‘Multikoma’ koji je na moje insistiranje odmah provjerio nadzorne kamere i onda je u konsultaciji sa kolegama došao do zaključka da je torbu izgubio Yunus Can, njihov redovni mušterija. Na veliku njegovu sreću, ‘Multikom’ je imao njegov kontakt, i odmah sam ga pozvao da dođe i uzme torbu. Bio je zbunjen jer nije znao da je izgubio novac, nije znao o čemu se radi i mislio je da je to neka neslana šala. Ali nakon sat vremena, Yunus Can se javio i rekao da je izgubio tobru sa novcem. Dogovorili smo se da mu torbu vratim, i to smo uradili u prostorijama ‘Multikoma’. Kada sam mu vratio novac, bio je neizmjerno zahvalan jer je to bio novac njegove kćerke Ipek“, ispričao nam je Krnić, autor poznate emisije „Oko svijeta sa Edinom Krnićem“ na RTCG.

Uprkos insistiranju, Krnić je odbio novčanu nagradu.

„Posebno me raduje što je Yunus Can neizmjerno zahvalan imajući u vidu da je odabrao Crnu Goru za život sa svojom porodicom. Njegove dvije kćerke su učenice podgoričke osnovne škole. Time je i zaključio da život u Crnoj Gori provodi sa dobrim ljudima i da može računati na podršku“, kazao je Krnić, opisujući ovaj događaj.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Spajić: Popis može da počne!

„Ovim putem apelujemo i na sve rigidne pojedince, da ne vrše pritisak na opoziciju, jer je ovo šansa da pokažemo da smo svi kao društvo jedinstveni i fokusirani na evropski put Crne Gore, a da smo društvenu polarizaciju ostavili daleko iza nas“

Spajić, Foto: RTCG

Svi uslovi iz Sporazuma potpisanog sa predstavnicima opozicionih partija i Vijećima manje brojnih naroda su ispunjeni, tako da proces može da počne 30. novembra i da svi u njemu učestvuju“, saopštio je premijer Milojko Spajić.

On je u saopštenju za javnost pobrojao što je sve navedeno Sporazumom:

Proširene su popisne komisije i više od onoga što je traženo.

Ponovljen je Javni poziv za instruktore i popisivače, proširene komisije su popisivače odabrale prema paritetu.

Zakonski je regulisano pitanje provjere unosa podataka softverom i to u skladu sa Sporazumom.

Takođe je Zakonom definisano formiranje Komisije za praćenje stvaranja softvera za provjeru podataka i njeni poslovi.

Formiran je skupštinski odbor čija je nadležnost da prati primjenu Sporazuma.

Utvrđena je kontrola unosa podataka i ispoštovan dogovor o tome da se ne vode pretpopisne identitetske kampanje, od strane političkih partija od momenta potpisivanja Sporazuma, kako se ne bi uticalo na rezultate popisa.

„Dakle uslovi sprovođenja i kontrolni mehanizmi su na mnogo višem nivou nego 2003. ili 2011. Ovim putem apelujemo i na sve rigidne pojedince, da ne vrše pritisak na opoziciju, jer je ovo šansa da pokažemo da smo svi kao društvo jedinstveni i fokusirani na evropski put Crne Gore, a da smo društvenu polarizaciju ostavili daleko iza nas. Najbolji pokazatelj da smo svi pobjednici u ovom procesu, je jednoglasno usvajanje Zakona o popisu“, naveo je Spajić, saopšteno je iz Vlade.

Dodaje da je ovim Vlada pokazala „i da je ovakav model inkluzivne i konstruktivne saradnje sa opozicionim partijama i ostalim društvenim akterima moguć, što je vrlo važno za budućnost i rješavanje mnogo većih izazova koji nas očekuju“.

„Zahvaljujemo svim društvenim činiocima koji su omogućili da se svi uslovi ispune“, zaključio je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije