Connect with us

DRUŠTVO

OD PLAVA NEMA PREVOZA

(FOTO) Gusinje: Autobuska stanica služi za odlaganje sijena

Autobuske stanice u ovim gradovima pripadale su nekadašnjem beranskom autoprevoznom preduzeću koje se u tom trenutku zvalo „Jugoprevoz“, tokom prvog stečaja iz 2004. godine

Foto: Portal RTCG

Ni dvije decenije nakon prodaje i privatizacije, autobuske stanice u Gusinju i Plavu nikada nisu privedene namjeni.

Na mjestu one u Plavu danas se nalazi čitav stambeni blok, dok je autobuska stanica u Gusinju pretvorena u ostavu za sijeno.

Autobuske stanice u ovim gradovima pripadale su nekadašnjem beranskom autoprevoznom preduzeću koje se u tom trenutku zvalo „Jugoprevoz“, tokom prvog stečaja iz 2004. godine.

Foto: Portal RTCG

Tada je ova beranska kompanija, koja se još ranije zvala „Ivangradprevoz“ našla u ozbiljnoj krizi, i iz akcionarskog društva kroz stečaj privatizovana.„Simon vojaž“ je tada kupio imovinu ove kompanije u Beranama, dok su autobuske stanice u Plavu i Gusinju prodate godinu kasnije, 2006. godine privatnim preduzetnicima.

„Do tada iz Gusinja je bilo pet autobuskih linija, i to prema Peći, Skoplju, Prištini, Sarajevu i Beogradu, a ovi autobusi su tada svraćali u Plav. Pored toga postojao je veliki broj lokalnih linija i polazaka prema Murini, Andrijevici i Beranama“, kazao je jedan od bivših radnika tadašnjeg „Jugoprevoza“.

On je napomenuo da je privatizacija ove dvije autobuske stanice predstavljala početak kraja, i da danas iz Gusinja na postoji ni jedna autobuska linija, čak ni do Plava koji je na svega desetak kilometara.

„Iz Plava, sa prostora koji nisu zauzele stambene zgrade, danas polaze autobusi samo za Podgoricu, i jedan polazak za Peć. To su mali autobusi marke ‘Otokar’. Veliki autobusi tamo se mogu vidjeti jedino kada dovoze turiste u vrijeme ljetnje sezone“, kazao je taj sagovornik.

Foto: Portal RTCG

Autobuska stanica u Plavu je prodata za tadašnjih 90 hiljada eura, a kupac se tada obavezao da pet godina neće mijenjati djelatnost.

„Ono što je zanimljivo, u to vrijeme je to bila jedinstvena opština Plav, i niko iz tadašnje lokalne uprave nije ni pokušao da proglasi javni interes i time zabrani promjenu namjene prostora koji su obuhvatale autobuske stanice“, rekao je taj sagovornik.

Građani Gusinja danas ne mogu da se prebace ni do Plava, osim taksijem. Privatizacije autobuskih stanica u ova dva grada desile su se ste godine kada je privatizovan tadašnji šumsko industrijski kombinat „Bor“ u Plavu, i kada je bez posla ostalo više stotina radnika.

Danas je sjeveriostočni region Crne Gore po svim pokazataljeima najnerazvijeniji i sa velikim migracijama stanovništva prema inostranstvu i prema centralnim i južnim djelovima države.

Ni jedna državna institucija nije se, međutim, olgasila od kada traje kriza u „Simon vojažu“, a građani suočeni sa izostankom i ukidanjem najelementarnijih javnih usluga.

Beransko preduzeće „Simon vojaž“ počelo je tada da ukida linije na dužim relacijama, a nedugo potom i da redukuje i lokalne. Danas se to preduzeće nalazi tri godine u novom stečaju.

Portal RTCG je pisao o tome da je nakon štrajka radnika i uvođenja stečaja, zatvorena i autobuska stanica u Beranama, da je stečajna uprava prodala za 34 hiljade devet najboljih autobusa, i da u ovom dijelu Crne Gore ne postoji međugradski linijski prevoz.

(Izvor: Portal RTCG)

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Svetlana Pajković iz Berana najbolja kuvarica na međunarodnom takmičenju u Makedoniji za osobe sa oštećenim sluhom

Ona je kao predstavnica Crne Gore u velikoj konkurenciji osvojila prvu nagradu i uručen joj je pehar za najbolju kuvaricu

Foto: Berane online

U Ohridu, u Makedoniji, održano je međunarodno takmičenje u kulinarstvu pod nazivom „Vješta žena“ za osobe sa oštećenim sluhom.

Beranka Svetlana Pajković je kao predstavnica Crne Gore u velikoj konkurenciji osvojila prvu nagradu i uručen joj je pehar za najbolju kuvaricu.

Na takmičenju je učestvovalo 12 ekipa, a jela je ocenjivao stručni žiri iz Praga (Češka).

Foto: Berane online

Svetlana je inače majka dvoje djece. Završila je Resursni centar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“ u Kotoru. Za Portal Berane online je otkrila koje je njeno jelo osvojilo nagradu „Vješta žena“.

„Za predjelo sam pripremila tradicionalno crnogorsko meze – njeguški pršut, njeguška kobasica, domaći sir. Glavno jelo je bila piletina sa rižom u kari sosu i špagete sa šparglom. Na kraju sam servirala dezert – kotorska krempita“, kazala nam je Svetlana.

Tremu, kako ističe, nije imala. Shvatila je da je kulinarstvo ono što voli i tu sam se pronašla.

„Na takmičenje nisam otišla sa očekivanjem da ću osvojiti neku nagradu, jer znam koliko su takva takmičenja zahtjevna i koliko je konkurencija ozbiljna. Bila sam koncentrisana na to da završim jelo onako kako sam ja htjela. Nije bilo vremena za tremu”, zaključuje vlasnica titule najbolje kuvarice.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Ko je bio Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac

U prvoj godini rukovođenja SDT-om,
Milivoje Katnić je bio hvaljen jer je na samom početku mandata izdao nalog za hapšenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića… Kasnije NVO sektor i opozicioni poslanici ali i mediji Specijalno državno tužilaštvo u vrijeme ere Katnića su nazivali „batinom“ DPS-a i Mila Đukanovića

Katnić

Milivoje Katnić bio je glavni specijalni tužilac u periodu od ljeta 2015. do 17. februara 2022. kada ga je Tužilački savjet nakon maratonske sjednice razriješio funkcije zbog toga što je stekao uslove za odlazak u starosnu penziju.

Kao pripravnik u pravosuđu prešao je 1993. u Vojni sud, gdje je kasnije izabran za vojnog sudiju. Taj posao je obavljao do ukidanja vojnog pravosuđa 2004. godine. Katnić je nakon toga prešao u Apelacioni sud. Nakon osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kandidovao se i dobio povjerenje za prvog GST-a, pišu „Vijesti“.

Njegovu kandidaturu obilježile su brojni podaci o učešću Katnića na Dubrovačkom ratištu, a posebno su tu temu tada podgrijale i dvije NVO koje su tražile da se rasvijetli Katnićeva ratna biografija i podsjetile da je 2011. jedan od zatvorenika u vojnom logoru Morinj ga optužio da je kao oficir KOS-a, tokom invazije na Hrvatsku, bio odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu.

Katnić je to više puta demantovao.

U prvoj godini rukovođenja SDT-om, Milivoje Katnić je bio hvaljen jer je na samom početku mandata izdao nalog za hapšenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, koji je kasnije priznao da je bio šef budvanske kriminalne grupe koja je oštetila državu za više desetina miliona eura.

Nakon što je potpisao sa SDT-om dva sporazuma o priznanju krivice Marović je izlazak iz pritvora iskoristio za odlazak u Beograd, gdje se i sada nalazi.

Odatle su i brojne sumnje u javnosti da je budvanska epizoda odrađena za račun pobjedničke frakcije tada vladajućeg DPS-a.

U jesen 2016. na dan parlamentarnih izbora Katnić je izveo jednu od najvećih operacija hapšenja kriminalne grupe, koja je kasnije optužena i prvostepeno osuđena za pripremanje terorizma u Crnoj Gori. Ta presuda je ukinuta i u toku je ponovno suđenje.

Među optuženim su i tadašnji lideri DF-a Milan Knežević i aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić.

Od tada do danas brojne su sumnje u rad Katnića u tom predmetu gdje se, između ostalog, tvrdilo i da je DPS-u i partnerima tada pomogao da dobiju većinu na izborima.

Katnićeva pravda je često ocjenjivana da je selektivna – većina krivičnih prijava raznnih nevladinih organizacija (među kojima prednjači MANS), medijska istraživanja koje se odnose na korupciju i zloupotrebu državnih resursa, su odbačene.

NVO sektor i opozicioni poslanici ali i mediji Specijalno državno tužilaštvo u vrijeme ere Katnića su nazivali „batinom“ DPS-a i Mila Đukanovića.

Za Đukanovića, članove njegove porodice po Katniću nikada nije bilo „ni udaljene sumnje“.

Retoriku je malo promijenio tek u jesen 2021. gore kada je nakon što je u SDT-u formiran predmet „Pandora papiri“, Katnić rekao:

„Postoji jedan oblik sumnje, neću reći udaljene, nego na krajnjem polu-osnova”.

„Pandora papiri“ predmet je formiran na osnovu podataka istraživačke mreže i tvrdnji da su Đukanović i njegov sin Blažo 2012.sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Paname, Gibraltara…

Nakon pada DPS-a u avgustu 2020. godine bilo je jasno da za Katnića više neće biti mjesta u tužilačkom sistemu i pored toga što je 3. jula te godine dobio drugi mandat od tadašnjeg Tužilačkog savjeta.

Novoj parlamentarnoj većini trebalo je vrijeme da izmijeni Zakon o državnom tužilaštvu, a potom i da formira novi Tužilački savjet kada je postalo jasno da Katnić neće dočekati kraj drugog mandata.

(Izvor: Vijesti)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Džako dobio mural u Beranama

Na muralu sa likom jedne od ivangradskih legendi beranskog sporta su i stihovi: „Na kraju uvek samo jedno ostaje ili živiš rokenrol ili ne znaš šta je to“

Foto: S. Đ.

Na Njegoševom trgu u centru Berana osvanuo je mural Ivangrađaninu Abdurahmanu Džavidu Džaku, čovjeku koji je nosio duh Ivangrada i čuvao rokenrol u Beranama.

Na muralu sa likom jedne od legendi beranskog sporta su i stihovi:

„Na kraju uvek samo jedno ostaje ili živiš rokenrol ili ne znaš šta je to“.

Foto: S. Đ.

Autor ovog murala je umjetnik Slaviša Đinović Đino a mural je na inicijativu ekipe iz paba „The Smugglers“ i Milije Kastratovića postavljen na lokalu koji je nekada na ovom trgu držao lično Džako.

Džako, koji je preminuo u avgustu prošle godine u 66. godini, ostaće upamćen kao jedan od igrača najbolje postavke KK „Ivangrad“ u tadašnjoj SFRJ.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije