Connect with us

POLITIKA

INFORMACIJE IZ KABINETA PREDSJEDNIKA CRNE GORE

Izbori u Beranama do 27. marta, a u Mojkovcu, Cetinju i Petnjici do 5. decembra

Potvrđeno je da će Đukanović raspisati izbore u Mojkovcu, Cetinju i Petnjici do 6. oktobra, glasaće se istog dana. Odluka za Berane i Ulcinj biće poznata ubrzo

Zakonski rok za raspisivanje izbora u opštinama Mojkovac, Cetinje i Petnjica ističe 6. oktobra: Đukanović, Foto: BBC

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović će lokalne izbore u Mojkovcu, Petnjici i Cetinju raspisati do 6. oktobra, kada za to ističe zakonski rok, potvrđeno je “Vijestima” iz njegovog kabineta.

Lokalni izbori u Beranama i Ulcinju moraju biti održani do 27. marta, saznaje Berane online. Prethodni lokalni izbori u ove dvije opštine su održani 5. februara 2018. godine.

Do promjene može doći ako se prihvati Predlog dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi koji je u skupštinskoj proceduri, a kojim predsjednik parlamenta i Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić predlaže da se mandat lokalnoj vlasti u opštinama Berane, Mojkovac, Petnjica, Cetinje i Ulcinj produži do proljeća, kada bi se održali izbori u 17 opština i eventualno u Tuzima, ako bi tamošnji lokalni parlament sam sebi skratio mandat. Lokalnoj Skupštini u Tuzima mandat ističe 2023. godine.

Bečić je to, kako je ranije saopštio, predložio kako država ne bi konstantno bila u vanrednom političkom stanju i kako bi se spustile višegodišnje tenzije.

”Ako ništa ne promijenimo u našem zakonodavnom okviru, to znači da ćemo do kraja maja ili početka samog juna imati najmanje četiri odvojena izborna procesa na lokalnom nivou”, kazao je ranije Bečić.

Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja u kojoj fazi je Predlog dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi koji je podnio Bečić i da li se, s obzirom na trenutnu krizu vlasti, može očekivati da će biti usvojen.

Naredne godine treba da se održe lokalni izbori, pored Berana i Ulcinja, na proljeće u još 12 opština, među kojima je i Podgorica.

Savjetnik predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić kazao je za “Vijesti” da se prema važećem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izbori za odbornike održavaju najkasnije 15 dana prije isteka izbornog perioda odbornika kojima teče mandat. U saglasju s pomenutim je, kako je istakao, i član 36 stav 2 Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je utvrđeno da se izbori za Skupštinu održavaju najkasnije 15 dana prije isteka mandata Skupštine.

”Cijeneći prethodno istaknuto, kao i činjenice da je aktuelni saziv Skupštine opštine Mojkovac konstituisan 20.12.2017. godine, Skupštine opštine Petnjica 25.12.2017. godine i Skupštine Prijestonice Cetinje 28.12.2017. godine, te da im od odnosnih datuma mandat traje četiri godine, predsjednik Crne Gore donijeće, u skladu sa svojim nadležnostima, pozitivnim propisima i definisanim rokovima, Odluku o raspisivanju izbora za odbornike navedenih lokalnih predstavničkih tijela”, kazao je Bastijančić.

Shodno tome, ovi izbori će, kako je kazao Bastijančić, biti održani istoga dana i to najkasnije do 5. decembra 2021.

”U tom slučaju, a imajući u vidu član 14 stav 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika, koji nalaže da od dana raspisivanja izbora do njihovog održavanja ne može proteći manje od 60 ni više od 100 dana, već je od 27. avgusta počeo da teče zakonski rok, u kojem bi konačno do 6. oktobra ove godine predsjednik Crne Gore bio dužan da raspiše izbore za nove sazive skupština Mojkovca, Petnjice i Cetinja”, rekao je Bastijančić.

Programska direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Teodora Gilić kazala je da zastupaju stav da je nakon sprovedene izborne reforme, koja uključuje i depolitizaciju i profesionalizaciju Državne izborne komisije, potrebno održati istovremene izbore na svim nivoima.

”Isto znači da je potrebno održati prijevremene parlamentarne i predsjedničke, kao i lokalne izbore u svim crnogorskim opštinama. Ovo treba da bude predmet dogovora, odnosno kompromisa vlasti i opozicije.”

Ona je istakla da smatraju pogrešnim da se selektivno produžavaju, protivustavno, mandati odbornicima u dijelu opština, jer za to ne postoji pravni osnov.

”Održavanje izbora na svim nivoima bi dalo novim vlastima četiri godine da se posvete reformama, a ne da se usljed učestalih predizbornih kampanja prilagođavaju lokalnim kontekstima”.

Gilić: Politička stabilnost, ali ne po modelu Demokrata

Gilić je kazala da je potrebna duža politička stabilnost, ali da se do nje ne dolazi na način kako su to predložile Demokrate.

”Isto više liči na pokušaj ublažavanja efekta izbornog rezultata u tri opštine u kojima će se prvo održati izbori (Cetinje, Petnjica i Mojkovac). U najmanje dvije od te tri za očekivati je poraz sadašnje vlasti na nacionalnom nivou, te je ovo više u funkciji ublažavanja tog efekta, nego izlaženja u susret preporukama Evropske unije (EU).”

Ona je kazala da treba učiti iz iskustva BiH gdje se lokalni izbori moraju održati u istom danu u svim opštinama.

Neracionalno da se često glasa na lokalu

U predlogu zakona koji je predložio Bečić navodi se da je Evropska komisija u izvještaju za Crnu Goru za 2019. godinu, u poglavlju koje se odnosi na izbore, između ostalog konstatovala “da su lokalni izbori nastavili da se odvijaju jedni za drugima, što čini posmatranje s međunarodnog nivoa teškim i ostavlja mnoštvo prilika da se tvrdi da postoje nepravilnosti koje se ne mogu nezavisno cijeniti”.

U izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu se navodi “da uprkos međupartijskom sporazumu da se lokalni izbori održavaju na isti dan, pravni okvir još predviđa mogućnost njihovog organizovanja u različitim terminima”.

”Evidentno je da bi bilo krajnje neracionalno da se i dalje nastavi s postojećom praksom održavanja učestalih lokalnih izbora”, navodi se u predlogu zakona.

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije