Connect with us

DRUŠTVO

SEOSKE ŠKOLE

(FOTO) Oronule škole na području Berana i Andrijevice najbolja slika „brige“ o sjeveru

Slika su rezultata upravo završenog popisa koji je pokazao odumiranje ove sjeverne crnogorske regije, bijele kuge i odliva stanovništva.

Škola Kuti (Foto: Privatna arhiva)

Veliki broj oronulih i napuštenih seoskih školskih objekata na području Andrijevice i Berana, građenih u vrijeme bivše Jugoslavije, ili ranije, slika su rezultata upravo završenog popisa koji je pokazao odumiranje ove sjeverne crnogorske regije, bijele kuge i odliva stanovništva.

Prema nekim nezvaničnim podacima, samo na teritoriji ove dvije opštine propada makar petnaest nekadašnjih seoskih objekata, dok su neki, sa brojem učenika koji se mogu prebrojati na prstima jedne ruke, kao što je ona u Trepči, rodnom selu Mihaila Lalića, na putu laganog zatvaranja.

Škola u Trepči, rodnom selu Mihaila Lalića, danas ima svega pet, šest učenika (Foto: OŠ Bajo Jojić Andrijevica

Škola u Trepči otvorena je još školske 1891/92. godine kao privatna škola. 1902. ovaj velelepni objekat postaje privatna škola, dok danas radi kao prodručno odjeljenje osnovne škole iz Andrijevice, sa svega pet ili šest učenika.

Zubu vremena prepuštena odavno i školska zgrada u šekularskom selu Ćetkovići, udaljenom od Berana petnaest kilometara.

Mještani podsjećaju da se ovaj objekat iz godine u godinu sve više urušava, iako je u njemu nastavu nekad pohađalo i do pedeset đaka.

„Školski objekat u Ćetkovićima je nekada bio pun učenika. U toj zgradi je bio i stan za učitelja, dok je njen prizemni dio korišten za okupljanja i razne aktivnosti mještana. Međutim, kako su godine prolazile narod je sve više odlazio. Ništa značajnije nije urađeno u pravcu stvaranja boljih uslova za život u Šekularu“, priča mještanin Vesko Davidović.

Prema njegovim riječima tu su ostali da žive još samo najuporniji, iako i oni svjesni da će ovo selo ubrzo ostati pusto i da će umjesto učeničke graje, zagospodariti ledena tišina.

„Uporedo sa iseljavanjem naroda došlo je i do urušavanja školske zgrade i njenog zatvaranja. Poslije svega ostale su samo zidine nekadašnje škole i sjećanja onih koji su tu sticala prva znanja“, kaže ovaj čovjek.

Na području beranskog mjesnog centra Šekular odavno su zatvorene i propadaju makar još tri nekadašnje škole.

Da sela i u andrijevičkoj opštini ostaju bez stanovnika svjedoči oronula školska zgrada u Kutima. I ova škola udaljena je od varoši svega desetak, petnaest kilometara. A kao da je na kraju svijeta.

Mještani pričaju da su migracije i stalni odliv stanovništva učinili da i ovaj objekat, koji je nekad imao trideset učenika, bude prepušten propadanju.

„Opadanje broja očenika završilo se na kraju zatvaranjem škole. Poslije svega ostala je prazna školska zgrada, koja se urušava, svjedočeći o ne tako davnim i srećnim vremenima“, pričaju mještani sela Kuti.

Nekadašnji školski objekti se urušavaju i u drugim andrijevičkim selima, iako je poznato da se u Potkomovlju posebna pažnja pridavala obrazovanju i da tragovi prosvjetiteljstva na ovom prostoru datiraju još iz četrnaestog vijeka.

„Jedan od starih zapisa govori da je u drevnom manastiru u Košutićima pronađen zapis, prve takve vrste na našim širim prostorima. Nedaleko od ovog manastira u kući Miškovića na Savrdaku 1860. godine osnovana je škola nazvana kasnije Vasojevićka univerza, u kojoj su prva slova naučili poznati crnogorski glavari iz ovih krajeva“, podsjećaju neki od Andrijevčana.

Takozvana univerza radila je sve do osnivanja škole u Andrijevici, odigravši značajnu ulogu u opismenjavanju naroda ovog kraja.

Kako pričaju poznavaoci prilika, tradiciju ove obrazovne ustanove nastavila je kasnije Osnovna škola u Konjusima, koja je u selima Jošanica, Đuliće, Cecuni i Kuti imala svoja područna odjeljenja.

Škola je prije nekoliko decenija brojala blizu 400 učeniika da bi se, kako je vrijeme odmicalo, zbog sve prisutnije migracije stanovništa i pada nataliteta, taj broj drastično smanjivao.

Škola u Konjusima iako sa malim brojem učenika i dalje radi, ali je u međuvremenu došlo do zatvaranja njenih područnih odjeljenja u Jošanici i Cecunima, kao i one u Kutima čija zgrada se urušava.

Podaci poslednjeg popisa govore da u andrijevičkoj opštini živi svega nešto više od četiri hiljade što je za hiljadu manje u odnosu na 2011. godinu, ili duplo manje u odnosu na 1953. godinu.

Roditelji djece koja bi tu pohađala nastavu, izrazili su spremnost da ostanu da žive u svom zavičaju, pod uslovom da škola u Jošanici ponovo počne sa radom.

„Ukoliko se to ne desi i oni će morati da se sele u neke druge krajeve, jer bi njihova djeca morala da putuju za Konjuhe, ili Andrijevicu, što je, zbog velike udaljenosti nemoguće“, kažu mještani.

Iako su stanovnici Ulotine u više navrata od Vlade tražili da iznađe mogućnost za sanaciju stare školske zgrade u mjestu Kruševo, nadomak Murine, o čemu je Portal RTCG ranije pisao, to se nije desilo ni do današnjih dana.

Kruševo (Foto: Privatna arhiva)

Oni podsjećaju da taj ruinirani i napušteni objekat, smješten pored regionalnog puta Andrijevica – Plav već dugi niz godina odaje ružnu sliku. Nije bilo tako davno kada je i tu vladao žagor između časova.

Raspoloživi podaci ukazuju da je škola u Kruševu, kao jedna od najstarijih državnih škola u Crnoj Gori, osnovana još 1882. godine i da je skoro čitavo jedno stoljeće predstavljala kulturno obrazovni centar čitavog kraja.

Prije trideset godina, rekonstrukcijom puta Andrijevica – Murino – Plav, škola iz Kruševa je izmještena u novosagrađeni objekat u Ulotini, čime je praktično ozvaničen kraj prosvjetiteljske misije stare zgrade. Od tada školska zgrada u Kruševu je ostavljena na milost i nemilost zubu vremena.

Još je neopisivo mnogo istorijski značajnih školskih objekata na ruralnom području na sjeveru države koji su pretvoreni u ruševine i o kojima više niko ne vodi brigu. Ne zna se ni kome zgrade pripadaju. Po tome kako izgledaju, očiglednio nikome.

Briga za sjever je obično tek verbalni ispad u predizbornim kampanjama, dok praznina odzvanja kroz ruševne školske zgrade.

(RTCG)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije