DRUŠTVO
OSNOVNI SUD U PODGORICI
KCCG mora da plati više od 32.000 eura hirurgu Nikoli Fatiću zbog nezakonitog otkaza
Ukoliko se u postupku utvrdi da je zaposlenom nezakonito ili neopravdano otkazan ugovor o radu, ima pravo na naknadu materijalne štete u visini izgubljene zarade i drugih primanja, piše u presudi

Osnovni sud u Podgorica donio je presudu kojom se prihvata tužbeni zahtjev vaskularnog hirurga Nikole Fatića da mu Klinički centar Crne Gore, zbog nezakonitog otkaza i suspenzije, na ime naknade materijalne štete isplati 32.572 eura, prenosi „Dan“.
U presudi sudije Katarine Janković piše da se usvaja tužbeni zahtjev i obavezuje tuženi Klinički centar da na ime materijalne štete po osnovu izgubljene osnovne zarade za period od 13. marta 2018. do 26. oktobra 2021. isplati iznos od 27.332 eura, kao i iznos od 5.240 eura na ime zatezne kamate obračunate na iznos glavnog potraživanja od dospjelosti do dana 21. maja 2022. godine, u roku od osama dana od pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Fatić je po ranije donijetoj sudskoj presudi vraćen na posao u KCCG.
„Obavezuje se tuženi da tužiocu nadoknadi troškove postupka u iznosu od 1.530 eura u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Odlukama od 12.6. i 21.6.2018. godine tužiocu je, zbog navodno počinjenih težih povreda radnih obaveza, izrečena jedinstvena mjera prestanka radnog odnosa, koje odluke su poništene pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Danilovgradu posl.oznake P. br 522/18 17.6.2021. godine, uz obavezu vraćanja na radno mjesto, na koje je stupio dana 26.10.2021 godine. U predmetnim postupcima, provedenim materijalnim i personalnim dokazima, nedvosmisleno je utvrđeno da je tužiocu bilo povrijeđeno pravo na odbranu, te da nije počinio nijednu povredu radne obaveze koja mu je dispozitivom disciplinskih odluka stavljena na teret. Tužilac dalje navodi da je pred Agencijom za mirno rješavanje sporova predlogom inicirao postupak za mirno rješavanje individualnog spora, koji je rezultirao obustavom zbog odbijanja tužene ustanove da prihvati odgovornost za materijalnu štetu nastalu donošenjem nezakonitih odluka u otkazu ugovora o radu. Donošenjem nezakonitih odluka o prestanku radnog odnosa tužiocu je u periodu od dana donošenja rješenja o suspenziji, 16.marta 2018.godine, pa do 28. oktobra 2021.godine, kao dana ponovnog stupanja na rad, pričinjena šteta u visini izgubljene zarade koja mu pripada shodno ugovoru o radu i granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvenu djelatnost, kao i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, sve na osnovu člana Zakona o radu“, navodi se u presudi.
Fatićev advokat Đorđe Đikanović kazao je za „Dan“ da je Osnovni sud, na osnovu pravosnažnih presuda kojima je odlučeno da je Fatić nezakonito dobio otkaz, donio odluku da se usvoji predmetni tužbeni zahtjev da mu se na ime materijalne štete isplati 32.572 eura.
„Zakonom o obligacionim odnosima normirano je da, ukoliko zaposleni pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan da istu nadoknadi. S obzirom da su odluke o suspenziji i prestanku radnog odnosa dr Fatića pravosnažno poništene kao nezakonite, postupajući sud je usvojio predmetni tužbeni zahtjev i obavezao KCCG na naknadu materijalne štete u vidu izgubljene zarade, obračunate za period u kome je tužilac bio onemogućen da obavlja rad, u svojstvu specijaliste vaskularne hirurgije“, kazao je Đikanović.
Samo po zakonu
U presudi se navodi da, prema članu 143d Zakona o radu, ukoliko se u postupku utvrdi da nijesu postojali zakoniti ili opravdani razlozi za otkaz ugovora o radu, bilo da ih je poslodavac sam propisao svojim aktom ili predvidio ugovorom o radu, zaposleni ima pravo da se vrati na rad, kao i pravo na nadoknadu materijalne i nematerijalne štete u zakonom predviđenom postupku.
„Ukoliko se u postupku utvrdi da je zaposlenom nezakonito ili neopravdano otkazan ugovor o radu, ima pravo na naknadu materijalne štete u visini izgubljene zarade i drugih primanja“, piše u presudi.
DRUŠTVO
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Cilj izmjena je, kako je navedeno u obrazloženju, uspostavljanje ravnoteže između zdravlja žena i profesionalnih obaveza

Poslanici su danas usvojili izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahvaljujući kojima će žene imati pravo na dva dana plaćenog odsustva mjesečno.
Ovo pravo pripada ženama koje imaju sekundardnu dismenoreju, odnosno bolne menstrualne cikluse uzrokovane organskim uzrocima kao što su endometrioza, polipi, miomi…
Inicijativu za izmjenu zakona još u martu ove godine, uoči Dana žena, podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Predlog zakona kojim se uvodi pravo na menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom dobio je ranije danas jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.
U obrazloženju piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža izmedu zdravlja i profesionalnih obaveza žena.
„Predloženim zakonskim rješnjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje Ijekar specijalista, a osiguranice su dužne da Ijekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, piše u obrazloženju propisa.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
HRONIKA1 дан ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA3 сата ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA1 дан ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
DRUŠTVO1 дан ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA2 дана ranijeEksplodirala friteza u restoranu na Biogradskom jezeru: Povrijeđene dvije osobe















