DRUŠTVO
VUNOVLAČARSKA RADIONICA JEDINA U CRNOJ GORI
(FOTO) 78-godišnji Milorad Miško Vesković iz Berana ne priznaje godine, čuva stari zanat
Vunovlačaru “Vesković“, koja odolijeva vremenu i modnim trendovima, daleke 1934. godine u Berane je dopremio Miškov pokojni otac Rade Vesković

Iako je zagazio u sedamdset i osmu godinu, a malo i bolest stisla, Milorad Miško Vesković iz Berana ne predaje se i pokušava da sačuva stari zanat sa svojom vunovlačarskom radionicom, zvanično jedinom u Crnoj Gori.
Njega brine jedino da li će neko imati ovaj zanat da nastavi, jer, kako kaže, mladi neće da rade, a njegova djeca su u drugim poslovima.
„Jedan mladić nedaleko odavde, traži mi euro. Kao od brda odvaljen. Ja mu kažem, dodji kod mene da radiš, naučiću te zanatu za sat vremena. Meni pola, tebi pola, a ja od moje polovine da plaćam sve troškove, amortizaciju, struju, da ništa ne zaradim, samo da mašine rade. On bi mogao da zaradi sogurno bolju platu nego negdje u administraciji. Hoću, hoću, reče mi, okrenu se i više nikad nije došao“, priča za Miško za Portal RTCG.
Ova rijetka vunovlačara, u kojoj se još čuvaju mašine u takvom stanju da mogu svakog trenutka da se uključe, ako ne prvi, svakako predstavlja jedan od najstarijih industrijskih pogona na sjeveru Crne Gore.

Vunovlačarska radionica
Vunovlačaru “Vesković“, koja odolijeva vremenu i modnim trendovima, daleke 1934. godine u Berane je dopremio Miškov pokojni otac Rade Vesković, a danas je još s vremena na vrijeme, pokrene Miško, koji je, kako kaže, u ovom poslu od svoje sedme godine života.
„Pomagao sam ocu, i to onda kada se radilo u tri smjene bez prekida. Morali smo da radimo svi iz porodice da bi udovoljili mušterijama. Danas, ja sam radim, održavam i pazim vunovlačaru. Ljetos je bilo malo posla, tek da mašine pokrenem. Imam tri mašine, od kojih su ove dvije u odličnom stanju“, priča Miško.
Vunovlačara „Vesković“ u Beranama tako prede već devedeset godina, bez bez prekida.
Prema Miškovim riječima, mašine u ovoj nadaleko poznatoj zanatskoj radnji počele su sa radom početkom prošlog vijeka, akoliko su prije toga radile, nije mu poznato.
„Vunovlačara je donijeta iz Mađarske, najprije u Osijek. Poslije toga je do Peći dopremljena vozom. A onda je nekoliko ljudi iz Berana, krenulo prema Peći sa velikim zapregama, saonicama, koje su vukli konji i volovi, i preko Čakora po velikom snijegu, mašine su dopremili u Berane“, kaže Miško.
Tako je vunovlačara iz Mađarske poslije izvjesnog vremena instalirana na vodenici koju je pokretao potok pored kuće Veskovića u Beranama.
„Transmisijom, odnosno velikim kaišem, korištena je energija koja je stvarana tako što je voda pokretala kolo vodenice, a potom je prenošena gore na sprat gdje je pokretala mašinu vunovlačare. Tako se radilo sve dok nije došla struja“, priča Miško, prisjećajući se početaka rada.

Vunovlačarska radionica
U to sada daleko vrijeme, ovaj značajni industrijski pogon radio je u tri smjene, sa po tri radnika.
„Radilo se neprekidno da ljudi ne bi čekali, mada, dešavalo se da čekaju i po petnaest dana da bi im vuna bila prerađena“, kaže Miško.
On se sjeća i da je vuna za preradu sa raznih strana dotjerivana na takozvane tovare, i da se po nekada cijeli dan radilo samo za jednog vlasnika vune.
„Počev od Žabljaka, pa do Pljevalja, a onda od Nikšića do Morače, i dovde. Bilo je vune, koliko ti duša hoće. Po neko dotjera vunu i iz Podgorice“, kaže Miško.
Prisjeća se i kako je njegov prijatelj iz Beograda, čija djeca su imala probleme sa uhom i grlom, muku mučio da dođe do jednog poznatog ljekara.
„Kada su konačno došli do tog ljekara i čim je ljekar pregledao djecu, preporučio im je da sintetičke jastuke zamijene sa vunenim. Od tada, njihovi problemi su nestali kao rukom odnešeni“, kaže Vesković.
Vunovlačar Milorad Vesković pokušava i na drugim primjerima da ukaže na vrijednost i ljekovitost vune i vunene odjeće.
„Vidite, gorštaci kose na četrdeset stepeni celzijusa, odjeveni u vunenu odjeću. Znoje li se? Naravno da ne. Volio bih da mi neko to naučno objasni, ali je to baš tako“, kaže Miško.
On smatra da upravo nedostatak vune u udjevnim predmetima savremenog doba, i sve više sintetike, pogoduju tome da ljudi sve više i obolijevaju od raznih bolesti i alergija.
„Vuna je zakon. Ima svojstva koja čuvaju kožu, bubrege, koštani sistem, prostatu“, dodaje Miško.
Vunovlačara Vesković je radila i za pozorišta. Tako je za jednu predstavu Crnogorskog narodnog pozorišta u kojoj glumio Petar Božović, Miško izradio dušek od čak petnaest kilograma vune. On priča kako je za te potrebe jedva pronanalazio vunu, koju je, takođe, isporučivao pozorištu „Duško Radović“ iz Beograda gdje su od nje pravili lutke.
„Dobio sam od njih nekoliko zahvalnica“, ponosan je Miško na saradnju sa umjetnicima.
Dok nam pokazuje mašine koje miruju, on konstatuje kako je, nažalost, vune sve manje.
„Prema mojoj procjeni, svake godine se donese mnogo manje vune u odnosu na prethodnu godinu. Manje je i ovaca, ali, i ono vune što se može preraditi i iskoristiti, ljudi, vjerovali ili ne, bacaju“, priča Miško.
Pa ipak, ovaj čovjek koji se ne pradaje godina i neumitnoj starosti, pravi planove za potpuni remonta mašina, za još bolji kvalitet. Nabavio je nove valjke iz nekadašnjeg bjelopoljskog Vunarskog kombinata, prije nego je ta fabrika rasturena.
„Molio sam da mi prodaju jednu mašinu. Nudio sam veliki novac u to vrijeme. Meni mašinu nisu dali, a gledao sam, i na dušu me boljelo, kako ih poslije režu u staro gvožđe“, kaže Miško.
Mašine Veskovića, kupljene u Mađarskoj prije još malo pa će biti čitav vijek, i danas funkcionišu kao švajcarski sat. Uvijek podmazane i uredne prije stavljanja u pogon, što Miško upravo radi u ovom zimskom periodu.
„Moraju se tako održavati, jer, iz njih izlazi vuna meka i topla, kao najtoplija duša ljudska“, kaže Vesković.
Iako je stada sve manje, ovaj najstariji industrijski pogon na sjeveru Crne Gore još odolijeva vremenu i modernim tehnologijama.
Prema podacima Monstata od prije nekoliko godina, u Crnoj Gori se šišanjem ovaca, što stočari moraju da urade zbog zdravlja stoke, dobije 190 tona vune ili 1,7 kilogram po ovci. Prema istim podacima iz 2016. godine, kada je bio veći broj ove stoke, količina ošišane vune je iznosila 276 tona ili 1,9 kilograma po ovci.
Nezvanični podaci govore da se oko 95 odsto vune se baci, najčešće spali, dok se svega do pet odsto iskoristi za svoje potrebe i vrlo malo proda kao domaća radinost. Dol svoju vunu spaljuje, najviše vune, prediva i tkanine, kao poluproizvoda od vune, Crna Gora uvozi iz Srbije i Turske, manjim dijelom iz Italije, Velike Britanije i Kine.
Dok sa Miškom pričamo o ovom problemu, on samo odmahuje glavom i kaže da ne može da shvati takve podatke.
„Samo da nađem nekoga ko bi nastavio da radi. Ja ne moram ništa da zarađujem. Sjedio bih i nadgledao, slušao zvuk mašina, davao uputstva. Prisjećao se djetinjstva i mladosti. Ovo je zanat od kojeg se može još uvijek dobro zaraditi, a sada je sve lakše, ovdje pored kuće u sred grada“, kaže Miško.
Budući da u Crnoj Gori više nema nikakvih industrijskih pogona za proizvodnju vunenih predmeta, to malo vune što se vunovlačanjem „spasi“ kod ovog čovjeka iz Berana, uglavnom se iskoristi u domaćoj radinosti, za izradu čarapa, prsluka i drugih predmeta, koji se potom prodaju kao suveniri, a stranci koji posjećuju našu državu, više ih cijene i poštuju nego što mi to činimo.
Izvor: RTCG
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA3 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
DRUŠTVO3 дана ranijeDječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju














