Connect with us

POLITIKA

"ABAZOVIĆEVA VLADA OSUĐENA NA PAD I DA NIJE POTPISAN TEMELJNI UGOVOR"

Knežević: Srbi neće bježati iz Crne Gore, makar nam Đukanović spremio stotine „Oluja“

„Đukanoviću bi bilo bolje da za svaki slučaj ima spakovane kofere i upamćene brojeve žiro računa po ofšor destinacijama“, kazao je Knežević za Novosti

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Za nekog ko je započeo svoju državničku karijeru bombardovanjem Dubrovnika i pozivom na odbranu svete srpske zemlje Kosova i Metohije, na Savjetu odbrane glasao da se SRJ brani svim raspoloživim sredstvima od NATO agresije, da bi nakon što su pale prve bombe na Crnu Goru i Srbiju pobjegao NATO avionom u Brisel odnijevši agresoru vojne tajne i planove, Milo Đukanović ima sve elemente da i formalno bude osuđen za veleizdaju.

Njegove prijetnje nekom novom „Olujom“ srpskom narodu u Crnoj Gori ne mogu nas zaplašiti.

Ovo, u intervjuu za „Novosti“, poručuje Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera Demokratskog fronta povodom poslednjih izjava crnogorskog predsjednika.

Šta, po vama, stoji iza ovih zloslutnih prizivanja „Oluje“ i u Crnoj Gori ako se, kako kaže Đukanović, „Srbi ne opamete“?

To predstavlja očajnički pokušaj skretanja pažnje od skaj-prepiski, u kojima se jasno vidi da je ova država zahvaljujući njemu i njegovim najbližim saradnicima postala vlasništvo kriminalnih klanova u kojoj su pravila mafije jedini ustav koji Đukanović poštuje.

Uostalom, upravo je Đukanovićev brat prvi napustio Crnu Goru posle 30. avgusta jer je zaključio da se ova zemlja najviše voli iz Švajcarske, sa romantičnim pogledom na Ženevsko jezero, koje bi trebalo da mu zamijeni žabljačko Crno jezero.

Tako da bi Đukanoviću bilo bolje da za svaki slučaj ima spakovane kofere i upamćene brojeve žiro računa po ofšor destinacijama, jer mi nemamo namjeru da bježimo iz Crne Gore, makar nam pripremili stotine „Oluja“.

Vidite li ovakve izjave kao dio sinhronizovane kampanje koja se u regionu, ali i iz zapadnih centara moći vodi protiv Srbije?

Kampanja koju djelovi zvanične Crne Gore vode protiv Srbije ima širi geopolitički kontekst i u svrhu je jačanja pritiska da Aleksandar Vučić prizna nezavisnost Kosova, odrekne se Republike Srpske i uvede sankcije Rusiji. Kako se bliži zima, ovi pritisci su sve brutalniji i neprimjereniji, a što je najvažnije, zasnovani su na brutalnom gaženju međunarodnog prava.

Iako se Srbija jasno deklarisala da podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, od nje se traži da se odrekne sopstvenog suvereniteta i teritorije…

Da, iako u ovom trenutku sve države Kvinte imaju zvanične i nezvanične kontakte sa Kremljom, od Srbije se traži da prekine svaki vid odnosa sa Rusijom i da uskladi politiku sa EU, iako isti Brisel svakodnevno šalje poruke da u narednih deset godina zemlje Zapadnog Balkana ne vidi u ujedinjenoj Evropi.

Do tog datuma, po mišljenju mnogih, mi bi trebalo da prestanemo da živimo ili makar da budemo na aparatima koje će uključivati i isključivati u ambasadama, određujući koliko nam je kiseonika potrebno, da kojim slučajem, ne daj Bože, ne udahnemo vazduh punim plućima.

Vlada Crne Gore, koju je tri decenije činio Đukanovićev DPS, srušena je zbog odnosa sa SPC i nepotpisivanja Temeljnog ugovora, a vlada Abazovića mogla bi da padne upravo zbog ovog parafiranog akta. Kakav rasplet političke krize u Crnoj Gori očekujete 19. avgusta, kada će se glasati o povjerenju Vladi?

Vlada Dritana Abazovića po svojoj nespojivosti, ljudskim, političkim i ideološkim protivrečnostima bila je osuđena na pad i da nije potpisan Temeljni ugovor sa SPC.

Naprosto, projekat formiranja ove vlade nastao je u kuloarima i salonima ambasada Kvinte, zasnovan na ignorisanju izborne volje od 30. avgusta 2020. godine, uz jasnu namjeru oživljavanja DPS i Mila Đukanovića, koji su do prije desetak dana podržavali Abazovića.

Nakon potpisivanja Temeljnog ugovora, samo je ubrzan raspad Abazovićeve vlade i sudeći prema izjavama čelnih ljudi gotovo svih parlamentarnih stranaka, više je nego izvjesno da će do njenog formalnog pada i doći 19. avgusta.

Jeste li dobili odgovor na vaš zahtjev za resetovanje parlamentarne većine na 30. avgust 2020. i formiranje prelazne vlade?

Dobili smo kao odgovor načelnu Abazovićevu spremnost da nema ništa protiv našeg predloga, koji uključuje formiranje tehničke vlade i pripremu parlamentarnih, predsjedničkih i lokalnih izbora u jednom danu.

Međutim, to nije dovoljno, jer aktuelni premijer budućim aktivnostima mora i konkretizovati svoj javni odgovor.

Ono što je izvjesno jeste da vreme neumitno curi i da nijedan parlamentarni subjekt nema luksuz za bilo kakav politikantski manevar, jer je svaki sledeći scenario gori od našeg predloga.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

POLITIKA

Đurović vratila predlog za smjenu Đukanovića

Ona je istakla da je, pošto je dostavljenim aktom objedinjen prijedlog za dva postupka, dostavljeni predlog potrebno ispraviti i uskladiti sa odredbama Poslovnika

Đurović i Đukanović, Foto: Gov.me

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović vratila je predlog 41 poslanika za pokretanje postupaka za utvrđivanje da li je crnogorski predsjednik Milo Đukanović povrijedio Ustav i za njegovo razrješenje jer, kako je kazala, ta dva postupka moraju biti odvojena.

„Dostavljeni Predlog u naslovu, a kasnije i u obrazloženju sadrži iniciranje postupka koji u svom proceduralnom, ali i suštinskom pravnom značenju ima dvije faze koje podrazumijevaju ali i zahtijevaju odvojene predloge“, rekla je Đurović u dopisu.

Ona je kazala da su te faze prepoznatljive i u samom naslovu dostavljenog Predloga, ali su u njemu naznačene kao jedan postupak.

Kako je navela, Ustavom Crne Gore i Poslovnikom Skupštine procedura je jasno precizirana.

Prema riječima Đurović, iz tih propisa nedvosmisleno proizilazi da je u konkretnom slučaju potrebno ispraviti dostavljeni akt i nasloviti ga kao predlog za pokretanje postupka da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav.

„Tek nakon završene procedure po tom predlogu i usvajanja odluke Skupštine da je predsjednik povrijedio Ustav, stiču se uslovi da se predloži dalji nastavak postupka i saglasno ispunjenosti uslova podnese predlog za razrješenje“, rekla je Đurović.

Ona je istakla da je, pošto je dostavljenim aktom objedinjen prijedlog za dva postupka, dostavljeni predlog potrebno ispraviti i uskladiti sa odredbama Poslovnika.

Kako je pojasnila, to znači da akt treba formulisati kao predlog za pokretanje postupka da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav i pozvala ih da ga u tom smislu upodobe.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Đurović sačuvali oni koji su je i zajedno birali: DPS, SDP, SNP, URA, manjine

Protiv smjene predsjednice Skupštine bila je i poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak. Mandić nije dobio ultimativnu potvrdu da će Đurović raspisati prijevremene predsjedničke izbore

Đukanović i Danijela Đurović, Foto: Luka Zekovic

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP) preživjela je sinoć provjeru povjerenja u Skupštini nakon što je na tajnom glasanju većina odlučila da ona ostane na tom mjestu.

Od 77 važeći glasačkih listića, za njenu smjenu glasalo je 32 poslanika, dok je protiv bilo 45.

“Vijestima” je potvrđeno da su protiv smjene glasali poslanici njenog SNP-a i manjinskih partija, kao i GP URA, DPS, SDP i Branka Bošnjak, potpredsjednica Skupštine iz Pokreta za promjene.

Izuzev potpredsjednice Skupštine Bošnjak, to je ista većina koja je i izabrala Đurovićevu nakon političkog sporazuma kojim je formirana manjinska Vlada Dritana Abazovića.

Inicijativu za razrješenje su ljetos podnijeli poslanici Demokratskog fronta, Demokrata, Demosa, Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore, jer je navodno prekršila skupštinski Poslovnik. Oni su smatrali da je mimo njega zakazala dvije vanredne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio izbor dijela članova Sudskog savjeta i izmjene zakona kojima je Zeta dobila status opštine.

Kao što nalaže Poslovnik Skupštine, za smjenu predsjednice se izjašnjavalo na tajnom glasanju, većinom prisutnih poslanika.

Prije glasanja jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić zatražio je od Đurovićeve da javno odgovori da li je, ako predsjednik države Milo Đukanović protivustavno raspusti Skupštinu, spremna da istovremeno sa prijevremenim parlamentarnim izborima raspiše i predsjedničke. Predsjednica, kako je rekla, ne očekuje da će Đukanović postupiti neustavno i raspusti skupštinu. “Braniti predsjednika države neću, ne verujem da će to uraditi. Ako do toga dođe, spremna sam da sve uradim u skladu sa Ustavom i zakonom”, rekla je ona.

Mandić je insistirao na odgovoru “da” ili “ne”, nudeći zauzvrat da DF povuče inicijativu, ali je Đurovićeva ponovila odgovor.

Prije glasanja, ona je sa skupštinske govornice poručila da je ponosna na to što je bila na čelu parlamenta, posebno jer je druga žena u istoriji na tom mjestu.

”Trudila sam se da imam ravnopravam tretman prema svim poslanicima i poslanicama, bez obzira na bilo koju pripadnost. Pokušavala sam biti promoter istinske evropske Crne Gore”, kazala je ona.

Navela je da joj je bila izuzetna čast i zadovoljstvo što je imala priliku da vodi Skupštinu i da nakon šest godina za isti sto okupi sve predsjednike parlamentranih partija da razgovaraju oko važnih pitanja. “Možda su nas neke druge stvari pretekle i neke dogovore pokvarile, ali vjerujem da ćemo uspjeti da izaberemo sudije Ustavnog suda”. Ona je rekla da je izbor Sudskog savjeta mnogo važniji od političkog nadgornjavanja.

Dodala je i da je inicijativa za njenu smjenu u neskladu sa ustavnim principom vladavine prava, te da pojedini žele destabilizaciju države i njenih institucija.

Rasprava o smjeni Đurović počela je 2. septembra, ali je prekinuta na zahtjev Poslaničkog kluba DF-a, koji je predložio pauzu zbog pregovora “stare većine” o formiranju vlade.

U tom paketu bio je i dogovor oko pozicije šefa parlamenta, pregovori su trajali danima, potpisan je i sporazum stare-nove većine.

Rasprava je nastavljena juče, jer danas počinje redovno jesenje zasjedanje pa vanredna sjednica mora biti okončana.

U obrazloženju inicijative piše da je osnovna obaveza šefa parlametna da dosljedno sprovodi norme koje propisuju Ustav, zakoni i Poslovnik Skupštine, a da je predsjedavanje Đurovićeve obilježilo “kontinuirano kršenje akata kojima se uređuje način funkcionisanja Skupštine”.

”Nedopustivo je da onaj ko je zadužen da se stara o dosljednom sprovođenju procedura u najvišem zakonodavnom domu, krši iste, sprovodi anarhiju, onemogućava započeti dijalog o deblokadi institucija u pravosuđu i tužilaštvu i izradi izbornog zakonodavstva, direktno ugrožavajući evropski put Crne Gore. Takođe, ona je na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost svojim glasom presudno uticala da se smijeni prethodni načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore”, piše u obrazloženju.

U februaru ove godine tadašnja parlamentarna većina GP URA, DPS-a, SDP-a i manjinskih stranaka smijenila je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića (Demokrate). Poslanik te partije Momo Koprivica je nakon glasanja kazao da je Đurović ostala na poziciji zahvaljujući DPS-u, navodeći da je ovo proizvod “zakulisanih dogovora”.

Bošnjak: Gorak ukus kad žena ne ostane puni mandat na funkciji

U vezi sa smjenom predsjednice parlamenta sinoć su je branile jedino koleginice, poslanice. Božena Jelušić (GP URA) kazala je da ona neće glasati za smjenu poslanice koja je, kako je rekla, djelovanjem i ponašanjem pokazala i odmjerenost i trpeljivost i koja je podnijela mnoge uvrede bez potrebe da uzvraća istom mjerom i koja je radila posao nimalo lošije od prethodnih muškaraca koji su bili na čelu Skupštine.

Milosava Paunović (SNP) rekla je da treba ostati u duhu prethodne sjednice, kada je stara parlamentarna većina bila jedinstvena i odbila predlog predsjednika države Mila Đukanovića. Ona je dodala da građani od njih očekuju jedinstvo.

Branka Bošnjak je kazala da stvara gorak ukus to što žena kad dođe na čelo Skupštine, ne ostane na toj funkciji puni mandat.

Izvor: Vijesti 

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Koprivica: Danijelu Đurović je spasio DPS smjene

„Ovo je potvrda opravdanosti naših stavova. Plašimo se da je ovo vraćanje duga zato što su potpisi podrške mandataru dati 20. a ne 19. septembra“, kazao je poslanik Demokrata

Sa pres konferencije, Foto: Luka Zeković

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da je predsjednica Skupštine Danijela Đurović večeras „spašena“ glasovima Demokratske partije socijalista (DPS) i onih koji su je sa tom partijom izabrali u aprilu ove godine.

„Mi smo ostali principijelni“, rekao je Koprivica na pres konferenciji u parlamentu nakon sjednice, na kojoj je većina poslanika glasala protiv predloga za razrješenje šefice parlamenta.

„Ovo je potvrda opravdanosti naših stavova da se moraju poništiti sporazumi sa DPS-om. Plašimo se da je ovo vraćanje duga zato što su potpisi podrške mandataru dati 20. a ne 19. septembra“, dodao je on.

Kazao je da su Demokrate ponosne što je lider te stranke i bivši predsjednik Skupštine Aleksa Bečić razriješen glasovima DPS-a.

„A gospođa Đurović je spašena upravo glasovima DPS-a i onih koji su je izabrali sa DPS“, naveo je on.

Rekao je da je ovo velika poruka građanima u susret lokalnim izborima 23. oktobra.

„Učinimo svi ono što je do nas da se, demokratskim sredstvima, spriječi da ishodi zavise od onih koji ucjenjuju, uslovljavaju i prave tajne dilove“, poručio je Koprivica.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije