Connect with us

DRUŠTVO

BIVŠI KOMANDANT VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE

Haški tribunal: Ratku Mladiću potvrđena doživotna kazna zatvora

Suđenje Mladiću počelo je maja 2012., a tokom višegodišnjeg postupka saslušano je više od 300 svjedoka

Mladić, Foto: Reuters

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Žalbeno vijeće Mehanizma za krivične sudove u Hagu danas je proglasilo krivim i osudilo na doživotnu kaznu zatvora generala Ratka Mladića bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS).

Predsjedavajuća, sudija Priska Matimba Nijambe pitala je na početku Ratka Mladića da li može pratiti postupak na jeziku na koji razumije, što je on potvrdio i kazao da može.

Sudija je na početku podsjetila na ulogu Ratka Mladića, i funkcije koje je objavljao za vrijeme rata, odnosno da je bio komandant Vojske Republike Srpske. Potom je pročitana optužnica po 11 tački optužbe. Podsetila je da je prvostepenu presudu dobio kaznu doživotnog zatvora i proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. i za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, prisilno premještanje stanovništva, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca, te da nije kriv za genocid u pet opština BiH.

Sudija se osvrnula na žalbu njegove odbrane, i da traže oslobađajuću presudu, odnosno alternativno ponavljanje postupka. Tužilaštvo, rekla je sudija, koje osporava UZP kao i oslobađajuću presudu za genocid po tački jedan. Tužilaštvo je tražilo da ispravi pogreške i da gospodinu Mladiću izrekne presudu za to djelo.

Što se Mladićevih žalbi tiče, predsjedavajuća vijeća je pročitala sve stavke koje je Mladićeva odbrana osporila u prvostepenoj presudi, ali su sve žalbe odbijene, uz suprotno mišljenje za neke tačke, predsjedavajuće Žalbenog vijeća sudije Nijambe.

Takođe, Žalbeno vijeće odbilo je i žalbu Tužilaštva u Hagu za genocid u pet opština u BiH, uz suprotno mišljenje dvoje sudija.

Sudija je rekla da Mladić ustane dok bude čitala presudu u cjelini, što je on i uradio.

Žalbeno veće imajući u vidu pismene podneske i usmenu argumentaciju održane 25. i 26. avgusta 2020. godine odbilo je sve žalbe Ratka Mladića uz suprotno mišljenje sudije Nijambe, kao i sve žalbe Tužilaštva uz suprotno mišljenje dvoje sudija, i oslobodilo Mladića za genocid u tački jedan, ali osudilo, kao i u prvostepenoj presude, po svim ostalim tačkama optužnice, uključujući i za genocid u Srebrenici.

Predsjedavajuća Nijambe potom je rekla da je Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora i da će se kazna odmah izvršiti, odnosno da ostaje u pritvoru Mehanizma dok se ne dovrši organizovanje prebacivanja u državi u kojoj će izdržavati kaznu. Potom je sudija Nijambe priložila delimično suprotno mišljenje, kao i ostalo četvoro sudija koji su takođe priližili zajedničko, djelimično suprotno mišljenje.

Osuđeni general Mladić se u pritvoru u Sheveningenu nalazi od 31. maja 2011. nakon što su ga 26. maja uhapsile vlasti Srbije u Lazarevu kraj Zrenjanina i izručile Tribunalu.

Vijećem koje je danas izreklo pravosnažnu presudu generalu Mladiću predsjedavaju sudija Priska Matimba Nijambe (Prisca Nyambe) iz Zambije. Članovi veća su sudije Mustafa El Baž (Mustapha EL Baaj) iz Alžira, Aminata Engum (Aminatta N`Gum) iz Gambije, Elizabet Ibanda-Nahamija (Elizabeth Nahamya) iz Ugande i Sejmor Penton (Seymour Panton) sa Jamajke.

Presuda kojom je bivši komandantVojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora, sedma je takva presuda dosuđena za 28 godina postojanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Haški tribunal je generala Mladića prvi put optužio 25. jula 1995., ali je optužnica dopunjavana nekoliko puta do 2011. godine. Suđenje Mladiću počelo je maja 2012., a tokom višegodišnjeg postupka saslušano je više od 300 svjedoka.

Advertisement
Ostavite komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Dječaku iz Bara banka otpisala naslijeđeni dug, pomogao Spajić i najavio pomoć MFSS

Ministar finansija i socijalnog staranja izjavio je ovim povodom „posvećeni najvažnijima – građanima, ovo je godina socijalne pravde“

Foto: Shutterstock

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Dječaku iz Bara Kristijanu Peraku, Crnogorska komercijalna banka (CKB) otpisala je dug naslijeđen od njegovih preminulih roditelja.

Dug koji je autistični dječak naslijedio bio je u iznosu od 11.639 eura.

Peđa Perak, koji brine o dječaku i njegovom liječenju, na društvenim mrežama tražio je pomoć od institucija, ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića i NVO koje se bave zaštitom djece kako bi dug bio otplaćen.

Na Tviteru Ministarstva je objavljeno da je  socijalna pravda ujedinila Crnu Goru, odnosno da su građani podijelili priču na mrežama i zahvaljujući brzim reakcijama Spajića i CKB Kristijanu je otpisan naslijeđen dug.

Ovakav gest prokomentarisao je i ministar navodeći da su „posvećeni najvažnijima – građanima, ovo je godina socijalne pravde“.

„Kristijanu je otpisan naslijeđeni kredit. Upućen je zahtjev za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu kao i za finansijsku pomoć pri daljem liječenju“, stoji u objavi.

Perak se zahvalio svima koji su prethodnih dana uplatili novac za rješavanje problema dječaka.

„Novac koji je uplaćen u razgovoru sa najaktivnijim ljudima koji su djelili objave rečeno mi je da ostavim za njegovo liječenje a u pitanju je suma nešto malo možda manja od 3.000 eura. Ako neko želi da njegov novac vratimo ili proslijedimo nekom drugom molim da mi se javi. Od srca hvala svima“, napisao je Peđa Perak na Fejsbuku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Novak Đoković dobija mural u Beranama visok 10 metara (VIDEO + FOTO)

Inicijativu za izradu murala pokrenula je NVO „Together Montenegro“ iz Luksemburga i Škola sporta „Iva“ uz podršku Sekretarijata za sport, kulturu, omladinu i saradnju sa NVO Opštine Berane

Foto: Berane online

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković dobiće uskoro mural u centru Berana, u ulici Svetog Save.

Akademski slikari Tamara Osmjalić i Irvin Masličić, naši sugrađani, uz pomoć kolege iz Srbije Stefana Stojanovića su nam kazali da će mural, u visini od 10 metara, završiti u narednih pet dana.

Inicijativu za izradu murala, kako je saopšteno za naš portal, pokrenula je NVO „Together Montenegro“ iz Luksemburga i Škola sporta „Iva“ uz podršku Sekretarijata za sport, kulturu, omladinu i saradnju sa NVO Opštine Berane.

Piše: Berane online

Videohttps://m.facebook.com/story.php?story_fbid=1407054199670076&id=107086230831300

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Kavarić, advokat Mitropolije, kandidat za Tužilački savjet

Izmjenama u Zakonu o Državnom tužilaštvu promijenjena je struktura Tužilačkog savjeta, koji bira specijalnog tužioca i ostale tužioce, pa će imati 11 članova – po pet iz redova tužilačke organizacije i uglednih pravnika i jednog predstavnika Ministarstva pravde

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu raspisao je oglas za izbor četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i jednog iz nevladinog sektora, u skladu sa izmijenjenim Zakonom o Državnom tužilaštvu.

Podgorički advokat Dalibor Kavarić, pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske i član njenog pravnog savjeta, potvrdio je za „Dan“ da će biti jedan od kandidata koji će aplicirati za mjesto u Tužilačkom savjetu iz reda uglednih pravnika.

Kavarić je rođen 1975. godine u Podgorici, a diplomirao je na Pravnom fakultetu 2003. godine. Govori dva jezika i trenutno je na postdiplomskim studijama u Rimu.

Kandidati za Tužilački savjet moraju da imaju najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, da uživaju lični i profesionalni ugled i da nijesu osuđivani za krivična djela koja državne tužioce čine nedostojnim za obavljanje tužilačke funkcije u skladu sa ovim zakonom. Konkurs je otvoren deset dana.

Izmjenama u Zakonu o Državnom tužilaštvu promijenjena je struktura Tužilačkog savjeta, koji bira specijalnog tužioca i ostale tužioce, pa će imati 11 članova – po pet iz redova tužilačke organizacije i uglednih pravnika i jednog predstavnika Ministarstva pravde.

Ovim izmjenama predviđeno je da se većina sastava Tužilačkog savjeta – pet pravnika i predstavnik Ministarstva pravde – biraju prostom većinom u Skupštini, te da njihovim izborom prijevremeno prestaju mandati aktuelnim članovima TS, što je jedno od rješenja koje je kritikovala i Venecijanska komisija. Ministar pravde bira jednog člana Tužilačkog savjeta.

Prema zakonu, iz redova uglednih pravnika ne može bit izabrano za članstvo u Tužilačkom savjetu lice koje je bračni ili vanbračni supružnik ili srodnik poslanika, člana Vlade i predsjednika Crne Gore ili lica koje bira, imenuje ili postavlja Skupština, predsjednik Crne Gore ili Vlada, u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva ili srodnik po tazbini do prvog stepena.

Konkurs za jednog člana Tužilačkog savjeta kojeg predlažu nevladine organizacije otvoren je 30 dana. Važe isti uslovi, s tim što organizacije koje predlažu kandidata moraju da biti registrovane najmanje tri godine, da u osnivačkom aktu i statutu imaju kao osnovne ciljeve i djelatnosti pitanja iz oblasti vladavine prava, rada državnog tužilaštva ili borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i da su se u prethodne tri godine kontinuirano bavile tim pitanjima.

Takođe, NVO bi morala da je u prethodne tri godine, prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za člana Tužilačkog savjeta, realizovala projekte u oblasti vladavine prava, rada državnog tužilaštva ili borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Odbor za politički sistem obustavio je postupak izbora vrhovnog državnog tužioca jer se stupanjem na snagu izmjena zakona obustavljaju početi postupci izbora funkcionera u tužilaštvu.

Zakon usvojen 12. maja

Parlamentarna većina je u aprilu predložila nove izmjene ovog zakona, nakon što prethodne, kao ni Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, nije podržala Venecijanska komisija (VK).

Zakon je usvojen 12. maja, ali je predsjednik države Milo Đukanović odbio da ga potpiše.

Vladajuća većina je zakon ponovo usvojila 27. maja, bez prisustva opozicije. Zbog tužilačkog zakona, DPS bojkotuje Skupštinu od 17. maja, jer je, kako su kazali, vladajuća većina odbila njihovu ponudu da se usvajanje zakona odloži i da se pokrenu razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu.

VK je dostavila mišljenje i na revidirani predlog izmjena zakona o tužilaštvu, u kojem je pohvalila napredak u odnosu na rješenje iz marta, ali je ponovo upozorila na moguću politizaciju Tužilačkog savjeta.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije