Connect with us

POLITIKA

DOSADAŠNJI POTPREDSJEDNIK OPŠTINE BERANE

(INTERVJU) Ćulafić: Najozbiljniji problem Berana je nezaposlenost, saradnja sa centralnim vlastima nedovoljno produktivna

„Pred nama je još puno posla, uvijek može više i bolje, ali duboko vjerujem u timski rad saradnika, da možemo točak razvoja Berana pokrenuti u pozitivnom smjeru“, kazao je u intervjuu za PRESS dosadašnji potpredsjednik Opštine Berane koji bi, na osnovu kaolicionog sporazuma, trebalo da bude izabran za čelnog čovjeka ove opštine, Damjan Ćulafić

Ćulafić

Iako je, uglavnom, svakoj izvršnoj vlasti prioritet razvoj sjevernih crnogorskih opština to se, u praksi, jako sporo vidi i osjeća.

Tako se i Berane, grad sa jako velikim brojem prirodnih i turističkih potencijala, suočava sa raznim izazovima, među kojima je visoka stopa nezaposlenosti jedan od najvećih.

Iako Opština preduzima različite inicijative kako bi poboljšala ekonomsku situaciju i, uopšteno, pospješila razvoj ove opštine, nužno je iskrenije, konkretnije i sinhronizovanije djelovanje centralne izvršne i lokalne vlasti.

Saradnja sa centralnim vlastima, koja bi mogla da igra ključnu ulogu u rješavanju problema nezaposlenosti u Beranama, za sada nije dovoljno produktivna i proaktivna, a o svemu tome je, mnogo više i detaljnije, govorio u intervjuu za PRESS dosadašnji potpredsjednik Opštine Berana koji bi, na osnovu kaolicionog sporazuma, trebalo da bude izabran za čelnog čovjeka ove opštine, Damjan Ćulafić.

PRESS: Kako biste ocijenili trenutni ekonomski razvoj Opštine Berane?

Ćulafić: Još uvijek nemamo zadovoljavajuću dinamiku. Naravno, treba isticati borbu na tržištu koju zbilja lavovski vode već dokazani privrednici, ali osim njih, nemamo previše novih atraktivnih privrednih sadržaja. Ipak, kao odgovorno rukovodstvo Opštine Berane, s vremena na vrijeme smo imali sadržajne razgovore sa zainteresovanim investitorima. Treba znati da ozbiljan privrednik ni na jedno tržište ne ulazi bez detaljne analize istog. Tako da su i konkretni razgovori sa investitorima do sada išli u smjeru našeg predočavanja prednosti ulaganja kapitala Beranama. Naravno, da bi se u Beranama ekonomija razvijala na održivim osnovima, nužno je sa svakim zainteresovanim za ulaganja graditi odnos maksimalnog međusobnog povjerenja, jer je isto u lokalnu samoupravu potpuno bilo izgubljeno, kao i u dobar dio političkih aktera koji su učestvovali u vođenju Opštine Berane, tako da je proces vraćanja povjerenja u lokalne institucije mukotrpan, zahtijeva mnogo taktike, strpljenja, znanja, ali ne manje dobre namjere i želje da se Berane pokrene.

Međutim, s obzirom na činjenicu da smo problem sagledali, preduzeli konkretne korake (formirali smo Privredni savjet Opštine Berane, planirali formiranje Socijalnog savjeta, poslije nekoliko decenija u opštinsko vlasništvo povratili više od dva hektara zemljišta na atraktivnoj lokaciji, zaključili ili pripremili teren za zaključivanje još ugovora na bazi javno-privatnog partnerstva), mišljenja sam da za dvije godine nije moglo više da se uradi, a posebno uz finansijske probleme i balast u vidu javnog duga od preko 21 miliona evra, ogromne nenamjenske potrošnje koju državni organi još uvijek nisu ispitali i iznos utvrdili i tako dalje. Ali, da budemo do kraja otvoreni i tačni, bez mnogo aktivnije saradnje resornih ministarstava i lokalne samouprave, koja je za sada na skromnom nivou, teško da se može očekivati ekonomski razvoj ubrzanije dinamike.

PRESS: Koji su ključni projekti realizovani u poslednje dvije godine od kako koalicija čiji ste dio vrši vlast u ovoj opštini?

Ćulafić: Koalicija koja čini aktuelnu lokalnu vlast je i u ovoj oblasti morala da uloži veliki napor kako bi pokrenula stvari naprijed. Lično sam smatrao da treba rekapitulirati stanje, o svemu obavijestiti javnost (što sam i činio), ali odmah krenuti naprijed. Naprosto, umorni smo od jučerašnjih grešaka. Tako da je naša aktivnost na ovom polju za lokalne prilike revolucionarna. Za dvije godine možemo se pohvaliti da smo pripremili tehničku dokumentaciju (ili je u fazi pripreme) preko 45 infrastrukturnih projekata. Od tog broja 23 projekta su kandidovana za državni kapitalni budžet (za 2024. kandidovali smo 9, a za 2025. godinu 14 projekata). Dakle, ova lokalna vladajuća konjunktura radi. S druge strane, što se tiče realizovanih projekata za prethodne dvije godine, oni se kreću od onih manje vrijednosti (ali koji su izuzetno važni za grad), pa do krupnih kapitalnih projekata.

Možemo se pohvaliti da smo asfaltirali preko 25 kilometara puteva, rekonstruisali ili izgradili desetak igrališta, uređivali gradske parkove, gradili manje mostove, uvećali agrobudžet za 80%, pripremili novi Strateški plan razvoja, pa smo, konačno, stigli i do izvođenja radova na krupnim kapitalnim projektima kakvi su: obaloutvrda između dva limska mosta (projekat predračunske vrijednosti preko 4,4 miliona evra bez uračunatog PDV-a), zapadna tribina fudbalskog stadiona (projekat vrijedan 1,8 miliona evra), saobraćajnica koja povezuje ul. Dušana Vujoševića i OŠ “Vuk Karadžić” (projekat vrijedan 600.000 evra), zgrada Centra za kulturu, ograda u ulici Todora Đeda Vojvodića itd. Očekujemo da ove godine dovršimo i tri velika projekta iz oblasti ekologije: regulaciju makve (projekat vrijedan oko 2 dva miliona evra), kanalizaciju u MZ Lužac (vrijednosti 400.000 evra) i kanalizaciju u naselju Donji Talum (predračunska vrijednost oko 240.000 evra). Doduše, sve ovo biće ugroženo ukoliko se trenutna politička kriza ne riješi ubrzo i shodno dogovorenom.

Zgrada Opštine Berane, Foto: Opština Berane

PRESS: Koji su bili glavni prioriteti lokalne samouprave u pogledu razvoja Opštine Berane do sada, šta je sve od toga realizovano, a koji će biti u narednom periodu?

Ćulafić: Moram priznati da su prioriteti političke partije, čiju sam listu na lokalnim izborima predvodio, bili fokusirani na kulturni razvoj, infrastrukturni i privredni. Ako bismo sada pogledali predizborni program Demokrata, koji smo biračima ponudili u martu 2022. godine, uz konstantan monitoring u oblastima u kojima se postižu radni rezultati, došli bismo do zaključka da je ukupan program realizovan u procentu od oko 47%. Dakle, naša dinamika rada je zadovoljavajuća, i prati vremenski okvir u kom treba sve projekte i prioritete realizovati. Ponavljam, ukoliko bi politička stabilnost bila adekvatna, u predstojeće dvije godine očekujem kompletiranje obećanog posla. Uostalom, to je sve lako provjerljivo. Ipak, istakao bih da je najveći broj prioriteta ostvaren u oblasti kulture, poljoprivrede, komunalnih i infrastrukturnih oblasti i sporta, ali je maksimalan fokus stavljen i na konsultantske usluge i izradu kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije.

Pred nama je još puno posla, uvijek može više i bolje, ali duboko vjerujem u timski rad saradnika, da možemo točak razvoja Berana pokrenuti u pozitivnom smjeru.

PRESS: Turizam je mnogo važan sektor za mnoge opštine u Crnoj Gori. Kakvi su vaši planovi za razvoj turističkih potencijala Berana? Da li postoje novi turistički projekti ili inicijative na kojima se trenutno radi?

Ćulafić: Apsolutno sam saglasan sa Vašom ocjenom da je turizam jedan od krucijalnih segmenata razvoja svih sredina u Crnoj Gori, pa time i Berana. Nedavno, dok smo radili na izradi Strateškog plana razvoja Opštine Berane za period od 2024-2031. godine, u anonimnoj anketi, oblast našeg rada koja je dominantno ocjenjivana negativnom ocjenom bila je upravo ova. Dakle, prostora za unaprješenje ima mnogo. Ipak, ako stvari gledamo realno, i za ovu oblast treba graditi od nule, jer su prethodne administracije ignorisale važnost ove oblasti. Naime, prevashodno planska dokumentacija nije dozvoljavala temeljniji razvoj turizma. Međutim, intervencijama u Nacrtu Prostornog plana Crne Gore, stvorili smo pretpostavke da i prostorni plan Berana, i kasnija razrada kroz detaljne planove, može da detektuje najrelevantnije kote za razvoj kroz privrednu oblast turizma. Dakle, naš plan je da zamrlo administrativno stanje oživimo, a kroz njega i da konkretno djelujemo ponudom. Jednostavno, te korake, ako želimo ozbiljno i temeljno da razvijamo grad, ne možemo da preskačemo. Javašluk ne bi donio ništa ozbiljno, osim nove poplave lažljivog populizma.

PRESS: Kako se Opština Berane nosi sa izazovima u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih? Postoje li specifični programi za podršku mladima u njihovom profesionalnom razvoju i zapošljavanju?

Ćulafić: Nosimo se mnogo lakše u oblasti obrazovanja, nego u oblasti zapoljšavanja. Doduše, na oba polja su naši rezultati proporcionalni našim zakonskim ovlašćenjima. Naime, u oblasti obrazovanja moram priznati da djeca Berana proslavljaju svoj grad kao niko drugi. Kad sagledate broj izuzetnih studenata koje stipendiramo, broj kulturnih i naučnih manifestacija koje finansiramo a koje oni osmišljavaju i organizuju, broj nagrada u različitim oblastima obrazovanja i vannastavnih aktivnosti kojima su ovjenčani, broj lučonoša kako u ustanovama osnovnog, tako i u ustanovama srednjeg obrazovanja, jasno vam je da se poslovični renome Berana kao sredine koja je vrelo budućih intelektualaca, sportista i stvaralaca, brani još uvijek uspješno predanim i ozbiljnim radom.

S druge strane, Berane ima kao jedan od najozbiljnijih problema veliku stopu nezaposlenosti. Ona je krajem 2022. iznosila 48%, dok je krajem 2023. ta cifra smanjena za otprilike 4%, što ne mogu ocijeniti pretjerano velikim boljitkom. Najveći broj nezaposlenih su mladi ljudi, među njima ima visokoobrazovanog svijeta, ali Berane još uvijek ne može da im ponudi adekvatan posao. Mi smo, kao lokalna uprava, započeli i realizujemo nekoliko programa kojima stimulišemo zapošljavanja: podrška ženskom preduzetništvu, podrška omladinskom preduzetništvu, raspodjela civilnom sektoru, subvencije u oblasti poljoprivrede i tako dalje. No, očito da sve to nije dovoljno. Razlozi i uzroci svega zahtijevaju ozbiljnu i stručnu analizu, a potom i efikasnu strategiju za mijenjanje ovako ružne slike. Nije pravično da stopa nezaposlenosti u nekom primorskom gradu bude deset puta manja od one koju imamo u Beranama. Takva diskrepanca bi zabrinula svakog odgovornog čovjeka, ali do sada nije brinula Vlade Crne Gore, posebno ne minstarstva koja su resorno zadužena za oblasti zapošljavanja, demografije, obrazovanja i slično.

PRESS: Na koji način se Opština Berane bori sa tim velikim problemom kao što je odlazak mladih i, uopšteno, građana Berana?

Ćulafić: Ponavljam, treba poći od ovlašćenja koja lokalna samouprava ima u ovoj oblasti. Da se emigracije sprječavaju izgradnjom putne infrastrukture, pojačanim i obogaćenim kulturnim i sportskim događajima, efikasnom lokalnom administracijom, povećanjem agrobudžeta ili bilo čim drugim što je u nadležnosti lokalne samouprave, a na čemu smo uspješno radili, onda bismo te negativne trendove i zaustavljali. Međutim, nužna je iskrenija i konkretnija saradnja centralne izvršne i lokalne vlasti. Manje neproduktivnog i neukusnog fotografisanja glomaznih delegacija, a više rada, uz pojačan monitoring postignutog. Spreman sam svakome da priznam doprinos razvoju Berana. Ali mi je zato potreban jasan, konkretan i vrijedan dokaz.

PRESS: Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate u procesu razvoja opštine i kako vi planirate da ih, kao budući predsjednik Opštine, prevaziđete?

Ćulafić: Prevashodno, sva je prilika da treba biti oprezan sa očekivanjima o mom izboru na mjesto predsjednika Opštine Berane, jer očito da odavno postignut dogovor, potvrđen prije nekoliko dana, ipak može da ne naiđe na konkretnu podršku naših koalicionih partnera.

Ali, ukoliko sve bude redovno i u skladu sa dogovorenim, najvećim izazovom doživljavam lokalne javne finansije. Podsjetiću, kada je u junu 2022. godine formirana nova lokalna vlast, zatečeni dug je bio 20.195.208,05 evra. Uzmimo u obzir da je taj iznos dva i po puta veći nego što je prosječno realizovan budžet Opštine Berane u zadnjih pet godina. U tu cifru nije uračunato preko 300.000,00 evra duga koji nije bio knjigovodstveno evidentiran, već za koji smo tek naknadno dobili vjerodostojne isprave da postoji. A da sve bude još izazovnije, isplivao je podatak da se neki predsjednici Opštine Berane mogu pohvaliti obilnom nenamjenskom potrošnjom, koja prevazilazi cifru od oko 700.000,00 evra. Dakle, nenamjenski potrošen novac možete odmah tretirati kao dug dospio za naplatu od strane uplatioca tog novca (ne ulazeći u krivično-pravni tretman takvog postupanja u službenim radnjama). Kad to sve, ugrubo, saberete, dođete do početnog stanja od preko 21 miliona evra javnog duga Opštine Berane.

Mi smo uspijevali da finansije konsolidujemo, i da prvih mjeseci rada vratimo preko milion evra duga, uz redovno servisiranje obaveza po sporazumu o reprogramu poreskog duga. Međutim, novi talas populističkih koraka u finansijama nas je doveo u neodrživo stanje. Jer podizanje plata od strane Vlade Crne Gore u komunalnoj oblasti u iznosu od 50% u prosjeku, u upravi preko 25%, sa sličnom avanturom u oblasti kulture, dovelo je Opštinu Berane do situacije da je pred bankrotom, jer s obzirom na realne prihode nije u mogućnosti ni redovne obaveze da izmiruje odgovorno. Dakle, prethodna rukovodstva u lokalnoj samoupravi i neodrživa rješenja Vlade Crne Gore kad je Opština Berane u pitanju, doveli su naše zaposlene u vrlo ugrožen položaj. U svemu tome ovih dana smo dobili još političku krizu koji neodgovorni odbornici provociraju. Ja ne želim da djelujem pesimistično, ali ovdje sam vam predočio samo segment situacije u kojoj se Opština Berane nalazi.

Šta će biti moji koraci ako dođe do realizacije dogovora o rotaciji na mjestu predsjednika opštine, vidjećemo. U svakom slučaju, mnogo aktivnija saradnja sa medijima s ciljem preciznog i pouzdanog informisanja javnosti o svim detaljima, ali i odlučna finansijska politika na polju zauzdavanja negativnih efekata neodgovorne lokalne politike prije 2022. godine i neodgovornog odnosa tzv. “manjinske Vlade” prema lokalnim javnim finansijama Opštine Berane.

Crna Gora mora da shvati da nije u lakoj već u preteškoj situaciji, i da ovo stanje iziskuje političku stabilnost i ozbiljne, obrazovane i odgovorne ljude, sa snažnim patriotskim osjećanjem i dobrom namjerom, na ključnim mjestima odlučivanja i bukvalno spašavanja grada i zemlje. No, neka vrijeme pred nama izmjeri svačiju težinu.

PRESS: Kako ocenjujete saradnju sa centralnim vlastima u vezi sa projektima koji su važni za razvoj Berana i njihovim finansiranjem?

Ćulafić: Nedovoljno produktivnom, još uvijek. Kada je formiran kapitalni budžet Crne Gore za 2023. godinu, izdvajanja za Berane su bila marginalna, ali se nismo bunili, jer smo znali da naši prethodnici nisu poslali argumentovan predlog za kapitalni budžet. Međutim, kada je formiran budžet za 2024. godinu, opšte je poznato da sam javno iskazivao veliko nezadovoljstvo, svjestan ispravnosti našeg rada i kvaliteta formiranog predloga za kapitalni budžet. Dakle, mislim da treba sinhronizovano raditi na izdvajanjima za kapitalne projekte u Beranama, jer čak i po upravno-pravnoj definiciji lokalna samouprava je formirana uz obrazloženje da lokalne vlasti najbolje znaju koji su prioriteti zajednice (bar se tako od lokalnih vlasti u teoriji očekuje).

Nisam želio da vjerujem da je sve projektovani politički pritisak na lokalnu vlast, iako sam sumnje i u tom pogledu izražavao. Ukoliko se politička stabilnost u Beranama ne povrati, mišljenja sam da i ovaj segment treba uvrstiti u jedan od mogućih razloga. Ipak, mi smo spremni za rad i ja, u ime Beranaca, pozivam na plodnu saradnju.

PRESS: Vaša poruka koju biste želeli da prenesete građanima Berana u vezi sa budućim planovima i projektima koji će doprineti razvoju i boljem kvalitetu života u opštini?

Ćulafić: Ako bude političke stabilnosti, imaće čemu da se raduju. Predstojeće dvije godine treba da nam svima donesu plodne rezultate i realizaciju pripremljenog terena za razvoj. Ukoliko se politička kriza produbi, onda je sve ugroženo i neizvjesno. Tada treba vrijeme posvetiti otkrivanju razloga za nove ucjene i nestabilnost u lokalnom parlamentu. Ne želim da vjerujem da se bliska prošlost ponavlja i da se i dalje sudbina Berana „rješava“ u podgoričkim restoranima među opskurnim ličnostima.

Razgovor vodio: Milovan Marković

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Pokrenut proces izmjene Ustava, DNP glasao protiv; Knežević: Nismo u Sjevernoj Koreji

Na sjednici je obavezan Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti preksjutra

Sa sjednice, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore

Glasovima 74 poslanika za i i tri protiv, Skupština Crne Gore pokrenula je danas proces izmjene Ustava. Protiv su glasali poslanici Demokratske narodne partije (DNP).

Sa istim brojem glasova, na današnjoj sjednici obavezan je Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana.

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti prekosjutra.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je saopštila da joj je drago što su se dogovorili, ali i da se nada da će se u što kraćem roku dogovoriti o sudijama Ustavnog suda i Fiskalnom savjetu.

Lider i poslanik DNP-a Milan Knežević je poručio da se „nisu svi dogovorili“, te da su on i ostali poslanici te partije (Vladislav Bojović i Jelena Kljajević) jedina opozicija.

„Nismo se svi dogovorili i svi glasali, jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Nadam se da će biti neka večera kod gospode Johana Satlera i Petera Feltena“, kazao je.

Šef parlamenta Andrija Mandić je poručio da je on danas htio da se glasa o sudijama, ali da se nada da će već u petak to biti moguće.

Nakon pauze, poslanici su glasali za izmjene Ustava koje se tiču Centralne banke.I za taj predlog su glasala 74 poslanika, a tri su bila protiv.

Amandmani će, takođe, biti razmatrani na sjutrašnjoj sjednici Ustavnog odbora, a poslanici će se o njima izjasniti preksjutra.

Na početku sjednice, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao mandat novom poslaniku Građanskog pokreta (GP) URA Mileti Radovaniću. On je, na toj poziciji, zamijenio Miloša Konatara.

Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, i to uz pribavljeno mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće), a član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca. Šef tajne službe moraće prvo da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda da bi prikupio određene podatke ili aminovao pojedine mjere nadzora – za koje dosad to nije bio u obavezi da radi.

To su, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neke od najznačajnih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su utvrđene na sinoćnjem sastanku vlasti i opozicije.

Predstavnici parlamentarne većine i opozicije sinoć su, uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, došli do dogovora oko većeg broja pitanja.

Televizija Vijesti sinoć je izvijestila, pozivajući se na nezvanične izvore iz opozicije, da je predviđeno da se dvije strane dogovore o popuni i izboru članova Sudskog, Fiskalnog i Savjeta Radio televizije Crne Gore, kao i izboru nedostajućih dvoje sudija Ustavnog suda u narednih 30 dana.

Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka – prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Iz Delegacije EU je nakon preksinoćnjeg sastanka saopšteno da taj sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o izmjenama Ustava i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije