Connect with us

DRUŠTVO

DIREKTOR INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

Galić: Dokazano je da ne postoji veza između MMR vakcine i autizma

Sam mehanizam nastanka autizma je, kaže Galić, potpuno drugačiji u odnosu na mehanizam na koji sama vakcina MMR djeluje, i tu ne postoji veza

Galić, Foto: Pobjeda/M. Babović

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić kazao je da je dokazano da ne postoji veza između MMR vakcine i autizma.

Sam mehanizam nastanka autizma je, kaže Galić, potpuno drugačiji u odnosu na mehanizam na koji sama vakcina MMR djeluje, i tu ne postoji veza.

Državna sekretarka iz Ministarstva zdravlja dr Slađana Ćorić istakla je da je crnogorski zdravstveni sistem spreman za bilo koju vrstu epidemije i bilo koje vanredne situacije koja se dese u zemlji.

„Ono što nas brine jeste što mi u 21. vijeku moramo da molimo roditelje da dovedu dijete na vakcinu koja je bezbjedna i obavezna, koja je milionima djece spasila živote, ali isto toliko ih je umrlo upravo zbog toga što nisu imali dostupnu tu vakcinu“, poručila je Ćorić.

Kazala je da joj je žao što su iz zdravstva u posljednje vrijeme morali biti toliko glasni.

„Nažalost desio se prvi slučaj u Srbiji što nas već opominje da je možda kasno, da smo možda zakasnili, ali možda i nijesmo, jer pravog lijeka za morbile nema i kako god da krene epidemija mi ćemo biti u prilici samo da damo vakcinu, jer drugog lijeka trenutno nemamo“, kazala je dr Ćorić.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić istakao je da je pad obuhvata imunizacijom MMR vakcinom počeo još 2013. godine.

„Svakako da je fokus razloga zbog čega nije vakcinisan adekvatan obuhvat ustvari na Domovima zdravlja i komunikaciji koju imaju pedijatri sa roditeljima“, kazao je on.

Poručio je da je pandemija koronavirusa značajno uticala na pad obuhvata imunizacije.

„Prethodne tri godine su pandemijske godine i to je imalo velikog uticaja na pad obuhvata imunizacije obzirom da su cjelokupni zdravstveni sistemi bili preokupirani pandemijom koronavirusa. Kako jenjava pandemija koronavirusa tako i zdravstveni sistem pokušava da vrati neke ranije obuhvate, nije samo Crna Gora doživjela pad obuhvata imunizacije već i druge mnogo razvijenije zemlje“, istakao je Galić.

Kazao je da je 51 odsto predškolskog uzrasta bio vakcinisan prvom dozom MMR vakcine, a nakon zadnjih šest dana to je već 54, 5 odsto.

U MMR vakcinaciji, ističe Galić, prisutne su dvije vrste problema, a to je pravovremenost i obuhvat imunizacije.

Imunizacija se, kako dodaje, odlaže i to predstavlja veliki problem.

„U školskom uzrastu imamo 90 odsto vakcinisanih sa jednom dozom, 80 sa obje doze. Takva situacija je i u srednjoj školi. Dakle, očigledno je problem u predškolskom uzrastu, naročito kod djece između prve i treće godine života“, poručuje Galić.

Galić ističe da nismo dovoljno kao društvo radili da vakcinacija bude jedan dio naše zdravstvene kulture.

„Ne treba predijatar i zdravstveni sistem da upozoravaju, da ima aktivnu ulogu u tom procesu, već to treba bude dio naše zdravstvene kulture“, poručuje on.

On je kazao da je jedan od razloga antivakserskih lobija priča da postoji veza između MMR vakcine i autizma.

„Brojne studije, velike količine novca su potrošene da bi tu vezu demantovale“, kazao je Galić.

Dokazano je, ističe, da veza između MMR i autizma ne postoji.

„Sam podatak da u Crnoj Gori postoji pad obuhvata imunizacijom MMR vakcinom a da autizam ne pada, odnosno stabilan je jedan broj djece sa tim razvojnim poremećajom ili je u porastu, govori u prilog tome dane postoji veza“, objašnjava Galić.

Sam mehanizam nastanka autizma je, dodaje, potpuno drugačiji u odnosu na mehanizam na koji sama vakcina MMR djeluje, i tu, kako kaže, ne postoji veza.

„Autizam je razvojni poremećaj koji nastaje i prije nego se dijete rodilo, ne postoji mehanizam na koji vakcina može doprinijeti tome“, zaključuje Galić.

Dr Senad Begić viši konsultant za zdravlje UNICEF-a je kazao da napokon imamo ono što je jako bitno, a to je jasan stav roditelja i potražnju da njihovoj djeci pruže nešto što je naučno dokazano, što je najbitnije za njihov zdrav početak života, a to je definitivno imunizacija.

„Kada smo uspjeli da stvorimo potražnju sada je na svima nama da taj trend održimo i da sistem osnažimo prosto omogućavajući našoj djeci najbolju moguću zaštitu koju u ovom trenutku možemo da im pružimo“, poručio je on.

Svaki sistem, ističe, može bolje, a čak i oni sistemi za koje mislimo da su najbolji u pandemiji su, kaže, pokazali neke nedostatke.

„Dobro je što napokon imamo jasne i nedvosmislene glasove koji dolaze od roditelja kojima je više dosta da njihova djeca i životi budu ugroženi nedostatkom kolektivnog imuniteta“, kazao je Begić.

Dr Vjera Janković pedijatrica istakla je da u ovo doba godine djeca inače boluju od virusnih bolesti, a morbile su jedna od njih.

„U pitanju je virusna bolest koja je uzrokovana virusom morbila i spada u grupu virusnih dječjih bolesti. Ona liči u početku na svaku drugu virusnu bolest, tako da ne možemo da napravimo neku razliku, ali kasnije se stvari mogu lakše iskomplikovati i zato skrećemo pažnju na ovu bolest jer traje dugo i mnogo izmori dječji organizam, više nego neka druga virusna bolest i komplikacije su potencijalno češće“, objašnjava pedijatrica Janković.

Simptomi su, kako kaže, sekrecija iz nosa, dijete ima blago povišenu temperaturu, nakon par dana malo su zacrvenjene oči, temperatura raste, pojavljuje se kašalj, zatim dijete postaje malaksalo….

„Nakon nekoliko dana kreće ospa, koja je tipična za morbile, javlja se prvo na licu, iza ušiju pa se onda se seli na ostali dio tijela, česte su i sitne tačkice na unutrašnjim stranama obraza. Tada već znamo da se radi o morbilama“, kazala je dr Janković.

Ona je poručila da zabrinjava to što se izgubilo povjerenje prema zdravstvu i predijatru.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije