EKONOMIJA
ISTIČE ROK ZA NIŽI PDV
Hrana skuplja od januara?
Još analiziraju produženje mjere nulte poreske stope na hljeb, brašno i ulje…
Osnovne životne namirnice – brašno, hljeb, ulje, so mogle bi da poskupe od Nove godine od pet do 15 centi, ako Ministarstvo finansija ili poslanici uskoro ne predlože, a Skupština ne usvoji, produženje aktuelne nulte ili niže poreske stope na ove proizvode.
Iz resora kojim rukovodi ministar finansija Aleksandar Damjanović “Vijestima” su naglasili da je praksa pokazala da mjere snižavanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) nisu dovele do značajnijeg pada cijena navedenih proizvoda (svega pet centi po vekni hljeba), te da je direktivama Evropske unije definisano da se osnovne životne namirnice (hljeb, brašno, ulje) mogu oporezivati po sniženoj stopi PDV-a, a ne po nultoj.
”Ministarstvo finansija još uvijek nije predložilo produženje važenja nulte stope na te proizvode do potpunog sagledavanja i analize dosadašnjih efekata. U svakom slučaju, Ministarstvo finansija prati kretanja na tržištu i na osnovu adekvatnih analiza i potreba građana u narednom periodu biće donijeta i odluka u vezi sa rokom važenja mjera koje su na snazi”, kazali su iz tog Ministarstva.
Skupština je 5. maja 2022. godine donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u kojim je propisano umanjenje stope poreza pri prometu i uvozu brašna i ulja od suncokreta sa sedam na nula odsto i soli sa 21 na sedam odsto, dok se istim izmjenama zakona od 21. juna primjenjuje mjera kojem se promet hljeba i brašna takođe oporezuje po nultoj stopi.
Ove mjere imaju rok važenja do 31. decembra 2022. godine.
Uz to, PDV je na pelet za grijanje sa 21 odsto smanjen na sedam odsto, ali ta mjera važi do kraja naredne godine.
Vlada je u skupštinsku proceduru predala izmjene postojećeg Zakona o PDV-u ali one ne predviđaju, makar za sada, produžavanje važenja nultih i nižih stopa na osnovne namirnice.
Prema podacima Ministarstva finansija, aktuelne cijene brašna i hljeba u maloprodaji po nultoj poreskoj stopi iznose 75 centi, a predviđeno je da od 1. januara PDV bude sedam odsto, što bi značilo povećanje cijena od po pet centi. PDV će i za ulje prema planu od Nove godine iznositi, umjesto nula, sedam odsto pa bi cijena sa sadašnjih dva eura mogla biti veća 14 centi.
Postojeća stopa PDV-a na so će se sa sedam odsto uvećati na 21 odsto, što znači povećanje od pet do sedam centi za kilogram.
Iz Ministarstva finansija su saopštili da je procijenjeni fiskalni efekat smanjenja stope PDV-a na prehrambene proizvode prema analizi, na prihode budžeta iznosi oko četiri miliona eura na godišnjem nivou, što znači da usvojene mjere predstavljaju poreski rashod države.
”Usvojenim mjerama podrške izdvojen je značajan iznos novca, a na ovaj način država je uložila u segmente potrošnje od najvećeg značaja za očuvanje kupovne moći građana, s ciljem očuvanja životnog standarda porodica i zaštite od inflatornih šokova”, saopštili su iz ministarstva.
Niže akcize na gorivo koštale državu 37 miliona eura
Iz Ministarstva finansija su na pitanje da li će se nakon 3. januara 2023. godine nastaviti sa umanjenjem akciza na gorivo i ako hoće imaju li procjenu koliko će ono iznositi, ukazali da će to zavisiti od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi, odnosno u zavisnosti od poremećaja na tržištu i eventualnog povećanja cijena goriva kao i uticaju tih promjena na državni budžet.
Skupština je u maju donijela izmjene Zakona o akcizama, kojim je data mogućnost Vladi da, u slučaju značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, može donijeti odluku o umanjenju iznosa akcize do 50 odsto, za bezolovni benzin i gasna ulja, za period do tri mjeseca.
Odluka o umanjenju iznosa akcize za 40 odsto primjenjivala se od 10. maja, a od 7. juna je dodatno smanjena, na ukupno 50 odsto.
Ta odluke je izmijenjena potom 27. oktobra, kada je propisano umanjenje visine akcize za 40 odsto, u periodu od 8. novembra do 6. decembra 2022. godine, dok je istom odlukom propisano umanjenje od 25 odsto, koje će važiti do 3. januara 2023. godine.
”Dosadašnja sedmomjesečna umanjenja akciza na goriva, u interesu građana i privrede, državni budžet koštala su 37 miliona eura, koliko je po ovom osnovu prihodovano manje u odnosu na uporedni period prošle godine”, saopštili su iz Ministarstva.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA3 дана ago
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA13 сати ago
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA6 сати ago
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- POLITIKA4 дана ago
Prvi rezultati izbora u Budvi: Nekadašnji DF i lista Nikole Jovanovića po 9 mandata, DPS 7, PES i Demokarte 3…
- HRONIKA1 дан ago
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- DRUŠTVO1 дан ago
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama