Connect with us

DRUŠTVO

BIVŠI KOMANDANT VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE

Haški tribunal: Ratku Mladiću potvrđena doživotna kazna zatvora

Suđenje Mladiću počelo je maja 2012., a tokom višegodišnjeg postupka saslušano je više od 300 svjedoka

Mladić, Foto: Reuters

Žalbeno vijeće Mehanizma za krivične sudove u Hagu danas je proglasilo krivim i osudilo na doživotnu kaznu zatvora generala Ratka Mladića bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS).

Predsjedavajuća, sudija Priska Matimba Nijambe pitala je na početku Ratka Mladića da li može pratiti postupak na jeziku na koji razumije, što je on potvrdio i kazao da može.

Sudija je na početku podsjetila na ulogu Ratka Mladića, i funkcije koje je objavljao za vrijeme rata, odnosno da je bio komandant Vojske Republike Srpske. Potom je pročitana optužnica po 11 tački optužbe. Podsetila je da je prvostepenu presudu dobio kaznu doživotnog zatvora i proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. i za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, prisilno premještanje stanovništva, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca, te da nije kriv za genocid u pet opština BiH.

Sudija se osvrnula na žalbu njegove odbrane, i da traže oslobađajuću presudu, odnosno alternativno ponavljanje postupka. Tužilaštvo, rekla je sudija, koje osporava UZP kao i oslobađajuću presudu za genocid po tački jedan. Tužilaštvo je tražilo da ispravi pogreške i da gospodinu Mladiću izrekne presudu za to djelo.

Što se Mladićevih žalbi tiče, predsjedavajuća vijeća je pročitala sve stavke koje je Mladićeva odbrana osporila u prvostepenoj presudi, ali su sve žalbe odbijene, uz suprotno mišljenje za neke tačke, predsjedavajuće Žalbenog vijeća sudije Nijambe.

Takođe, Žalbeno vijeće odbilo je i žalbu Tužilaštva u Hagu za genocid u pet opština u BiH, uz suprotno mišljenje dvoje sudija.

Sudija je rekla da Mladić ustane dok bude čitala presudu u cjelini, što je on i uradio.

Žalbeno veće imajući u vidu pismene podneske i usmenu argumentaciju održane 25. i 26. avgusta 2020. godine odbilo je sve žalbe Ratka Mladića uz suprotno mišljenje sudije Nijambe, kao i sve žalbe Tužilaštva uz suprotno mišljenje dvoje sudija, i oslobodilo Mladića za genocid u tački jedan, ali osudilo, kao i u prvostepenoj presude, po svim ostalim tačkama optužnice, uključujući i za genocid u Srebrenici.

Predsjedavajuća Nijambe potom je rekla da je Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora i da će se kazna odmah izvršiti, odnosno da ostaje u pritvoru Mehanizma dok se ne dovrši organizovanje prebacivanja u državi u kojoj će izdržavati kaznu. Potom je sudija Nijambe priložila delimično suprotno mišljenje, kao i ostalo četvoro sudija koji su takođe priližili zajedničko, djelimično suprotno mišljenje.

Osuđeni general Mladić se u pritvoru u Sheveningenu nalazi od 31. maja 2011. nakon što su ga 26. maja uhapsile vlasti Srbije u Lazarevu kraj Zrenjanina i izručile Tribunalu.

Vijećem koje je danas izreklo pravosnažnu presudu generalu Mladiću predsjedavaju sudija Priska Matimba Nijambe (Prisca Nyambe) iz Zambije. Članovi veća su sudije Mustafa El Baž (Mustapha EL Baaj) iz Alžira, Aminata Engum (Aminatta N`Gum) iz Gambije, Elizabet Ibanda-Nahamija (Elizabeth Nahamya) iz Ugande i Sejmor Penton (Seymour Panton) sa Jamajke.

Presuda kojom je bivši komandantVojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora, sedma je takva presuda dosuđena za 28 godina postojanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Haški tribunal je generala Mladića prvi put optužio 25. jula 1995., ali je optužnica dopunjavana nekoliko puta do 2011. godine. Suđenje Mladiću počelo je maja 2012., a tokom višegodišnjeg postupka saslušano je više od 300 svjedoka.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Đeljošaj: Albanci veoma poštuju Jelenu Perović, možda joj pomognu da vrati novac ako je oštetila budžet

„Ja mislim da bi možda Albanci bili spremni da sve ove stvari, ako je nešto oštetila, da joj pomognu da vrati ova sredstva iz onoga što su, osjećaji prema tom činu iz 2016. godine“

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da je izvještavanje medija u vezi sa hapšenjem direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perović „zbog potrošnje goriva i kilometraže bilo cirkus“.

On je kazao i da Albanci imaju veliku zahvalnost prema Perović radi presude koju je donijela tokom 2016. godine, i da smatra da ako je oštetila budžet države, da je taj narod u Crnoj Gori možda spreman da joj pomogne da vrati novac.

„Cirkus sam rekao jer Albanci u Crnoj Gori imaju veliko poštovanje prema Jeleni Perović. To je jedina institucija kojom je ona rukovodila gdje je bila sudija, gdje je smogla snage da donese osuđujuću presudu za skandiranje i vrijeđanje Albanaca, što vidimo i u zadnjim dešavanjima na utakmicama – gdje ih nazivaju šiptarima. Albanci imaju veliku zahvalnost prema njoj za taj postupak, za ove druge stvari ako je neko nešto uradio, naravno da će odgovarati i u tom kontekstu možda sam povezao, koji je možda vezan i za ovaj slučaj. Ja mislim da bi možda Albanci bili spremni da sve ove stvari, ako je nešto oštetila, da joj pomognu da vrati ova sredstva iz onoga što su, osjećaji prema tom činu iz 2016. godine“, kazao je Đeljošaj na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.

Perović određeno zadržavanje do 72 sata
On je naglasio da to govori kao lider političke partije a ne kao predstavnik Vlade. Ponovio je da to govori kao lider Albanske nacionalne partije i Albanac, te da insitucije treba da rade svoj posao pri čemu im daje punu podršku. Dodao je da u cijelom procesu treba da bude šro manje politike i da je htjeo da pojasni zbog čega je kazao da je riječ o cirkusu. On je istakao da svi, uključujući njega, treba da odgovaraju pred institucijama ako nešto urade i novac vrate građanima.

Perović je juče uhapšena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i određeno joj je zadržavanje do 72 sata, potvrdio je „Vijestima“ njen pravni zastupnik, advokat Nikola Martinović. Ona je ranije danas privedena u SDT gdje je saslušana zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj u produženom trajanju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Svetlana Pajković iz Berana najbolja kuvarica na međunarodnom takmičenju u Makedoniji za osobe sa oštećenim sluhom

Ona je kao predstavnica Crne Gore u velikoj konkurenciji osvojila prvu nagradu i uručen joj je pehar za najbolju kuvaricu

Foto: Berane online

U Ohridu, u Makedoniji, održano je međunarodno takmičenje u kulinarstvu pod nazivom „Vješta žena“ za osobe sa oštećenim sluhom.

Beranka Svetlana Pajković je kao predstavnica Crne Gore u velikoj konkurenciji osvojila prvu nagradu i uručen joj je pehar za najbolju kuvaricu.

Na takmičenju je učestvovalo 12 ekipa, a jela je ocenjivao stručni žiri iz Praga (Češka).

Foto: Berane online

Svetlana je inače majka dvoje djece. Završila je Resursni centar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“ u Kotoru. Za Portal Berane online je otkrila koje je njeno jelo osvojilo nagradu „Vješta žena“.

„Za predjelo sam pripremila tradicionalno crnogorsko meze – njeguški pršut, njeguška kobasica, domaći sir. Glavno jelo je bila piletina sa rižom u kari sosu i špagete sa šparglom. Na kraju sam servirala dezert – kotorska krempita“, kazala nam je Svetlana.

Tremu, kako ističe, nije imala. Shvatila je da je kulinarstvo ono što voli i tu sam se pronašla.

„Na takmičenje nisam otišla sa očekivanjem da ću osvojiti neku nagradu, jer znam koliko su takva takmičenja zahtjevna i koliko je konkurencija ozbiljna. Bila sam koncentrisana na to da završim jelo onako kako sam ja htjela. Nije bilo vremena za tremu”, zaključuje vlasnica titule najbolje kuvarice.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Ko je bio Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac

U prvoj godini rukovođenja SDT-om,
Milivoje Katnić je bio hvaljen jer je na samom početku mandata izdao nalog za hapšenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića… Kasnije NVO sektor i opozicioni poslanici ali i mediji Specijalno državno tužilaštvo u vrijeme ere Katnića su nazivali „batinom“ DPS-a i Mila Đukanovića

Katnić

Milivoje Katnić bio je glavni specijalni tužilac u periodu od ljeta 2015. do 17. februara 2022. kada ga je Tužilački savjet nakon maratonske sjednice razriješio funkcije zbog toga što je stekao uslove za odlazak u starosnu penziju.

Kao pripravnik u pravosuđu prešao je 1993. u Vojni sud, gdje je kasnije izabran za vojnog sudiju. Taj posao je obavljao do ukidanja vojnog pravosuđa 2004. godine. Katnić je nakon toga prešao u Apelacioni sud. Nakon osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kandidovao se i dobio povjerenje za prvog GST-a, pišu „Vijesti“.

Njegovu kandidaturu obilježile su brojni podaci o učešću Katnića na Dubrovačkom ratištu, a posebno su tu temu tada podgrijale i dvije NVO koje su tražile da se rasvijetli Katnićeva ratna biografija i podsjetile da je 2011. jedan od zatvorenika u vojnom logoru Morinj ga optužio da je kao oficir KOS-a, tokom invazije na Hrvatsku, bio odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu.

Katnić je to više puta demantovao.

U prvoj godini rukovođenja SDT-om, Milivoje Katnić je bio hvaljen jer je na samom početku mandata izdao nalog za hapšenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, koji je kasnije priznao da je bio šef budvanske kriminalne grupe koja je oštetila državu za više desetina miliona eura.

Nakon što je potpisao sa SDT-om dva sporazuma o priznanju krivice Marović je izlazak iz pritvora iskoristio za odlazak u Beograd, gdje se i sada nalazi.

Odatle su i brojne sumnje u javnosti da je budvanska epizoda odrađena za račun pobjedničke frakcije tada vladajućeg DPS-a.

U jesen 2016. na dan parlamentarnih izbora Katnić je izveo jednu od najvećih operacija hapšenja kriminalne grupe, koja je kasnije optužena i prvostepeno osuđena za pripremanje terorizma u Crnoj Gori. Ta presuda je ukinuta i u toku je ponovno suđenje.

Među optuženim su i tadašnji lideri DF-a Milan Knežević i aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić.

Od tada do danas brojne su sumnje u rad Katnića u tom predmetu gdje se, između ostalog, tvrdilo i da je DPS-u i partnerima tada pomogao da dobiju većinu na izborima.

Katnićeva pravda je često ocjenjivana da je selektivna – većina krivičnih prijava raznnih nevladinih organizacija (među kojima prednjači MANS), medijska istraživanja koje se odnose na korupciju i zloupotrebu državnih resursa, su odbačene.

NVO sektor i opozicioni poslanici ali i mediji Specijalno državno tužilaštvo u vrijeme ere Katnića su nazivali „batinom“ DPS-a i Mila Đukanovića.

Za Đukanovića, članove njegove porodice po Katniću nikada nije bilo „ni udaljene sumnje“.

Retoriku je malo promijenio tek u jesen 2021. gore kada je nakon što je u SDT-u formiran predmet „Pandora papiri“, Katnić rekao:

„Postoji jedan oblik sumnje, neću reći udaljene, nego na krajnjem polu-osnova”.

„Pandora papiri“ predmet je formiran na osnovu podataka istraživačke mreže i tvrdnji da su Đukanović i njegov sin Blažo 2012.sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Paname, Gibraltara…

Nakon pada DPS-a u avgustu 2020. godine bilo je jasno da za Katnića više neće biti mjesta u tužilačkom sistemu i pored toga što je 3. jula te godine dobio drugi mandat od tadašnjeg Tužilačkog savjeta.

Novoj parlamentarnoj većini trebalo je vrijeme da izmijeni Zakon o državnom tužilaštvu, a potom i da formira novi Tužilački savjet kada je postalo jasno da Katnić neće dočekati kraj drugog mandata.

(Izvor: Vijesti)

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije