Connect with us

POLITIKA

POTPREDSJEDNIK VLADE

Konjević: SDP će povući predlog za člana Borda direktora EPCG, nakon što je Abazović predložio Milutina Đukanovića

Pozvao je kolege iz Bošnjačke partije, DPS-a i albanskih partija da urade isto

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Povući čemo predlog da prof.dr Adis Balota bude član odbora direktora EPCG nakon što je premijer Dritan Abazović predložio Milutina Đukanovica za predsjednika Odbora, poručio je potpredsjednik Vlade Raško Konjević na Tviteru.

Pozvao je kolege iz Bošnjačke partije, DPS-a i albanskih partija da urade isto

Na današnjoj sjednici Vlade, premijer je izmjenio prijedlog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića i predložio da Milutin Đukanović i dalje bude član borda direktora Eelektroprivrede Crne Gore.

Ministarstvo kapitalnih investicija za članove je predložilo Vladana Jokovića, Tahira Đonbaljaja, Adisa Balotu, Martina Ćalasana, Nenada Markovića, Mitra Šušića i Emira Strujića.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

POLITIKA

Abazović zamolio službenike da ne idu na plažu službenim vozilima: „Ako mogu premijer i ministri da štede, mogu i oni“

Premijer moli da se ne ide na plažu službenim kolima, iako bi to trebalo da se podrazumijeva. Crna Gora je i dalje evropski rekorder po broju službenih vozila, iako je vlast nakon 30. avgusta obećavala da će tome „stati na rep“

Foto: Vlada Crne Gore

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Premijer Dritan Abazović kazao je, tokom današnje sjednice Vlade, da Vlada i ministri moraju da budu štedljivi kad je u pitanju korišćenje službenih vozila.

“Zamolite svoje službenike da poslije radnog vremena ne koriste službena vozila, ne želim da dođemo u situaciju da se sa službenim vozilima ide po plažama”, kazao je Abazović, prenosi Portal Volim Podgoricu.

Ako dože do situacija zloupotrebe službenih vozila, kako je kazao, biće restriktivan.

“Moramo da budemo štedljivi. Ako mogu da budu štedjivi ministri i premijer, onda moraju i službenici”, naveo je Abazović.

Crna Gora je, inače, evropski rekorder po ukupnom broju službenih automobila, ima ih oko 4.5 hiljada, a u odnosu na broj stanovnika gotovo izvjesno je u samom svjetskom vrhu, navodi pomenuti portal.

Administracije mnogo većih evropskih država, imaju čak svega po nekoliko desetina službenih vozila.

Posebna priča je zloupotreba službenih vozila koja se masovno koriste za lične potrebe i “šetnje”, kada je i gorivo, naravno, o trošku građana.

Iako su političke partije u predizbornim kampanjama obećavale da će drastično smanjiti broj službenih vozila, to se nije desilo, piše Portal Volim Podgoricu.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Ranko Krivokapić: Rusija je direktna prijetnja miru i stabilnosti (VIDEO)

„Crna Gora je to osjetila 2016. godine, a sada i drugi znaju kako te prijetnje izgledaju u zločinu koji se dešava u Ukrajini“, kazao je Krivokapić

Krivokapić, Foto: Screenshot

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Rusija je označena kao direktna prijetnja miru, stabilnosti i demokratiji euroatlantskog prostora, kazao je crnogorski ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, dodajući da je to Crna Gora osjetila 2016. godine.

Krivokapić je nakon NATO Samita u Madridu rekao da je Samit poslije više od deceniju usvojio novi strateški koncept, ali istovremeno donio odluku o otvaranju vrata za Švedsku i Finsku i njihovo punopravno članstvo u Alijansi.

“Napravljen je veliki iskorak prema demokratijama koje daju primjer ostalima u svojoj uspješnosti, otvorenosti, orijentaciji slobodnog društva i ukupnoj pomoći međunarodnoj zajednici u razvoju demokratije”, dodao je on.

Krivokapić je rekao da Crna Gora ravnopravno participira sa onima gdje prirodno pripada, na Zapadu i dijeli vrijednosti koje su okupile NATO savez.

“U strateškom konceptu Rusija je označena kao direktna prijetnja miru, stabilnosti i demokratiji euroatlantskog prostora”, kazao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je osjetila to 2016. godine, a sada i drugi znaju kako te prijetnje izgledaju u zločinu koji se dešava u Ukrajini.

“Snažno smo podržali borbu ukrajinskog naroda ali i dali podršku drugima narodima koji su pod prijetnjom i Gruzije i Moldavije i nama najvažnije Bosne i Hercegovine (BiH)”, kazao je Krivokapić.

On je rekao da je BiH dobila podršku više sastankom ministara odbrane i da je time region dobio dodatni stepen zaštite koji nije imao prije Samita.

Krivokapić je naveo da Crna Gora pokazuje dosljednost, istrajnost i otpornost na sve pritiske koje prema njoj idu.

“Uvjeren sam da će snaga ovog Samita dati dodatni kapacitet koji je naša vlada prihvatila danas. Vlada je među prvima prihvatila protokol o pristupanju Finske i Švedske koji će iduće sedmice potpisati naš ambasador u Briselu, i koji će, nadam se ubrzo, biti ratifikovan u Skupštini”, poručio je Krivokapić.

Krivokapić je rekao da je danas posjetio posjetio NATO vazduhoplovnu bazu u Torehonu, sjeveroistočno od Madrida.

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), u centru je zaposleno osoblje iz 18 država članica NATO-a.

“Zona odgovornosti centra obuhvata evropski vazdušni prostor južno od Alpa koji uključuje teritoriju 14 država članica”, kaže se u saopštenju.

Tokom radne posjete sa komandantom Centra, generalom potpukovnikom Fernandom de la Krus Karavakom obavljena je prezentacija rada u operativnom centru i predstavljen model političko-vojnog obrasca procesa komandovanja.

“Zajednički je konstatovano da, bez obzira na planetarnu tehničku superiornost NATO saveza, i za NATO važi princip koji je ministar vanjskih poslova prenio generalu de la Krusu, a sažet je u crnogorskoj borbenoj mantri “boj ne bije svijetlo oružje, nego srce u junaka””, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su se sagovornici saglasili da u svakom vremenu, pa i u NATO-u, to jeste osnovna poruka.

„Tokom obilaska baze, pohvaljen je doprinos naše države Centru za vazdušne operacije”, navodi se usaopštenju.

Iz MVP su naveli da je od juna 2018. godine Crna Gora dobila od saveznika podršku u oblasti zaštite vazdušnog prostora, kroz misiju NATO-a, koja je neborbenog karaktera, a sprovode je grčki i italijanski lovci.

“Pomenuta misija obavlja se pod nadzorom Centra za vazdušne operacije u Torehonu. Sastanku je prisustvovao i crnogorski potpukovnik Dušan Malušić, koji se na poziciji štabnog oficira u NATO komandi nalazi od marta 2020. godine što je direktan doprinos komandnoj strukturi Alijanse”, rekli su iz MVP-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Krivokapić: Sačekaćemo da vidimo šta piše u Temeljnom ugovoru, pa planirati dalje korake

Poručio je da ako se Vlada ne bude bavila evropskom agendom, neće trajati ni do prekosjutra

Ranko Krivokapić, Foto: RTCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Ministar spoljnih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić rekao je za Euronews Srbija na NATO Samitu u Madridu da tema Temeljnog ugovora nije deo evropske agende aktuelne vlade, te da Evropska unija od Crne Gore traži da ispunjava svoju agendu.

„To su istorijska pitanja koja možemo otvoriti na mnogo načina, od zakona (o slobodi vjeroispovesti) koji je usvojila prethodna vlada, a ne otvara ga ovaj dio vlade koji ja predstavljam da ne bi bježao od evropske agende, do ovoga što ne može biti Temeljni ugovor. SPC u Crnoj Gori ima četiri eparhije koje su registrovane i koje su kao što vidite vrlo razuđene, gdje je čak ukinuta tekovina mitropolita Amfilohija Radovića o episkomskom savjetu koji je formirao 2006. godine, sve to je izbrisano kad je došao novi patrijarh. Tako da ja mislim da i tu postoji mngo problema unutar odnosa SPC u Crnoj Gori, a s druge strane nije prioritet, smatram kao korak u kretanju u pogrešnoj temi, koji deluje za nekoga napred, za nekoga unazad“, kazao je Krivokapić.

U cjelini, kako je rekao, to je pitanje koje zavisi od suvereniteta države Crne Gore.

„Ja gledam malo šire, pitanje ukupne disolucije bivše Jugoslavije sada je prešlo u disoluciju te crkve koja je formirana pod Aleksandrom Karađorđevićem. Otišla je Makedonija, pitanje je vremena kada će biti vraćeno Crnoj Gori ono što je njen ustavni model iz 1905. iz Kraljevine Crne Gore kada je Crnogorska autokefalna crkva bila u Ustavu kao takva. U cjelini, mislim da je trošenje političke energije koja nam treba za Evropu na temema koje se neće riješiti ni u ovom ni u sljedećim potezima na način na koji sada idu“, rekao je on.

Na pitanje da li će zbog pitanja Temeljnog ugovora napustiti Vladu, Krivokapić je podsjetio da je pri formiranju Vlade u intervjuu kazao da ako se aktuelna vlada bude bavila evropskom agendom, a to je pitanje da Crna Gora uđe u Evropsku uniju što pre po zahtevima koje EU očekuje da se ispune, onda će vlada trajati 2,5 godine.

„Ako ne bude ispunjavala evropsku agendu, neće trajati ni do prekosjutra“, poručio je on.

Krivokapić je kazao da će njegova Socijaldemokratska partija sačekati da vidi šta piše u Temeljnom ugovoru, pa planirati dalje korake.

„Mislio sam da smo na prošloj sjednici Vlade, koja je bila javna, dogovorili da se pregovara sa četiri eparhije koje su jedino registrovane u Crnoj Gori i da ćemo s njima sklopiti sporazum. Ko će u njihovo ime potpisati zavisi od njih koga će ovlastiti, ali taj neko mora biti u pravnom sistemu Crne Gore jer je jasan princip. To je akt internog prava, to je rekao ministar pravde, nema niakkvih međunarodnih elemenata kako neko sad implicira, i suvereno pravo Crne Gore je da ga sklopi i raskine kako hoće, ne radi se ni o kakvom javo-pravnom ugovoru nego o ugovoru o internom pravu Crne Gore“, rekao je on.

Prema rečima Krivokapića, niko u Vladi Crne Gore nije dobio taj dokument, te da će odluka biti doneta u skladu sa interesima Crne Gore.

„Manjinska vlada ako ne bude ispunjavala evropsku agendu, moraće da ide na izbore, jer ona nema ni legitimitet, više je u toj vladi ministara nego poslanika. Ako joj nije prioritet evropska agenda, nego neka druga agenda, u ovom slučaju vidimo agenda druge crkve čak, onda će morati ići na izbore što se tiče SDP-a“, poručio je on.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije