Connect with us

POLITIKA

DOSADAŠNJI POTPREDSJEDNIK OPŠTINE BERANE

(INTERVJU) Ćulafić: Najozbiljniji problem Berana je nezaposlenost, saradnja sa centralnim vlastima nedovoljno produktivna

„Pred nama je još puno posla, uvijek može više i bolje, ali duboko vjerujem u timski rad saradnika, da možemo točak razvoja Berana pokrenuti u pozitivnom smjeru“, kazao je u intervjuu za PRESS dosadašnji potpredsjednik Opštine Berane koji bi, na osnovu kaolicionog sporazuma, trebalo da bude izabran za čelnog čovjeka ove opštine, Damjan Ćulafić

Ćulafić

Iako je, uglavnom, svakoj izvršnoj vlasti prioritet razvoj sjevernih crnogorskih opština to se, u praksi, jako sporo vidi i osjeća.

Tako se i Berane, grad sa jako velikim brojem prirodnih i turističkih potencijala, suočava sa raznim izazovima, među kojima je visoka stopa nezaposlenosti jedan od najvećih.

Iako Opština preduzima različite inicijative kako bi poboljšala ekonomsku situaciju i, uopšteno, pospješila razvoj ove opštine, nužno je iskrenije, konkretnije i sinhronizovanije djelovanje centralne izvršne i lokalne vlasti.

Saradnja sa centralnim vlastima, koja bi mogla da igra ključnu ulogu u rješavanju problema nezaposlenosti u Beranama, za sada nije dovoljno produktivna i proaktivna, a o svemu tome je, mnogo više i detaljnije, govorio u intervjuu za PRESS dosadašnji potpredsjednik Opštine Berana koji bi, na osnovu kaolicionog sporazuma, trebalo da bude izabran za čelnog čovjeka ove opštine, Damjan Ćulafić.

PRESS: Kako biste ocijenili trenutni ekonomski razvoj Opštine Berane?

Ćulafić: Još uvijek nemamo zadovoljavajuću dinamiku. Naravno, treba isticati borbu na tržištu koju zbilja lavovski vode već dokazani privrednici, ali osim njih, nemamo previše novih atraktivnih privrednih sadržaja. Ipak, kao odgovorno rukovodstvo Opštine Berane, s vremena na vrijeme smo imali sadržajne razgovore sa zainteresovanim investitorima. Treba znati da ozbiljan privrednik ni na jedno tržište ne ulazi bez detaljne analize istog. Tako da su i konkretni razgovori sa investitorima do sada išli u smjeru našeg predočavanja prednosti ulaganja kapitala Beranama. Naravno, da bi se u Beranama ekonomija razvijala na održivim osnovima, nužno je sa svakim zainteresovanim za ulaganja graditi odnos maksimalnog međusobnog povjerenja, jer je isto u lokalnu samoupravu potpuno bilo izgubljeno, kao i u dobar dio političkih aktera koji su učestvovali u vođenju Opštine Berane, tako da je proces vraćanja povjerenja u lokalne institucije mukotrpan, zahtijeva mnogo taktike, strpljenja, znanja, ali ne manje dobre namjere i želje da se Berane pokrene.

Međutim, s obzirom na činjenicu da smo problem sagledali, preduzeli konkretne korake (formirali smo Privredni savjet Opštine Berane, planirali formiranje Socijalnog savjeta, poslije nekoliko decenija u opštinsko vlasništvo povratili više od dva hektara zemljišta na atraktivnoj lokaciji, zaključili ili pripremili teren za zaključivanje još ugovora na bazi javno-privatnog partnerstva), mišljenja sam da za dvije godine nije moglo više da se uradi, a posebno uz finansijske probleme i balast u vidu javnog duga od preko 21 miliona evra, ogromne nenamjenske potrošnje koju državni organi još uvijek nisu ispitali i iznos utvrdili i tako dalje. Ali, da budemo do kraja otvoreni i tačni, bez mnogo aktivnije saradnje resornih ministarstava i lokalne samouprave, koja je za sada na skromnom nivou, teško da se može očekivati ekonomski razvoj ubrzanije dinamike.

PRESS: Koji su ključni projekti realizovani u poslednje dvije godine od kako koalicija čiji ste dio vrši vlast u ovoj opštini?

Ćulafić: Koalicija koja čini aktuelnu lokalnu vlast je i u ovoj oblasti morala da uloži veliki napor kako bi pokrenula stvari naprijed. Lično sam smatrao da treba rekapitulirati stanje, o svemu obavijestiti javnost (što sam i činio), ali odmah krenuti naprijed. Naprosto, umorni smo od jučerašnjih grešaka. Tako da je naša aktivnost na ovom polju za lokalne prilike revolucionarna. Za dvije godine možemo se pohvaliti da smo pripremili tehničku dokumentaciju (ili je u fazi pripreme) preko 45 infrastrukturnih projekata. Od tog broja 23 projekta su kandidovana za državni kapitalni budžet (za 2024. kandidovali smo 9, a za 2025. godinu 14 projekata). Dakle, ova lokalna vladajuća konjunktura radi. S druge strane, što se tiče realizovanih projekata za prethodne dvije godine, oni se kreću od onih manje vrijednosti (ali koji su izuzetno važni za grad), pa do krupnih kapitalnih projekata.

Možemo se pohvaliti da smo asfaltirali preko 25 kilometara puteva, rekonstruisali ili izgradili desetak igrališta, uređivali gradske parkove, gradili manje mostove, uvećali agrobudžet za 80%, pripremili novi Strateški plan razvoja, pa smo, konačno, stigli i do izvođenja radova na krupnim kapitalnim projektima kakvi su: obaloutvrda između dva limska mosta (projekat predračunske vrijednosti preko 4,4 miliona evra bez uračunatog PDV-a), zapadna tribina fudbalskog stadiona (projekat vrijedan 1,8 miliona evra), saobraćajnica koja povezuje ul. Dušana Vujoševića i OŠ “Vuk Karadžić” (projekat vrijedan 600.000 evra), zgrada Centra za kulturu, ograda u ulici Todora Đeda Vojvodića itd. Očekujemo da ove godine dovršimo i tri velika projekta iz oblasti ekologije: regulaciju makve (projekat vrijedan oko 2 dva miliona evra), kanalizaciju u MZ Lužac (vrijednosti 400.000 evra) i kanalizaciju u naselju Donji Talum (predračunska vrijednost oko 240.000 evra). Doduše, sve ovo biće ugroženo ukoliko se trenutna politička kriza ne riješi ubrzo i shodno dogovorenom.

Zgrada Opštine Berane, Foto: Opština Berane

PRESS: Koji su bili glavni prioriteti lokalne samouprave u pogledu razvoja Opštine Berane do sada, šta je sve od toga realizovano, a koji će biti u narednom periodu?

Ćulafić: Moram priznati da su prioriteti političke partije, čiju sam listu na lokalnim izborima predvodio, bili fokusirani na kulturni razvoj, infrastrukturni i privredni. Ako bismo sada pogledali predizborni program Demokrata, koji smo biračima ponudili u martu 2022. godine, uz konstantan monitoring u oblastima u kojima se postižu radni rezultati, došli bismo do zaključka da je ukupan program realizovan u procentu od oko 47%. Dakle, naša dinamika rada je zadovoljavajuća, i prati vremenski okvir u kom treba sve projekte i prioritete realizovati. Ponavljam, ukoliko bi politička stabilnost bila adekvatna, u predstojeće dvije godine očekujem kompletiranje obećanog posla. Uostalom, to je sve lako provjerljivo. Ipak, istakao bih da je najveći broj prioriteta ostvaren u oblasti kulture, poljoprivrede, komunalnih i infrastrukturnih oblasti i sporta, ali je maksimalan fokus stavljen i na konsultantske usluge i izradu kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije.

Pred nama je još puno posla, uvijek može više i bolje, ali duboko vjerujem u timski rad saradnika, da možemo točak razvoja Berana pokrenuti u pozitivnom smjeru.

PRESS: Turizam je mnogo važan sektor za mnoge opštine u Crnoj Gori. Kakvi su vaši planovi za razvoj turističkih potencijala Berana? Da li postoje novi turistički projekti ili inicijative na kojima se trenutno radi?

Ćulafić: Apsolutno sam saglasan sa Vašom ocjenom da je turizam jedan od krucijalnih segmenata razvoja svih sredina u Crnoj Gori, pa time i Berana. Nedavno, dok smo radili na izradi Strateškog plana razvoja Opštine Berane za period od 2024-2031. godine, u anonimnoj anketi, oblast našeg rada koja je dominantno ocjenjivana negativnom ocjenom bila je upravo ova. Dakle, prostora za unaprješenje ima mnogo. Ipak, ako stvari gledamo realno, i za ovu oblast treba graditi od nule, jer su prethodne administracije ignorisale važnost ove oblasti. Naime, prevashodno planska dokumentacija nije dozvoljavala temeljniji razvoj turizma. Međutim, intervencijama u Nacrtu Prostornog plana Crne Gore, stvorili smo pretpostavke da i prostorni plan Berana, i kasnija razrada kroz detaljne planove, može da detektuje najrelevantnije kote za razvoj kroz privrednu oblast turizma. Dakle, naš plan je da zamrlo administrativno stanje oživimo, a kroz njega i da konkretno djelujemo ponudom. Jednostavno, te korake, ako želimo ozbiljno i temeljno da razvijamo grad, ne možemo da preskačemo. Javašluk ne bi donio ništa ozbiljno, osim nove poplave lažljivog populizma.

PRESS: Kako se Opština Berane nosi sa izazovima u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih? Postoje li specifični programi za podršku mladima u njihovom profesionalnom razvoju i zapošljavanju?

Ćulafić: Nosimo se mnogo lakše u oblasti obrazovanja, nego u oblasti zapoljšavanja. Doduše, na oba polja su naši rezultati proporcionalni našim zakonskim ovlašćenjima. Naime, u oblasti obrazovanja moram priznati da djeca Berana proslavljaju svoj grad kao niko drugi. Kad sagledate broj izuzetnih studenata koje stipendiramo, broj kulturnih i naučnih manifestacija koje finansiramo a koje oni osmišljavaju i organizuju, broj nagrada u različitim oblastima obrazovanja i vannastavnih aktivnosti kojima su ovjenčani, broj lučonoša kako u ustanovama osnovnog, tako i u ustanovama srednjeg obrazovanja, jasno vam je da se poslovični renome Berana kao sredine koja je vrelo budućih intelektualaca, sportista i stvaralaca, brani još uvijek uspješno predanim i ozbiljnim radom.

S druge strane, Berane ima kao jedan od najozbiljnijih problema veliku stopu nezaposlenosti. Ona je krajem 2022. iznosila 48%, dok je krajem 2023. ta cifra smanjena za otprilike 4%, što ne mogu ocijeniti pretjerano velikim boljitkom. Najveći broj nezaposlenih su mladi ljudi, među njima ima visokoobrazovanog svijeta, ali Berane još uvijek ne može da im ponudi adekvatan posao. Mi smo, kao lokalna uprava, započeli i realizujemo nekoliko programa kojima stimulišemo zapošljavanja: podrška ženskom preduzetništvu, podrška omladinskom preduzetništvu, raspodjela civilnom sektoru, subvencije u oblasti poljoprivrede i tako dalje. No, očito da sve to nije dovoljno. Razlozi i uzroci svega zahtijevaju ozbiljnu i stručnu analizu, a potom i efikasnu strategiju za mijenjanje ovako ružne slike. Nije pravično da stopa nezaposlenosti u nekom primorskom gradu bude deset puta manja od one koju imamo u Beranama. Takva diskrepanca bi zabrinula svakog odgovornog čovjeka, ali do sada nije brinula Vlade Crne Gore, posebno ne minstarstva koja su resorno zadužena za oblasti zapošljavanja, demografije, obrazovanja i slično.

PRESS: Na koji način se Opština Berane bori sa tim velikim problemom kao što je odlazak mladih i, uopšteno, građana Berana?

Ćulafić: Ponavljam, treba poći od ovlašćenja koja lokalna samouprava ima u ovoj oblasti. Da se emigracije sprječavaju izgradnjom putne infrastrukture, pojačanim i obogaćenim kulturnim i sportskim događajima, efikasnom lokalnom administracijom, povećanjem agrobudžeta ili bilo čim drugim što je u nadležnosti lokalne samouprave, a na čemu smo uspješno radili, onda bismo te negativne trendove i zaustavljali. Međutim, nužna je iskrenija i konkretnija saradnja centralne izvršne i lokalne vlasti. Manje neproduktivnog i neukusnog fotografisanja glomaznih delegacija, a više rada, uz pojačan monitoring postignutog. Spreman sam svakome da priznam doprinos razvoju Berana. Ali mi je zato potreban jasan, konkretan i vrijedan dokaz.

PRESS: Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate u procesu razvoja opštine i kako vi planirate da ih, kao budući predsjednik Opštine, prevaziđete?

Ćulafić: Prevashodno, sva je prilika da treba biti oprezan sa očekivanjima o mom izboru na mjesto predsjednika Opštine Berane, jer očito da odavno postignut dogovor, potvrđen prije nekoliko dana, ipak može da ne naiđe na konkretnu podršku naših koalicionih partnera.

Ali, ukoliko sve bude redovno i u skladu sa dogovorenim, najvećim izazovom doživljavam lokalne javne finansije. Podsjetiću, kada je u junu 2022. godine formirana nova lokalna vlast, zatečeni dug je bio 20.195.208,05 evra. Uzmimo u obzir da je taj iznos dva i po puta veći nego što je prosječno realizovan budžet Opštine Berane u zadnjih pet godina. U tu cifru nije uračunato preko 300.000,00 evra duga koji nije bio knjigovodstveno evidentiran, već za koji smo tek naknadno dobili vjerodostojne isprave da postoji. A da sve bude još izazovnije, isplivao je podatak da se neki predsjednici Opštine Berane mogu pohvaliti obilnom nenamjenskom potrošnjom, koja prevazilazi cifru od oko 700.000,00 evra. Dakle, nenamjenski potrošen novac možete odmah tretirati kao dug dospio za naplatu od strane uplatioca tog novca (ne ulazeći u krivično-pravni tretman takvog postupanja u službenim radnjama). Kad to sve, ugrubo, saberete, dođete do početnog stanja od preko 21 miliona evra javnog duga Opštine Berane.

Mi smo uspijevali da finansije konsolidujemo, i da prvih mjeseci rada vratimo preko milion evra duga, uz redovno servisiranje obaveza po sporazumu o reprogramu poreskog duga. Međutim, novi talas populističkih koraka u finansijama nas je doveo u neodrživo stanje. Jer podizanje plata od strane Vlade Crne Gore u komunalnoj oblasti u iznosu od 50% u prosjeku, u upravi preko 25%, sa sličnom avanturom u oblasti kulture, dovelo je Opštinu Berane do situacije da je pred bankrotom, jer s obzirom na realne prihode nije u mogućnosti ni redovne obaveze da izmiruje odgovorno. Dakle, prethodna rukovodstva u lokalnoj samoupravi i neodrživa rješenja Vlade Crne Gore kad je Opština Berane u pitanju, doveli su naše zaposlene u vrlo ugrožen položaj. U svemu tome ovih dana smo dobili još političku krizu koji neodgovorni odbornici provociraju. Ja ne želim da djelujem pesimistično, ali ovdje sam vam predočio samo segment situacije u kojoj se Opština Berane nalazi.

Šta će biti moji koraci ako dođe do realizacije dogovora o rotaciji na mjestu predsjednika opštine, vidjećemo. U svakom slučaju, mnogo aktivnija saradnja sa medijima s ciljem preciznog i pouzdanog informisanja javnosti o svim detaljima, ali i odlučna finansijska politika na polju zauzdavanja negativnih efekata neodgovorne lokalne politike prije 2022. godine i neodgovornog odnosa tzv. “manjinske Vlade” prema lokalnim javnim finansijama Opštine Berane.

Crna Gora mora da shvati da nije u lakoj već u preteškoj situaciji, i da ovo stanje iziskuje političku stabilnost i ozbiljne, obrazovane i odgovorne ljude, sa snažnim patriotskim osjećanjem i dobrom namjerom, na ključnim mjestima odlučivanja i bukvalno spašavanja grada i zemlje. No, neka vrijeme pred nama izmjeri svačiju težinu.

PRESS: Kako ocenjujete saradnju sa centralnim vlastima u vezi sa projektima koji su važni za razvoj Berana i njihovim finansiranjem?

Ćulafić: Nedovoljno produktivnom, još uvijek. Kada je formiran kapitalni budžet Crne Gore za 2023. godinu, izdvajanja za Berane su bila marginalna, ali se nismo bunili, jer smo znali da naši prethodnici nisu poslali argumentovan predlog za kapitalni budžet. Međutim, kada je formiran budžet za 2024. godinu, opšte je poznato da sam javno iskazivao veliko nezadovoljstvo, svjestan ispravnosti našeg rada i kvaliteta formiranog predloga za kapitalni budžet. Dakle, mislim da treba sinhronizovano raditi na izdvajanjima za kapitalne projekte u Beranama, jer čak i po upravno-pravnoj definiciji lokalna samouprava je formirana uz obrazloženje da lokalne vlasti najbolje znaju koji su prioriteti zajednice (bar se tako od lokalnih vlasti u teoriji očekuje).

Nisam želio da vjerujem da je sve projektovani politički pritisak na lokalnu vlast, iako sam sumnje i u tom pogledu izražavao. Ukoliko se politička stabilnost u Beranama ne povrati, mišljenja sam da i ovaj segment treba uvrstiti u jedan od mogućih razloga. Ipak, mi smo spremni za rad i ja, u ime Beranaca, pozivam na plodnu saradnju.

PRESS: Vaša poruka koju biste želeli da prenesete građanima Berana u vezi sa budućim planovima i projektima koji će doprineti razvoju i boljem kvalitetu života u opštini?

Ćulafić: Ako bude političke stabilnosti, imaće čemu da se raduju. Predstojeće dvije godine treba da nam svima donesu plodne rezultate i realizaciju pripremljenog terena za razvoj. Ukoliko se politička kriza produbi, onda je sve ugroženo i neizvjesno. Tada treba vrijeme posvetiti otkrivanju razloga za nove ucjene i nestabilnost u lokalnom parlamentu. Ne želim da vjerujem da se bliska prošlost ponavlja i da se i dalje sudbina Berana „rješava“ u podgoričkim restoranima među opskurnim ličnostima.

Razgovor vodio: Milovan Marković

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Krivokapić pozvao Milatovića i Spajića da se pomire: „To od vas očekuju građani Crne Gore!“

On je u otvorenom pismu istakao da je važno da predsjednik i premijer pronađu „most koji će spojiti nepotreban jaz“

Foto: Boris Pejović

Bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić pozvao je predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića da pronađu zajednički jezik i nastave saradnju.

On je u otvorenom pismu istako da je važno da predsjednik i premijer pronađu „most koji će spojiti nepotreban jaz“, a onda da sa najdobronamjernijim saradnicima (bez ucjena i egolatrije) definišu principe i programe koje će zajednički realizovati u korist svih građana Crne Gore.

„Svaka odluka suprotna ovoj vodila bi u politički avanturizam i samodestrukciju, što bi imalo štetne posljedice za sve, a ponajviše za Crnu Goru“, naveo je Krivokapić.

Pismo Krivokapića prenosimo integralno:

Na današnji dan, prije tačno četiri godine, donio sam odluku da je moje jedino opredjeljenje da budem premijer, a ne igračka u rukama prevrtljivih političara, i da je jedino rješenje za izlazak iz hibridnog režima – ekspertska vlada. Obojica znate da smo tada definisali dvija ključna principa: 1) promjene, a ne zamjene, i 2) struka iznad politike.

U tom trenutku sam vas dvojicu, na bazi vaših referenci, prve prepoznao kao buduće ministre u ekspertskoj vladi. Dijeleći dobro i zlo imali smo, pored svih izazova, jedan suštinski – da osjetno unaprijedimo kvalitet života svih crnogorskih građana. Podsjećanja radi, nakon dolaska iz Japana u julu 2021. godine projektovao sam da će prosječna plata početkom 2025. godine biti 1000 eura.

Dakle, uspjeli smo da skrenemo pažnju sa glavne teme – nacionalizma, ali se ispostavilo da ekonomske teme nisu jedine važne u Crnoj Gori. Ispostavilo se da je jednako važna tema, iako još uvijek nedostižna – pravda. Zato i Njegoš smješta sve ljudske vrline u tu jednu. Pravednost.

Obojica znate da vam nikada ništa nisam nametao, već sam uvijek tražio najbolje rješenje koje odgovara određenom trenutku. Štitio sam vas i sve ostale članove 42. Vlade, dok sam prema vama dvojici iskazivao posebnu naklonost.

Protežirao sam vas na svakom mjestu i smatrao da ste vas dvojica najbolje što je Crna Gora mogla u tom trenutku da iznjedri na polju finansijsko-ekonomske ekspertize.

Ja sam se povukao iz političke kaljuge dok ste vi, kao mladi ljudi, to prepoznali kao prostor za nastavak političke borbe za bolju i zdraviju Crnu Goru, naslanjajući se na rezultate i kontinuitet 42. Vlade.

I tada sam vas intenzivno podržavao. Trudio se da vam pomognem, koliko je to bilo u mojoj moći, iako su vam brzo i slučajni prolaznici postali bliži od pravih i iskrenih prijatelja, koji su prema vama osjećali roditeljsku, bratsku ili sestrinsku naklonost. Zaboravili ste, međutim, da onaj koji se odrekne prijatelja biva po pravilu okružen neprijateljima.

U svim javnim nastupima sam se suzdržavao od kritika na vaš račun, a i kada sam to radio kroz intervjue ili tvitove, trudio sam se da prosijem sopstvene riječi kroz najfinije sito.

Težio sam, direktno ili indirektno, da vam ukažem na greške, jer nema čovjeka koji ne griješi. Sve sa ciljem da budete bolji i uspješniji.

Boljelo me je vaše razdvajanje, jer znam da ono nije imalo veze sa ideološkim ili programskim razlikama, već je, uvjeren sam u to, postalo stvar ličnog ponosa i sujete.

Zato ću vas podsjetiti na riječi patrijarha Pavla, koji je govorio da nije suština u tome „da budemo važni i slavni, već da budemo dorasli vremenu u kom smo i mjestu na kome smo”.

Sada, u ovom zaista prelomnom trenutku, imam obavezu zbog građana Crne Gore da vas pozovem da nastavite saradnju, ma koliko ona bila nepodnošljiva za vaše lične sujete. Da zbog interesa Crne Gore i njene evropske budućnosti, date sve od sebe da revitalizujete barem dio onoga što ste radili tokom 42. Vlade i osnivanja PES-a.

Nadam se da je, poslije podgoričkih izbora, kod vas nastupilo otrježnjenje i zato sam više nego ubijeđen da postoji prostor i šansa koju ne smijete propustiti. To od vas očekuju građani, koji su siti svakodnevnih izbora i koji gube povjerenje u trenutne političke procese.

Smjenjivost je polazna odrednica demokratije, ali u ovom trenutku vas dvojica, predsjedniče i premijeru, u interesu napretka i težnje da Crna Gora postane najbolje mjesto za život u ovom dijelu Evrope, imate jedinstvenu priliku da napravite, ne kratkoročni dogovor i riješite samo pitanje lokalne vlasti u Podgorici, već da sklopite primirje ili pakt o nenapadanju, nazovite ga kako god želite, do realizacije konačnog cilja a to je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To je vrhovni državni interes, a vaša je obaveza da se u tom smislu ponesete državnički.

Kohabitacija je neprirodna definicija u opisivanju odnosa između vas dvojice. Jer vi niste ni tradicionalni, ni ideološki suparnici. Sjetite se da je car Solomon od Boga tražio samo Mudrost.

Zato je važno da vas dvojica – mudro – pronađete most koji će spojiti nepotreban jaz, a onda da sa najdobronamjernijim saradnicima (bez ucjena i egolatrije) definišite principe i programe koje ćete zajednički realizovati u korist svih građana Crne Gore.

Svaka odluka suprotna ovoj vodila bi u politički avanturizam i samodestrukciju, što bi imalo štetne posljedice za sve, a ponajviše za Crnu Goru.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

U petak se bira predsjednik Opštine Berane

Sjednicu sa tom tačkom dnevnog reda danas je zakazao predsjednik Odbora Zlatko Gligorović

Foto: Opština Berane

Odbor povjerenika u petak će održati drugu sjednicu na kojoj će izabrati predsjednika Opštine Berane. Sjednicu sa tom tačkom dnevnog reda danas je zakazao predsjednik Odbora Zlatko Gligorović.

Vlada Crne Gore je 4. oktobra uvela prinudnu upravu u Beranama i imenovala odbor povjerenika, ali je ovo prvi put da se uvodi prinudna uprava a da neka opstina nema predsjednika još od 13. juna, odnosno 13. jula do kada nije uspjela rotacija na tom mjestu izmedju NSD i Demokrata.

Odbor povjerenika je na prethodnoj sjednici najavio da će ubrzati angazman, nakon što im je dostavljeno pismo sindikata Komunalnog preduzeća koji su se žalili da ne primaju plate jer nije usvojen rebalans budžeta.

Zato se očekuje da će to biti prioritetna odluka koju će predložiti predsjednik kojeg izabere Odbor povjerenika. Zbog ne usvojenog rebalansa plate ne primaju još neka preduzeća koja su istrošila budžet.

Vanredni lokalni izbori u Beranama su zakazani za 8. decembar, i do formiranja nove vlasti Odbor povjerenika mijenjace Skupstinu a novoizabrani predsjednik biti na toj funkciji do završetka izbornog ciklusa i izbora redovnog predsjednika.

Izvor: Portal RTCG

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milatović: Vlada dovodi u pitanje posvećenost Crne Gore članstvu u NATO-u

Predsjednik države smatra da bi novi izbori u Podgorici značili odlaganje suočavanja sa problemima i da bi trebalo da budu krajnja opcija, ali da je, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, „sud građana jedino pravično rješenje“

Milatović, Foto: BORIS PEJOVIC

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Vlada dovodi u pitanje svoju posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO-u.

„To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju“, rekao je Milatović u intervjuu za „Pobjedu“.

Smatra da bi novi izbori u Podgorici značili odlaganje suočavanja sa problemima i da bi trebalo da budu krajnja opcija, ali da je, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, „sud građana jedino pravično rješenje“.

Milatovića su pitali da li smatra da Crna Gora, s obzirom na neriješenu situaciju na čelu Generalštaba Vojske Crne Gore, trenutno odgovara svim izazovima i obavezama koje proističu iz njenog članstva u NATO-u, te kako gleda na javni sukob načelnika Genetalštaba VCG Zorana Lazarevića ministra odbrane Dragana Krapovića.

„Mislim da smo iz vida izgubili nekoliko važnih činjenica. Prvo, da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane, u tom pogledu, samo predlagač odluke. Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba“, rekao je Milatović.

„Drugo, podsjetiću da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu Savjeta. A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta – direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost“, dodoa je.

Kaže i da je Komisija za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, tom odlukom „samo potvrdila pogrešnost preduzetih radnji“ Krapovića, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Podsjeća i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO-u. Milatović je rekao da je više puta ukazivao Vladi da to narušava imidž države kao kredibilnog saveznika, te poručio da je to nedopustivo, „posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu“. Ocijenio je i da nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini.

„I peto, svjedočili smo neobičnim zahtjevima da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još uvijek neformalizovanom zahtjevu za ‘nadglasavanjem’ unutar Savjeta, imali smo i glasanja u parlamentu koja nijesu bila konzistentna sa našim strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse. Dakle, sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju“, kazao je Milatović.

Prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava

Rekao je da u priči oko izmjene politike državljanstava treba voditi računa o dvije stvari.

„Kao prvo, o potrebi ljudi koji decenijama žive u našoj zemlji, a još uvijek nemaju riješeno pitanje crnogorskog državljanstva, da isto ostvare i postanu ravnopravni dio društvene zajednice. Kao drugo, treba tražiti optimalno rješenje kojim bi s jedne strane bila uvažena potreba pripadnosti Crnoj Gori onih ljudi koji ne žive ovdje, a s druge strane spriječen mogući politički inženjering. U tom smislu, bilo bi dobro da Evropska unija bude aktivno uključena prilikom rješavanja ovog pitanja.

Smatra da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori.

„Kao i kod drugih važnih pitanja, ovdje je neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu. Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica“, poručio je Milatović.

„Novi izbori u Podgorici značili bi odlaganje suočavanja sa problemima“
On je, na pitanje da li je koalicija „Za bolju Podgoricu“ bliža odluci da bude dio buduće vlasti ili da će novi izbori na najbolji način pokazati ko je zaista sposoban da dobije povjerenje građana, rekao da su građani na izborima nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.

„Novi izbori značili bi odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i, u tom smislu, trebali bi biti krajnja opcija. Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje. Ono što je važno da istaknem, a što sam ponovio više puta je da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup“.

„Ne pada mi na pamet da budem posredik u nesporazumu između Đukanovića i Vučića“

Milatović je, uz stav novinara da je na sceni kontinuirano povišen ton predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kada govori o Crnoj Gori, te njegovo impliciranje da se susjedna država i on lično ne miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore, upitan i zbog čega nema zvaničnih odgovora crnogorskih institucija na takve izjave i konstatacije.

„Gospodin Vučić je u toku svog prisustva na Brdo-Brioni samitu u Tivtu svoje opaske konkretizovao u odnosu na bivšeg predsjednika Crne Gore i pojedine medije iz naše zemlje za koje smatra da ne izvještavaju profesionalno o stanju u Republici Srbiji. Nijesam konstatovao da je, u tom kontekstu, pominjao crnogorske državne institucije, čime bi se otvorio prostor za zvaničnu reakciju sa naše strane“, rekao je Milatović.

Kazao je da u potpunosti podržava slobodu medija da se bave temama za koje smatraju da su od značaja za njihovu uređivačku politiku i javni interes, uopšteno.

Milatović je rekao i da mu „ne pada na pamet“ da bude posrednik u, kako je rekao, nesporazumu između bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Vučića.

„Podsjećam da smo sa samita u Tivtu izašli sa Deklaracijom sa važnim porukama koje se odnose na region, i na zajedničku evropsku budućnost. Za Crnu Goru je važno da je u Tivtu okupila sve lidere regiona koji su imali dijalog oko važnih tema i stali iza ovog zajedničkog dokumenta. To je suština“.

Poručio je da će se, dok god je predsjednik države, o Crnoj Gori odlučivati u Crnoj Gori i u njenom najboljem interesu. „To je način na koji ja vodim računa o zemlji koju predstavljam, u odnosu na bilo čije političke ili druge interese.“

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije