Connect with us

POLITIKA

NEZAKONITO PRIMAO OSAM MJESECI

Krivokapić dobio od Vlade stan od 137 kvadrata za samo 18.000 eura

Osim što je Vlada Crne Gore omogućila da Ranko Krivokapić 2006. godine otkupi državni stan od 137 m2 za 132 eura po kvadratu, odobrena mu je i kupovina namještaja u njemu za oko 9.000

Krivokapić

Nekadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore i aktuelni počasni predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić dobio je 2006. godine od Vlade Crne Gore stan od 137,13 kvadratnih metara u Podgorici za svega 18.160,14 eura, odnosno 132 eura po kvadratu, pokazuje dokumentacija koju je „Danu“ dostavila Uprava za katastar i državnu imovinu po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Krivokapić je ugovor o kupovini stana po povoljnim uslovima potpisao sa tadašnjim predsjednikom Direkcije za nabavke Blažom Šaranovićem.

„Prodavac (Vlada Crne Gore) je vlasnik stana u Podgorici, u stambeno-poslovnom objektu DUP Spomen-park „Kruševac“, stambeni prostor oznake T2, broj zgrade 1, ulaz 1, sprat dva, ukupne površine 137,13 metara kvadratnih, upisan u listu nepokretnosti br. 4303, na katastarskoj parceli broj 1299-3, KO Podgorica jedan. Kupac (Ranko Krivokapić) je zakupac stana po odluci Komisije za stambena pitanja Vlade Republike Crne Gore od 26. juna 2006. godine. Kupac kupuje, a prodavac prodaje stan iz člana 1 ovog ugovora pod povoljnim uslovima, po cijeni od 21.364, 86 eura. Iznos iz ovog stava 1 ovog člana, na osnovu gotovinske uplate, umanjuje se za 15 odsto i iznosi 18.160, 14 eura“, navodi se, između ostalog, u ugovoru o kupovini stana koji sa državom potpisao Krivokapić.

Godinu kasnije, vladina Komisija za stambena pitanja, na čijem je čelu tada bio Suad Numanović, donijela je zaključak kojim je Krivokapiću omogućeno da sa stanom može otkupiti i zatečene stvari u njemu.

„Kupac (Ranko Krivokapić) kupuje i zatečenu opremu, namještaj u stanu, u skladu sa zaključkom Komisije za stambena pitanja. Za cjelokupnu opremu i namještaj, kupac je dužan uplatiti iznos od 9.022,12 eura“, navodi sa u aneksu ugovora.

Prema poslednjem imovinskom kartonu, objavljenom ove godine, Krivokapić, osim stana od 137 kvadrata koji je dobio od Vlade po povoljnim uslovima, posjeduje i stambenu jedinicu od 74 kvadrata, plus 37 kvadratnih metara potkrovlja, kao i suvlasništvo u tri kuće.

Krivokapić je do prije nekoliko mjeseci bio ministar vanjskih poslova u manjinskoj vladi Dritana Abazovića. Razriješen je na zahtjev premijera, čijoj vladi je još u avgustu mjesecu prošle godine izglasano nepovjerenje u crnogorskom parlamentu. Krivokapić je ponovo dospio u žižu javnosti nakon što je u Morinju postavljena spomen-ploča na njegovu i inicijativu sada već bivšeg ministra odbrane Raška Konjevića. Protiv obojice je podnesena krivična prijava jer je utvrđeno da je spomen-ploča postavljena nezakonito. I Konjević, inače, lider SDP-a, takođe je od države dobio povlašćeni kredit od 50.000 eura, o čemu je „Dan“ nedavno pisao.

Privilegije od države imala je i nekadašnja zaštitnica imovinsko-pravnih interesa i aktuelna kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda Dragana Đuranović. Skupština Crne Gore danas bi trebalo da glasa o sudijama Ustavnog suda oko kojih su poslanici postigli dogovor, među kojima je i Đuranović.

Prema ugovoru koji je dostavljen „Danu“, Đuranović je 2016. godine stan od 74 kvadrata platila svega 15.445 eura, odnosno 208 eura po kvadratnom metru. Radi se o stanu koji se nalazi u podgoričkom naselju Siti kvart, gdje se danas kvadrat stambenog prostora prodaje najmanje po 1.500 eura.

Đuranović je nedavno na sjednici Ustavnog odbora rekla da je članica Demokratske partije socijalista (DPS) i da zakon ne zabranjuje da sudija Ustavnog suda bude član političke partije. Ona je kazala da nije član partijskih organa.

Đuranović je bila sudija Osnovnog suda i Višeg suda, a nakon toga zaštitinica imovinskopravnih interesa države.

Nezakonito primao penziju osam mjeseci

Ranije je objavljeno da je Ranku Krivokapiću ukinuta penzija koju je dobijao osam mjeseci, a koja je iznosila oko 2.000 eura, i da taj novac mora da vrati Fondu PIO.

Rješenje po kojem je ostvarivao pravo na penziju osam mjeseci poništeno je novim rješenjem Fonda PIO od 24. avgusta 2021. godine, što znači da mu se ukida penzija, tako da će Krivokapić Fondu PIO morati da vrati osam isplaćenih penzija.

„Rješenjem Fonda PIO Crne Gore od 24. avgusta 2021. godine poništeno je rješenje kojim je bilo priznato pravo na penziju bivšem predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću i odbijen je kao neosnovan njegov zahtjev za priznavanje prava na starosnu penziju shodno odredbama čl. 108 Zakona o sprečavanju korupcije“, saopštili su ranije iz Fonda PIO.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Knežević: Prijateljski smo ubijedili Spajića da PES potpiše rezoluciju o Jasenovcu, Crna Gora da bude makar uzdržana o Srebrenici ako ne smije da glasa protiv

Knežević smatra da Crna Gora ne treba da podrži rezoluciju o Srebrenici jer će tako sebe priznati kao genocidnu državu, jer su tada Crna Gora i Srbija bile dva oka u glavi, a „sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“

Pokret Evropa sad (PES) nam je dostavio predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali su nakon protestne note Hrvatske odustali od potpisivanja. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem i jednog prijateljskog ubjeđivanja, poslanici PES-a su potpisali svoju rezoluciju, rekao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.

Knežević je gostujući u jutarnjem programu srbijanske TV Prva rekao da je Spajić na premijerskom satu rekao da će podržati rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je pomenuo predsjednik Skupštine Andrije Mandić…

„Nakon toga sam ja pozvao premijera da do 17. maja vidimo taj tekst u skupštinskoj proceduri. U ponedeljak smo imali sastanak i dogovorili se da PES i njihov poslanički klub poodnesu tu rezoluciju. U srijedu su nam poslali predlog rezolucije, ali su u četvrtak odustali da je potpišu jer je Hrvatska uputila protestnu notu“, rekao je Knežević.

Dodao je da je juče bio zadnji rok poziva koji je uputio, a da je PES tražio dodatno vrijeme da se konsultuje sa Hrvatskom, „kao da smo zastupnici u Saboru“.

Poručio je da se rezolucija ne usvaja ni zbog Srbije, ni zbog Hrvatske, nego zbog Crne Gore i srpskog i crnogorskog pravoslavnog življa u njoj.

„Nije mi jasno zašto se Hrvatska ljuti jer je ovo za dobrosusjedsko pomirenje i suočavanje sa prošlošću. Mi tamo ne spominjemo zvaničnu Hrvatsku, nego NDH i zločine koje su napravili Hrvati koji su bili u ustaškim formacijama i koji su počinili ozbiljan genocid u Jasenovcu i na području NDH“, rekao je Knežević.

Kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, Knežević smatra da Crna Gora treba da glasa protiv jer bi eventualnim glasanjem samu sebe proglasila za genocidnu državu.

„Teško da se možemo osloboditi „genocidne prošlosti“ izdajničke države sa Srbijom iz devedesetih, jer smo bili dva oka u glavi. Sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“, kaže Knežević.

Knežević misli da Spajić još uvijek nije donio odluku kako će Crna Gora glasati i vjeruje da do 23. maja može donijeti odluku da Crna Gora makar bude uzdržana, „ako ne smije da bude protiv“.

Lider DNP-a rekao je da su predstavnik Bosne i Hercegovine (BiH) pri Ujedinjenim nacijama (UN) Zlatko Lagumdžija, Njemačka i Ruanda, koji su predlagači rezolucije, napravili „zbilja pravi potez“.

„Kad god su pokušali da nas pomire izbijali su ratovi u Jugoslaviji. nije se ta rezolucija ni usvojila, a u Crnoj Gori niko ni sa kim ne govori, ni unutar parlamentarne većine, ni van nje. Poremećni su odnosi, doveden je u pitanje opstanak Vlade, poremećeni su naši odnosi sa Republikom Srbijom i Republikom Sprskom. Zbilja su Njemačka, Ruanda i Lagumdžija napravili pravi potez, pomirili su nas u regionu, niko ni sa kim ne govori“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Većina predala Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac, tokom drugog svjetskog rata

Foto: Boris Pejović

Predstavnici partija parlamentarne većine i zvanično su predali u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, saznaje TV Vijesti.

Rezoluciju su potpisali svi poslanici vladajućih partija osim predstavnika albanskih partija.

Ranije danas o tome su raspravljali šefovi poslaničkih klubova partija vlasti.

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovaqc, tokom drugog svjetskog rata.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milojko Spajić najpopularniji političar u Crnoj Gori

Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić…

Građani Crne Gore najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, a kada su mediji u pitanju najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore, pokazalo je najnovije istraživanje.

Anketu je sproveo Centar za istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) od 2. februara do 5. marta, na uzorku od 1.036 ispitanika u Crnoj Gori. Obuhvaćene su i ostale zemlje regiona.

Kada je u pitanju povjerenje u političare, najbolje ocjene dobio je premijer Spajić, odnosno 11 odsto. Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić, Milan Knežeić, Danijel Živković, Ervin Ibrahimović…

U Crnoj Gori vjerske institucije i dalje imaju najviše povjerenja, zatim slijede vojska, predsjednik države, premijer, policija…

Kada je u pitanju povjerenje u medije, najveći broj crnogorskih građana saopštilo je da najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore. Slijede Televizija Vijesti, portal Vijesti, Prva TV, CDM, Nova M…

U Crnoj Gori 42 odsto ispitanika i dalje navodi televiziju kao medij koji najčešće prati. Slijedi sa 32 odsto internet, 19 odsto je navelo društvene mreže, a 1 odsto radio i štampani mediji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije