Connect with us

POLITIKA

OBILJEŽJE NA OBJEKTU MIMO ZAKONA I BILO ČIJEG ZNANJA

Ranko i Raško spomen ploču u Morinju postavili bez dozvole Opštine i Vlade

Ministri iz SDP-a nisu ispoštovali zakonsku proceduru u vezi postavljanja kontroverzne spomen-ploče u Morinju na kojoj piše da je „tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku…“

Sa otkrivanja spomen ploče

Otkrivanjem spomen-ploče na objektima nekadašnjih vojnih magazina Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, u kojima je 1991-1992. bio smješten Sabirni centar za ratne zarobljenkike sa dubrovačkog ratišta, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore sa ministrom Rankom Krivokapićem na čelu eksplicitno je prekršilo više odredbi Zakona o spomen-obilježjima.

Naime, spomen-ploča sa tekstom koji na dubiozan način tretira istorijske okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika, postavljena je bez da je Opština Kotor na čijoj teritoriji je to urađeno, dala po zakonu neophodnu dozvolu za to, saznaju Vijesti.

Isto tako, ploča je postavljena bez da je Vlada Crne Gore donijela odluku da se to učini.

”Spomen-obilježja se podižu u skladu sa Programom podizanja spomen- obilježja koji donosi Skupština opštine, Glavnog grada ili Prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture”, piše u članu 8 Zakona o spomen-obilježjima, dok član 9 propisuje da se “spomen-obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio”.

Da bi se to eventulano uradilo prije isteka tog toka, prema Zakonu, prethodno se mora dobiti formalna saglasnost Vlade Crne Gore.

Niti Vlada premijera Zdravka Krivokapića, niti aktuelna premijera Dritana Abazovića međutim, nisu donosile nikakve odluke o postavljanju spomen obilježja na objekte bivšeg logora JNA za ratne zarobljenike u Morinju, prenose Vijesti.

To nije uradila ni Opština Kotor u čijem Programu postavljanja spomen-obilježja nema spomen ploče koju su juče u Morinju otkrili SDP ministri u Vladi Crne Gore Ranko Krivokapić i Raško Konjević zajedno sa svojim kolegama Tomom Medvedom Goranom Grlićem Radmanom iz Vlade Republike Hrvatske.

Član 16 Zakona o spomen-obilježjima propisuje da “Skupština opštine u skladu sa Programom, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa, donosi odluku o podizanju spomen-obilježja”, kao i da se “ne može podizati spomen-obilježlje bez odluke Skupštine opštine donijete u skladu sa stavom 1 ovog člana”.

Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić (Demokrate) potvrdio nam je da se Opštini Kotor niko u ime ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske nije obraćao sa zahtjevom za odobravanje postavljanja spomen ploče u Morinju.

”Ranije je postojala takva inicijativa koju je NVO ‘Anima’ iz Kotora podnijela administraciji bivšeg gradonačelnika Željka Aprcovića (DPS) ali se po tom pitanju nije ništa radilo jer je obrazloženje lokalne uprave bilo da se po Zakonu o spomen obilježjima, član 9, spomen obilježja ne mogu postavljati za značajne događaje prije isteka roka od 50 godina od kada se taj događaj desio, a bez adekvatnhe odluke Vlade”, kazao je Jokić.

Dodao je da sve to zajedno, jučerašnju akciju Krivokapića i Konjeviča u Morinju čini nezakonitom i podložnom krivičnom procesuiranju, bez obzira na motive koji stoje iza takvog njihovog postupka.

Prema Zakonu o spomen-obilježjima, Ranko Krivokapić bi kao odgovorno lice Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, zbog jučerašnjeg događaja u Morinju, mogao dobiti zatvorsku kaznu.

”Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se kaznom zatvora do tri godine”, propisuje član 43 tog zakona.

Jokić je istakao da je iz medija saznao za jučerašnju akciju MVP Crne Gore i Hrvatske u Morinju i da ga niko o njoj nije zvanično obavijestio, niti pozvao na taj događaj.

”Nije uopšte sporno da se tamo postavi adekvatno spomen obilježje u skladu sa zakonom i onim što su činjenice koje su pravosnažno utvrđene u relevantnim sudskim postupcima. Međutim, ovaj hajdučki način na koji je to danas urađeno, ne doprinosi ni pomirenju, ni dostojnom obilježavanju ovakvih lokacija širom bivše SFRJ, ali ni utvrđivanju istoijske istine”, rekao je gradonačelnik Kotora.

“Velikosrpska agresija i sramota na obrazu Crne Gore”

Uprkos negodovanju nekolicine građana, u Morinju je juče otkrivena spomen-ploča.

Na njoj piše da je “tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku”, na tom mjestu bio logor, takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) i da je posvećen zatočenim hrvatskim civilima i braniocima.

”Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”, piše na ploči koju potpisuju ministarstva odbrane i vanjskih poslova.

Građani, njih desetak, blokirali su ranije juče put do nekadašnjeg logora kako bi pokušali da spriječe otkrivanje spomen-ploče.

Delegacije Crne Gore i Hrvatske, međutim, alternativnim putevima stigle su na odredište…

Krivokapić je na otvaranju spomen-ploče rekao da je “jedna od najvećih istorijskih stranputica koje je Crna Gora napravila ta što je išla u rat za ubijanje same sebe”.

”Zatvarajući vas u ovaj logor, ona je zatvarala sebe. Šireći tu ideologiju ona je pucala u sebe i zbog toga ne manja žrtva od vas u ovom logoru je bila i Crna Gora, gdje su ubijeni njen duh i njeno ime. Sa namjerom da se zatre onako kako se htjelo zatrijeti vaše ljudsko dostojanstvo, snaga, uvjerenje i ljubav prema lijepoj vašoj i lijepoj našoj Hrvatskoj. Vaša patnja ne smije ostati zaboravljena, prije svega zbog Crne Gore. Da bi Crna Gora bila ona koja je najbolja i evropska Crna Gora. Da bi bila Crna Gora koja vjeruje u te vrijednosti. Građanska Crna Gora zajedništva i multikulture”, rekao je Krivokapić.

HRA i CGO: Važan doprinos pomirenju u regionu

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za građansko obrazovanje (CGO) pozdravili su postavljanje spomen-ploče na mjesto na kome se nalazio vojni logor JNA u Morinju, od strane Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva odbrane Vlade Crne Gore i u prisustvu visokih zvaničnika ovih crnogorskih ministarstava, kao i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske.

”I prošle godine smo pozdravili polaganje vijenaca na ulazu logora Morinj od strane visokih delegacija ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Srbije. Vjerujemo da ovakvi koraci daju važan doprinos uspostavljanju pomirenja u regionu. Očekujemo da se spomen-obilježjima obilježe sva mjesta na kojima su u Crnoj Gori izvršeni ratni zločini”, navodi se u saopštenju.

Konstatuju da su spomen-ploču ranije tražili zatočenici logora Morinj iz Hrvatske, a u tome imali podršku i našu i drugih nevladinih organizacija iz Crne Gore koje se decenijama posvećeno bave pitanjima suočavanja sa prošlošću.

”Međutim, žalimo što se ovako važni događaji sprovode na prečac, bez blagovremenog obavještavanja javnosti, pozivanja i predstavnika organizacija civilnog društva i mirovnih aktivista, koji bi pokazali da za ovaj vid izgradnje kulture sjećanja u Crnoj Gori postoji značajna podrška. Vjerujemo da bi i hrvatskim logorašima značio susret sa onima iz Crne Gore koji su i do sada podsjećali na njihove patnje, dok su vlasti, i lokalne i nacionalne, na to ćutale”.

Presuda za Morinj: Atmosfera terora i straha za goli život

Iz HRA i CGO podsjetili su da je pravosnažnom krivičnom presudom Višeg suda u Podgorici utvrđeno da su u sabirnom centru JNA u Morinju izvršeni ratni zločini protiv ratnih zarobljenika u vidu fizičkog zlostavljanja i da su četiri osobe za to osuđene na kazne zatvora – Ivo Gojnić na dvije godine, Boro Gligić na tri godine, Špiro Lučić na tri godine i Ivo Menzalin na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine.

Podsjećamo da je u presudi utvrđeno da je “u Sabirnom centru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi”.

”O zlostavljanju u logoru pred sudom je govorio i Zoran Dragović, jedan od isljednika koji su bili zaduženi za zatvornike: ‘Starješina jednog odjeljenja straže je bio B.P, koji je tukao zarobljenike, … a jedan je doživio strašne batine u Morinju od kojih je jedva preživio, a nakon napuštanja Morinja je morao izvršiti nekoliko operacija … poznato mu je da je B. izvodio zarobljenike i na njima trenirao boks… najgore su bile grupe stražara iz Herceg Novog, jer su se oni poistovjećivali sa likovima iz filmova kao sto su Rambo, Sandokan, i ponosili su se siledžijskim odnosom, a da nisu pridavali značaj časti i uniformi koju nose…”.

”Žalimo što su ovaj događaj obilježili protesti ostrašćenih pojedinaca, očekujemo da se od tog čina ograde prije svih partije u kojima su ti pojedinci funkcioneri i aktivisti na lokalnom nivou”, navodi se u saopštenju koje potpisuju Tea Gorjanc Prelević i Daliborka Uljarević.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije