POLITIKA
Hrvatskom ministru odobreno da dođe u Morinj: Grlić Radman položiće vijenac i zapaliti svijeću na mjestu bivšeg logora u Crnoj Gori
Specijalna savjetnica hrvatskog ministra najavila da će on sa crnogorskim kolegom Ibrahimovićem pričati i o pitanjima “odštete imovine Hrvatima Tivta, Dobrote, te o situaciji Hrvata u Ulcinju”

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, boraviće u Crnoj Gori krajem sedmice i tom prilikom položiti vijenac i upaliti svijeću ispred spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, za šta je, prema saznanjima “Vijesti”, dobijena dozvola crnogorskog Ministarstva odbrane.
Specijalna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić, rekla je juče “Vijestima” da će Grlić Radman sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka) i delegacijama položiti vijence i upaliti svijeće ispred spomen-ploče u Morinju, “u znak sjećanja na stradalnike logora, ali i kao zalog stabilnih odnosa dvije susjedne zemlje”.
“Takođe, ministar Gordan Grlić Radman učestvovaće na ‘2BS forumu’ u Budvi kao panelista zajedno s kolegama Ibrahimovićem, (Georg) Georgievim i (Borut) Pahorom”, kazala je Babić Galić.
Ona je navela da će, na marginama “2BS foruma”, Grlić Radman razgovarati s Ibrahimovićem o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore, kao i o pitanjima “odštete imovine Hrvatima Tivta, Dobrote, te o situaciji Hrvata u Ulcinju i drugim važnim temama”.
Tablu u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević s Grlić Radmanom i Tomom Medvedom (ministar hrvatskih branitelja), u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.
U njemu su, u nečovječnim uslovima, bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.
Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela Rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede. Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici Vojske Crne Gore.
Ploča, prema ocjeni dijela crnogorske javnosti, ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kad je Crna Gora bila učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika. Ministar Dragan Krapović (Demokrate) je u januaru prošle godine rekao da ploča treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na njoj se pominje “velikosrpska agresija na Hrvatsku”, i piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”.
Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU.
Kako su “Vijesti” nedavno pisale, dogovor je blizu i trebalo bi da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.
Dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu “Jadran”, koji Zagreb svojata, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.
Osim “Jadrana”, otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda, dok slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće, tvrdi izvor “Vijesti”, biti uključen u ovaj djelimični dogovor.
POLITIKA
PES: Nećemo podržati smjenu Mandića
„Ratnu retoriku ostavljamo političkim strukturama kojima je to jedini alat“, piše u saopštenju Pokreta Evropa sad (PES) na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić

Pokret Evropa sad (PES) saopštio je večeras da neće podržati smjenu Andrije Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.
„Nećemo podržati smjenu Mandića. Pokret Evropa sad je nastao u želji da našim građanima obezbijedimo ekonomski progres i evropsku budućnost. Smatramo da je kristalno jasno da nećemo glasati za to da nam ružna prošlost upropasti svijetlu budućnost“, ističe se u saopštenju PES-a na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.
Iz PES-a su dodali da ratnu retoriku ostavljaju onim političkim strukturama kojima je to jedini alat.
„A mi smo se po ovom pitanju već oglasili i za nas je poštovanje međunarodnih presuda nešto što se podrazumijeva. Mi biramo budućnost“, piše u saopštenju PES-a.
Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je prekjuče lider te partije Danijel Živković.
On je prekjuče na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.
POLITIKA
Camaj iz Albanskog foruma: Neću podržati inicijativu DPS-a za smjenu Mandića
„Iniicijativa za smjenu Mandića dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije“, rekao je Camaj

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj rekao je za Portal RTCG da neće podržati inicijativu koja dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, apostrofirajući one u BiH.
On je tako odgovorio na inicijativu DPS-a za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
“Moram naglasiti da je to lični stav jer će koalicija Albanski forum u ponedjeljak raspravljati o tome. Inače, DPS je u cijeloj svojoj aktivnosti pokazao da im manjine znače kao dekor, a ne partneri, jer iskustvo pokazuje to na primjeru Albanaca, ali i drugih manjina u Crnoj Gori”, kazao je Camaj.
On je objasnio da saosjeća sa svima koji su od devedesetih do danas bili žrtve ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.
DPS je prije nekoliko dana na konferenciji za medije najavio da će inicijativu za smjenu Mandića uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima zbog Mandićevog prošlonedjeljnog saučešća povodom smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid.
POLITIKA
DPS traži smjenu Mandića zbog saučešća povodom smrti Ratka Mladića
Predsjednik Skupštine je prešao granicu nakon koje se ne mogu zatvarati oči, poručio je lider DPS-a Danijel Živković
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović najavio da će podržati ovu inicijativu

Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je lider te partije Danijel Živković.
On je na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.
„Dugo smo slušali da treba praviti razliku između njegovih ličnih političkih stavova i funkcije koje obavlja, da treba imati razumijevanja zbog stabilnosti vlasti, da ne treba otvarati teške teme zbog evropskog puta. Ali, postoje trenuci kada ćutanje prestaje biti politička mudrost i postaje pristajanje. Ovo je jedan od tih trenutaka. Jer kada predsjednik Skupštine izrazi pijetet zbog smrti čoveka osuđenog za genocid, ne govorimo više o privatnim uvjerenjima, već govorimo i o dostojnosti njega da obavlja funkciju“, kazao je Živković.
Lider DPS-a je najavio da će inicijativu nakon upućivanja poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima staviti u skupštinsku proceduru.
Živković je poručio da ovo nije samo pitanje odgovornosti Andrije Mandića, već više test za sve druge.Kako je istakao, za njih ova inicijativa nije politička taktika, već obaveza.
„Da vidimo ko kalkuliše kad su u pitanju elementarni ljudski principi i da li postoje granice preko kojih se zbog fotelja i vlasti ipak ne prelazi. Ne tražimo da podrže DPS, da mijenjaju vlast ili da promjene politički odnos sa Andrijom Mandićem, već samo odgovor na jedno pitanje – može li čovjek koji sa mjesta predsjednika Skupštine izražava ovakav odnos prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu i čovjeku odgovornom za genocid imati njihovo povjerenje da predstavlja parlament države koja želi da bude sljedeća članica EU“, istakao je on.
Ocijenio je da se ne može u Briselu govoriti jezikom evropskih vrijednosti, a u Podgorici ćutati kad predsjednik parlamenta iskazuje pijetet prema čovjeku osuđenom za genocid.
„Ako od većine stranaka dobijemo odgovor da se preko ovoga mora preći kako bi većina ostala na okupu, biće jasno da evropske integracije nisu opredjeljenje ove vladajuće većine, već političko pokriće kojim se krpe. Zato ova inicijativa ima smisao, bez obzira koliko glasova će dobiti. Ako bude 41 glas za razrješenje, Crna Gora će kazati da, bez obzira na političke razlike, postoje granice koje se ne prelaze. Ako ih ne bude, građani Crne Gore će makar dobiti jasan odgovor – ko smatra da je očuvanej većine bitnije od tih granica. Ovo nije test za Mandića, njegov odgovor znamo. Ovo je test za svakog poslanika, svako će glasati imenom i prezimenom i nositi moralnu i političku odgovornost“, kazao je Živković.
Prisutnima se obratio i lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović koji je najavio da će podržati ovu inicijativu.
„Ako neko smatra da je proces pregovaranja sa EU zatvaranje poglavlja i zatvaranje očiju, onda se vara. Za nas je proces evropskih integracija vrednosno pitanje. Posebno mi je zanimljivo sa aspekta nekih poslanika koji su zamjerali manjinskim strankama savez sa DPS-om. Danas neki aktivno ćute i gutaju veće žabe i prelaze preko nekih vrednosnih stvari. Vrijeme je da u plenarnoj sali raspravimo neke stvari. Ovo nije pitanje DPS-a ili HGI-a, već vrijednosno pitanje. Civilizovani svijet se odredio prema ratnom zločincu, vrijeme je da se odredimo i mi u skupštinskoj sali“, kazao je on.
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA21 сат ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
DRUŠTVO1 дан ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA17 сати ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli












