Connect with us

DRUŠTVO

POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA U SEKTORU POMORSTVA

Ibrahimoviću preča politika od struke: Raspisao konkurs za kadrove Bošnjačke stranke?

Ministarstvo kapitalnih investicija raspisalo je prošle nedjelje tri oglasa za zapošljavanje na radnim mjestima u tom resoru u domenu pomorstva za koja se ne traži adekvatna školska sprema. Ovaj resor nije odgovorio na pitanje “Vijesti” povodom te kadrovske poltike

Ibrahimović, Foto: Skupština Crne Gore

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) raspisalo je prošle nedelje tri oglasa za zapošljavanje na radnim mjestima u tom resoru, u domenu pomorstva za koja se ne traži adekvatna školska sprema.

Riječ je o dva nova radna mjesta u Lučkoj kapetaniji u Baru na poziciji samostalni savjetnik/ca III, kao i o radnom mjestu za inspektor/ka III za sigurnost plovidbe u Direktoratu za inspekcijske poslove (Direkciji za inspekcijski nadzor u pomorskom saobraćaju i unutrašnjoj plovidbi).

Iako su dva nova radna mjesta u sektoru za prihvat i otpremu brodova Lučke kapetanije u Baru što podrazumijeva da izvršioci moraju imati adekvatno znanje engleskog jezika koji je službeni jezik u svjeskom pomorstvu jer će prirodom posla, svakodnevno komunicirati sa agentima i zapovjednicima brodova koji uplovljavaju i isplovljavaju iz Luke Bar i akvatorijuma u nadležnosti barske Lučke kapetanije, u propozicijama javnog oglasa, MKI od kandidata uopšte ne traži nikakvo poznavanje engleskog jezika. Uz to, od kandidata se traži da što se informatičke pismenosti tiče, oni poznaju samo rad u word programu za pisanje dokumenata, traži se položen stručni ispit za rad u državnim organima, najmanje godina radnog iskustva, te fakultetska diploma (VII-1 stepen stručnosti) koja uopšte ne mora biti iz pomorske struke.

Prema oglasu MKI koje vodi ministar Ervin Ibrahimović (BS) dovoljna je bilo koja fakultetska diplomu “iz oblasti društvenih nauka, tehnološko-tehnoloških nauka ili iz oblasti prirodnih nauka.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, novotvorena radna mjesta namijenjena su za funkcionere i članove barskog opštinskog odbora BS-a Seheru Kalender i Ilhana Hasovića.

Kalender, foto: Bošnjačka stranka

Iz MKI nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa ovim oglasom, kao ni na traženje da potvrde ili demantjuju da je jedno novootvoreno mjesto namijenjeno za Seheru Kalender koju je Vada nedavno na predlog Ibrahimovića imenovala za članicu Odbora direktora brodarske kompanije Barska plovidba.

Pitanje za ovaj resor je bilo kako zamišljaju da osobe koje ne poznaju engleski jezik, niti MKI od njih to traži, ubuduće tokom obavljanja svojih radnih dužnosti, komuniciraju sa stranim trgovačkim ili ratnim brodovima, odnosno jahtama koje dolaze u akvatorijum pod nadležnošću Lučke kapetanije Bar.

Izvor “Vijesti” iz sektora pomorstva koji je upućen u detalje ovog oglasa, ocijenio je da je neshvatljivo, ali i za pomorsku struku ponižavajuće raditi ovako nešto – dovesti u Lučku kapeteniju ljude koji nemaju adekvatnu stručnost, a još i više od toga, uopšte ne tražiti da oni poznaju engleski jezik koji je službeni jezik u svjetskom pomorstvu.

”U Luku Bar dolaze NATO ratni brodovi, to je trgovačka luka u koju godišnje uplovi i iz nje isplovi više stotina trgovačkih brodova koji svi u tim slučajevima prvo i posljednje komuniciraju upravo sa Lučkom kapetanijom u kojoj se izdaju i vinjete za plovidbu našim vodama stranim jahtama kojih je godišnje u zoni odgovornosti Lučke kapetanije više od hiljadu. Lučka kapetanija je podcentar službi traganja i spasavanja na moru, zaštite mora od zagađenja, a sve to podrazumijeva da zaposleni moraju imati adekvatnu stručnost i poznavanje engleskog jezika najmanje na B1 nivou, što se jednostvano, podrazumijeva. U suprotnom, osim što se narušava ugled države, jer strani brodovi treba da komuniciraju sa crnogorskim državnim službenicima koji ne znaju engleski jezik, ovakvim propozicijama javnog oglasa kojeg je raspisalo MKI, urušavaju se svi nacionalni planovi za hitna reagovanja u slučaju vanrednih situacija na moru, kao i još mnogo toga”, kazao je izvor “Vijesti”.

Po njemu, ako ovaj javni oglas prođe i budu primljeni kanidati iz redova BS-a za koje je ovaj oglas, prema nezvaničnim informacijama i “nacrtan”, MKI će morati da otvori još najmanje dva radna mjesta u Lučkoj kapetaniji za prevodioce za engleski jezik koji će novoprimljene samostalne savjetnike III u sektoru za prijem i otpremu brodova, morati da prate i podržavaju u svakodnevnom obavljanju njihovog posla.

MKI je prošle nedjelje raspisalo oglas za popunu radnog mjesta u tom resoru za inspektor/ka III za sigurnost plovidbe u Direkciji za inspekcijski nadzor u pomorskom saobraćaju i unutrašnjoj plovidbi, Direktorat za inspekcijske poslove. Od kandidata kojeg, shodno propisima, postavlja starješina džavnog organa na period od pet godin ne traži se poznavanje engeskog jezika. Potrebno mu je poznavanje rada u word pogramu, položen stručni ispit za rad u državnim organima i najmanje jedna godina radnog iskustva. Što se stručnosti tiče budući inspektor sigurnosti plovidbe uopšte ne mora da bude pomorac sa završenim Pomorskim fakultetom nautičkog smjera, jer se oglasom traži kandidati sa VII-1 stepenom stručnosti i završenim “fakultetom iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka – pomorske nauke ili fakultet iz oblasti društvenih nauka”.

MKI od budućeg inspektora sigurnosti plovidbe ne traži da posjeduje bilo kakav brevet – svjedočanstvo o stručnoj osposobljenosti u pomorstvu, pa sjutra taj inspektor ako nema ni najosnovniji brevet ospobljenosti za voditelja čamca, sjutra će na moru u ime države Crne Gore, kontrolisati i eventualno sankcionisati sve druge učesnike u pomorskom saobraćaju koji moraju imati najmanje taj brevet da bi uopšte legalno i sjeli za komande najmanjeg plovila.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, ovo radno mjesto Ibrahimović je namijenio za člana BS-a iz Bara Armina Čolovića koji ima završen Fakultet za bezbjednost. Iz MKI na pitanja”Vijesti” u vezi sa ovim javnim oglasom nijesu odgovorili.

Izvor “Vijesti” je kazao da ovakvo ponašanje Ibrahimovića i njegovo svjesno urušavanje kapacieta MKI u ime partijskih interesa BS-a je prešlo svaku mjeru i dovodi u pitanje ne samo ugled države, već i njenu sposobnost da efikasno kontroliše stanje na moru i pravovremeno i efikasno odgovori na eventulane vanredne situacije na moru, a koje su po pravilu, akcije koje imaju međunarodni karakter.

”Stoga očekujemo od premijera Dritana Abazovića da stane na putu ovakvom brutalnom urušavanju državnih kapaciteta u pomorstvu u ime uskostranačkih interesa pojedinaca na funkcijama ministara”, kazao je izvor “Vijesti”, izaražavajući očekivanje da će Abazović, koji i sam dolazi iz jedne od uglednijih ulcinjskih pomorskih porodica lako razmujeti suštinu ovog problema.

Kritikuje druge, dok svoje zapošljava

Ibrahimović je nedavno od Vlade dobio saglasnost da u MKI zaposli 17 novih službenika, među kojima su i ova tri radna mjesta u sektoru pomorstva u Baru. Sa druge strane, on je prije desetak dana zvanično od državnih kompanija koje su u resoru njegovog MKI, zatražio da obustave dalje zapošljavanje i optimizuju korišćenje ljudskih resursa.

On je na sjednici Vlade prošlog četvrtka ukazao na partijska zapošljavanja od strane menadžmenta koji u tim firmama kontrolišu Demokrate i DF.

”Zaposleno je preko 1.400 ljudi u svim privrednim društvima što je nedopustivo. Skoro 40 odsto je zaposleno više u odnosu na 2020. godinu što je zabrinjavajući podatak”, istakao je Ibrahimović, ne pominjući međutim, učinak u otvaranju i popunjavanju radnih mjesta u državnoj administraciji MKI “po dubini”, a koje on ispunjava kadrovima BS-a.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

(VIDEO) Pjevač iz Berana pobijedio tešku bolest, Ćemo: „Prebrodio sam teške trenutke, najbitnija je volja“

„Kažu – bitno je samo zdravlje. Meni je žao što ta rečenica ne dopire do ljudi dok im se nešto ne desi“, priča Ćemo

Foto: Kurir Televizija

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Godine korone za rođenog Beranca i folk pjevača Amela Ćemana Ćema bile su teške, ali ne zbog virusa, već zbog drugih zdravstvenih komplikacija.

Šta se sve događalo i kroz kakve borbe za zdravlje je prolazio, za „RTS Ordinaciju“ govorio je Ćemo, a kako kaže, kada gube zdravlje, ljudi daju sve da ga povrate.

„Najbitnija je volja čovjeka da prebrodi i pobijedi“, kazao je on.

Objašnjava šta je sve nedavno prošao.

„Ta 2020. kao da nije ni postojala, zaista je to bila čudna godina. Ja sam imao tegobe i temperature, to je trajalo godinu dana. Kada uradim rezultate, ništa nije bilo povećano, sve je bilo u granicama normale. Dok nisam dobio infekciju apsces na gluteusu. Kada me je pogledao doktor Jovanović, načelnik Hitne pomoći Vojnomedicinske akademije, rekao je da je to izazvao neki virus“, kazao je on.

Pevač navodi da se ljekaru javio nakon što je infekcija krenula da napreduje.

Srećom, rana je sanirana na vrijeme, tako da je izbjegao sepsu. Intervencija je zahtijevala konstantno tretiranje inficiranog mjesta zbog čega je svakodnevno odlazio na Vojnomedicinsku akademiju. Zbog velike količine antibiotika dobio je gljivičnu infekciju, a ubrzo i osip po cijelom tijelu.

Problemi su se nizali jedan za drugim, a sledeći je bio gnojna angina.

„Uzimao sam terapiju za gnojnu anginu i kada je to prošlo, ponovo sam otišao kod ljekara, a on mi je rekao: ‘Sada imaš kandidu.’ Onda sam tretirao kandidu, ali ostalo mi je na lijevoj strani krajnika nešto nalik karfiolu. Moj prijatelj, koji je otorinolaringolog, rekao mi je da uradim analize. Konstatovao je, prema antitelima, da mi je to izazvala mononukleoza“, otvoreno i iskreno objašnjava Ćemo.

Pjevaču je predložena operacija. Nakon intervencije urađene su analize i saznao je da su uočene maligne ćelije.

„Kada mi je to doktor saopštio, ja sam to čuo i jedva sam čekao da izađem iz ordinacije. Kada sam sjeo u auto, nisam mogao da krenem ni lijevo ni desno, počeo sam da plačem“, kaže Amel Ćeman Ćemo.

Da unutrašnji glas treba poslušati i nastaviti brigu o svom zdravlju, potvrdila mu je jedna od situacija u narednom periodu.

„Jedno jutro sam se probudio i kao da mi je neki glas govorio – idi po još rezultata i po još mišljenja. Tako da sam ponovo otišao na reviziju i analizu tih pločica“, objašnjava on.

Nakon te revizije utvrđeno je da pjevač nije kandidat za hemioterapiju.

Kasnije je podvrgnut imunoterapiji, a poslednje mnogobrojne kontrole ukazuju da je ova teška bolest iza njega, kao i da više nema nikakvih malignih promjena.

„Kažu – bitno je samo zdravlje. Meni je žao što ta rečenica ne dopire do ljudi dok im se nešto ne desi. Nije ni do mene dopirala, ali onoga momenta kada se desi, onda je to bitna stvar“, zaključio je Ćemo.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Njemci spremni da preuzmu aerodrom u Beranama

„Novac može biti sjutra u Crnoj Gori i možemo odmah krenuti u realizaciju planova. Potrebno je samo da dobijem odgovor na posljednji dopis koji sam poslao ili da me neko pozove. Dovoljan je samo jedan telefonski poziv, i da na račun u Crnoj Gori legne novac za rekonstrukciju i stavljanje u funkciju aerodroma u Beranama” , poručuje Štajnmiler

Foto: RTCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Njemačka kompanija Elite-private-jet-sevice spremna je da već ove sedmice obezbijedi novac i započne posao oko valorizacije aerodroma u Beranama, ali za to čekaju samo telefonski poziv iz Vlade Crne Gore.

Vlasnik ove kompanije, Majk Štajnmiler rekao je Portalu RTCG da je pripremio svu potrebnu dokumentaciju koja mu je do sada tražena, i da je imao četiri sastanka u Vladi Crne Gore.

“Novac može biti sjutra u Crnoj Gori i možemo odmah krenuti u realizaciju planova. Potrebno je samo da dobijem odgovor na posljednji dopis koji sam poslao ili da me neko pozove. Dovoljan je samo jedan telefonski poziv, i da na račun u Crnoj Gori legne novac za rekonstrukciju i stavljanje u funkciju aerodroma u Beranama” , tvrdi Štajnmiler.

On je, nakon što je Portal RTCG nedavno pisao o tome da je su predstavnici jedne njemačke kompanije dolazili u Berane, i da je to do sada najzobiljnija inicijativa za valorizaciju beranskog aerodroma, insistirao na susretu u kojem je potvrdio da se radi o njegovoj kompaniji i da nisu odustali od te inicijative.

Majk Štajnmiler (Foto: RTCG)

“U Beranama je bio moj partner, a ja sam za to vrijeme obavljao poslove u Podgorici. Četiri puta sam se sastao sa premijerom Dritanom Abazovićem. Došli smo do toga da pošaljem pismo o namjerama što sam i učinio 25. maja prošle godine. 7. juna iz Vlade su potvrdili das u dobili pismo o namjerama i odredili termin sastanka. Potom smo imali sastanak kod premijera, na kojem su bili i drugi ministri. Traženo je da pismo o namjerama pošaljem i Ministarstvu za kapitalne investicija. To sam učinio 13. juna. Dobio sam potvrdu da je i to pismo stiglo, ali od tada čekam”, kazao je Štajnmiler.

Ovaj četrdesettrogodišnji čovjek je bivši vojni pilot. Pilotsku karijeru je završio 2004. godine, od kada se posvetio poslovima u civilnom aviosaobraćaju. Kaže da je vrlo brzo postao najmlađi svjetski organizator letova u civilnom saobraćaju. Te godine je nominovan i za najboljeg svjetskog menadžera u aviosaobraćaju.

Njegova kompanije Elite-private-jet-sevice već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

Majk Štajnmiler kaže da je prvi put ideju za stavljanje u funkciju beranskog aerodrome pokrenuo 2021. godine, u vrijeme vlade Zdravka Krivokapića, ali da tada nije naišao na razumijevanje.

“Tada niko nije htio da nas primi na razgovor. Tek kada je intervenisala njemačka ambasada, i kada su pozvali ministra Milojka Spajića on je u večernjim satima stigao sa treninga i obavili smo razgovor. Jedan, i više ni jedan poslije toga” – tvrdi Štajnmiler.

Nakon što je sa sadašnjom Vladom ostvario komunikaciju i predao biznis plan i finansijsku kalkulaciju, očekuje da bude pozvan da se potpiše memorandum o razumijevanju, ali se to iz njemu nepoznatih razloga odugovlači.

Štajnmiler za Portal RTCG otkriva da je njegova supruga iz Berana, i da je to jedan od razloga zbog čega ima želju da nešto učini za Berane i sjever Crne Gore. Tvrdi da je plan valorizacije aerodroma u Beranama do kraja razrađen i da je potpuno siguran u njegovu održivost.

Na primjedbu da njegovi planovi o tome kako će uz civilni saobraćaj razviti i kargo (teretni) saobraćaj, pružati usluge privatnog prevoza, imati mali avion i helikopter za hitne medicinske potrebe, izgraditi dvije fabrike, zaposliti oko hiljadu i po ljudi, djeluju previše bajkovito i da su se građani Berana naslušali praznih obećanja u protekle tri decenije, on odgovara da ne traži ništa za uzvrat.

“Tražimo samo koncesije na dvadeset godina. Pustite nas da počnemo da radimo. Moj plan je bio da već u ovoj godini počnem sa radom, ali nisam naišao na razumijevanje kod prethodne Vlade. Onog trenutka kada dobijemo koncesije i krenemo u realizaciju planova, za samo godinu dana ćemo aerodrom staviti u funkciju. Politika me uopšte ne zanima” – tvrdi Štajnmiler.

On je Portalu RTCG stavio na uvid sve dokumente koje je do sada pripremio, kao i pisma namjera koja je poslao predsjedniku Vlade i ministru kampitalnih investicija.

Na sajtu www.elite-privatejet.service.com, sa dostupnim prevodom, može se saznati da je firma registrovana na adresi “Pariser platz 6a”, D-10117 u Berlinu, a Štajnmiler objašnjava da je za potrebe ovog posla, registrovao i kćerku firmu u Crnoj Gori, Elite-private-jet-sevice.

Pregledom na internetu može su utvrditi da se izjave državnih zvaničnika o planovima za beranski aerodrom, izgradnji takozvanog air parka sa dva propratna biznisa, poklapaju sa datumima o kojima govori ovaj njemački državljanin. Predsjednik tehničke Vlade, Dritan Abazović nedavno je na samitu u Davosu aktuelizovao to pitanje, kazavši da Crna Gora ne odustaje od otvaranja trećeg aerodroma.

Kompanija Elite-private-jet-sevice spremna je, kažu, da javnosti stavi na uvid kompletnu dokumentaciju. Vlasnik kompanije u razgovoru za Portal RTCG ističe da je spreman da predstavi sve detalje vezano za aerodrom i izgradnju dvije fabrike, o kojima je bilo riječi i sa predstavnima Vlade.

“Na tražim nikakvu državnu pomoć. Investicija je u potpunosti naša, ni Berane ni Crna Gora ne mogu biti na gubitku. Garantujem da aerodrom u Beranama može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske uslove. Mislite li da bih ja ulazio u taj posao da nijesam siguran u dobit”, kaže Štajnmiler.

On tvrdi da sa dvije izgrađene fabrike, za koje je kao lokacija ponuđeno Gradinsko polje, optimalno može da radi sa četiri civilna i jednim teretnim letom dnevno, a planira i više. Tvrdi da sve to može da obezbijedi jer je njegova kompanija partner sa najpoznatijim evropskim i svjetskim avioprevoznicima.

“Ono što obećam, ja to završim”, kaže Majk Štajnmiler.

(Izvor: RTCG) 

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: „Oronuli dom čuvenog dr Nike Labovića pretvoriti u spomen kuću“

“Stara kuća, u jednoj od najstarijih ulica u Beranama, u Ulici Svetog Save, zaslužuje da se sačuva od zaborava. Berane i Beranci su mnogo učinili da se ne zaboravi ime doktora Nike, red je da i mi, njegovi srodnici nešto učinimo u tom pravcu”, priča jedan od najbližih srodnika doktora Nike, Vukašin Labović

Foto: RTCG/privatna arhiva

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Kroz zimsku krošnju starog platana, bez ijednog lista, kuća jednog od najpoznatijih ljekara iz Berana i Crne Gore, doktora Nike Labovića, ukazala se u oronulom i trošnom svjetlu. Ovo staro zdanje, u redu najstarijih kuća u Beranama, iz ko zna koje godine, jedan od najbližih srodnika doktora Nike, Vukašin Labović iz Podgorice, nastoji da pokloni gradu i pretvori u spomen kuću znamenitog Beranca.

“Stara kuća, u jednoj od najstarijih ulica u Beranama, u Ulici Svetog Save, zaslužuje da se sačuva od zaborava. Berane i Beranci su mnogo učinili da se ne zaboravi ime doktora Nike, red je da i mi, njegovi srodnici nešto učinimo u tom pravcu”, priča Vukašin.

Nevolja je, međutim, u tome što srodnika i suvlasnika današnje kuće ima oko trideset, a ne misle svi kao Vukašin.

Ovaj čovjek kaže da će, dok se ne donese definitivna odluka o tome šta će biti sa starom kućom, on uraditi spomen ploču, koju će okačiti iznad ulaznih vrata.

“Ostali srodnici šta god hoće. Ja ne želim ništa osim to parče zida na kojem će stajati ploča koja će podsjećati da je u toj kući rođen, živio i umro dr Nika Labović. A do posljednjeg trenutka, i dok budem imao snage, zalagaću se za to da kuća ostane gradu i bude pretvorena u Nikinu spomen kuću, kao što je to na primjer, Kuslevova kuća u Podgorici”, kaže Vukašin.

Ovaj čovjek je već dosta učinio da se sačuva sjećanje na njegovog djeda, jer je uradio monografiju pod nazivom “Čovjek slobode, znanja i humanosti, primarijus dr Nika Labović”, koja je prošle godine izašla iz štampe i promovisana u Beranama i Podgorici.

U njoj su sačuvani svi dokumenti i činjenice iz života doktora Nike Labovića, čije ime danas nosi Dom zdravlja u ovom gradu.

“U kući, odnosno dvorištu kuće, bila je jedna posebna prostorija, u kojoj je doktor Nika primao hitne pacijente, koji su kucali na njegova vrata u noćnim satima. Sve što sam našao u toj prostoriji, stari medicinski materijal i literaturu, domaću i stranu, ustupio sam Domu zdravlja, koji su jednu prostoriju pretvorili u mali muzej posvećen dr Niki”, priča Vukašin.

On podsjeća da je ovu kuću izgradio Nikin otac Petar, koji je sa suprugom Stanom, imao pored Nike još dvoje djece, starijeg sina Nikolu, diplomiranog pravnika, i mlađu sestru Daru, koju je Drugi svjetski rat prekinuo u studiranju.

“Nika se poslije studija vratio u Crnu Goru i prvi posao dobio na Cetinju. Početkom rata vratio se u Berane. Njegov otac je bio predsjednik prvog Odbora narodnog oslobođenja, a Nika član medicinske sekcije tog Odbora, koja je bila zadužena da organizuje medicinsku službu u slobodnoj Crnoj Gori. Međutim, ubrzo je neko i njega, kao brata i sestru prošpijao da su pripadnici tadašnjeg naprednog omladinskog pokreta i Italijanski okupatori su ih sve troje poslali u albanske logore”, priča Vukašin.

Petrova djeca su tamo provela tri godine, sve do kapitulacije Italije, i potom su vraćeni u Crnu Goru.

Rođak Vukašin Labović napravio monografiju posvećenu beranskom doktoru (Foto: rtcg.me)

“Nikola je nastavio borbu u partizanima, ali je zarobljen i strijeljan na Kapinom Polju u Nikšiću, dok su Nika i Dara ostali u Beranama i poživjeli dugo poslije Drugog svjetskog rata”, priča Vukašin.

Ostale su istorijske činjenica da je doktor Nika Labović nakon rata započeo sa organizacijom zdravstvene službe u Beranama.
Smatra se da su dr Labović, dr Jovan Klisić i dr Dušan Dekleva, koji je tokom 1946. i 1947. godine, kao ispomoć, radio kao hirurg u Beranama, začetnici beranske hirurgije.

Kako je tokom Drugog svjetskog rata, zgrada bolnice spaljena, na zidinama stare, ljeta 1955. godine, započeta izgradnja nove bolničke zgrade, koja je predata na upotrebu 1963. godine.

U toj bolnici je pod rukovostvom dr Dušana Dekleve radilo hirurško odjeljenje, dok je ostala odjeljenja vodio dr Nika Labović.

Medicinski centar “Dr Nika Labović” u septembru 1991. godine, podijeljen je na dvije javne zdravstvene ustanove – Opštu bolnicu Berane i Dom zdravlja “Dr Nika Labović” Berane.

Doktor Nika je za mnoge sugrađane starije dobi do danas ostao sinonim ljekara i humaniste.

Nije poživio dugo. Samo dvije godine poslije očeve smrti, 1970. godine, dr Niku je pokosio srčani udar.

U velikoj i prostranoj kući, u preko dvjesta kvadrata, ostala je da samuje Dara Labović. Ona je službovala u Opštini Berane, i u dubokoj starosti preminula 2002. godine. Od tada je ova kuća prazna i prepuštena zubu vremena.

“Život je tako namjestio da niko od Petrove djece nije imao direktnog potomka, iako je dr Nika živio u velikoj ljubavi sa Kosom Pajković, jednom od najljepših Vasojevki”, kaže Vukašin.

On priča da će se, ako nema druge, potruditi da se javi još makar stotinu rođaka sa strane Nikine majke, i da kuća nikada ne bude mogla da bude prodata.

“Najprirodnije je da kuća pripadne gradu. Jedino tako može preživjeti i ostati da čuva sjećanje na dr Niku, njegove roditelje, brata i sestru. Oni su ne samo stvarali Berane, nego i ostavili dubokog traga u svim oblastima u Crnoj Gori”, kaže Vukašin Labović.

Ovaj čovjek je monografiju o doktoru Niki štampao o sopstvenom trošku, i nijedan primjerak nije nekome dao za novac. Kaže da bi to bio grijeh.

Grijeh bi, dodaje, bilo i kuću prodati radi male ili nikakve koristi. U međuvremenu će postaviti tablu po kojoj će se makar znati da je tu rođen, živio i umro dr Nika Labović. Ovako kako je sada, mnogo je i Beranaca koji prolaze svakodnevno pored ove kuće, a ne znaju ništa, ili vrlo malo o dr Niki.

Izvor: RTCG

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije