POLITIKA
"RUSIJA POSTALA PRIJETNJA PO BEZBJEDNOST I MIR"
Krivokapić: Evropski put Crne Gore nije rešavanje pitanja crkve
„Ne možete slaviti ukidanje države, a biti ambasador u toj državi“, kazao je ministar vanjskih poslova odgovarajući na pitanje poslanice DF-a Jelene Božović koja je pitala kada će Vlada Crne Gore povući odluku o protjerivanju ambasadora Srbije Vladimira Božovića

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić kazao je da se ne može ukidanje države slaviti, a biti u toj državi biti ambasador.
Krivokapić je to kazao odgovarajući na pitanje poslanice Demokratskog fronta (DF) Jeleni Božović koja je pitala kada će Vlada Crne Gore povući odluku o protjerivanju ambasadora Srbije Vladimira Božovića.
„Neka kaže ambasador Srbije u Beču da je anšlus Austrije opravdana stvar. Eto vam dajem sugestiju kako to možete da provjerite. Znam period kad je DF vodio moderniju politiku, kad smo zajedno upirali da ovo bude demokratskija zemlja“ kazao je Krivokapić odgovarajući Božović.
Ministar je kazao i da „ćeranje nije moja politika.
„A ambasador, da je bio 100 puta Crnogorac, ovo je princip. Koja god vlada da je bila morala je to da uradi“, rekao je Krivokapić.
On je kazao i da su ministarstvu vanjskih poslova vraćene diplomatske legitimacije Božovića i članova njegove porodice.
„Za Otvoreni Balkan za i protiv i u vlasti i opoziciji“
Poslanica Demokrata Tamara Vujović pitala Krivokapića da li dijeli mišljenje premijera Dritana Abazovića da o inicijativi Open Balkan nema nijednog argumenta protiv i da je ona, kako je kazao „manje granica, manje šverca֞“.
Vujović je interesovalo i da li Krivokapić misli da bi Crna Gora pristupanjem toj inicijativi skrenula fokus i na neki način se udaljila od puta i ispunjavanja kriterijuma i mjerila na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Krivokapić je kazao da ima argumenata za i protiv i u vlasti i opoziciji i da je Crna Gora usvojila preko 5.000 propisa u vezi sa fitosanitarnom i veterinarskom zaštitom.
„Svake godine vratimo oko 1.000 tona hrane sa granice koja nije u skladu sa standardima EU. Zdravlje pod jedan“, rekao je Krivokapić.
Govoreći o slobodnom protoku ljudi koji predviđa Otvoreni Balkan, Krivokapić je rekao i da će kriminalci, imenujući Veljka Belivuka, moći da ulaze i izlaze iz države kad god žele po tim principima.
„Kako ćemo to objasniti onda evropskim partnerima, kako se borimo protiv kriminala? I to ne možemo odbraniti. A prioriteti su nam poglavlja 23 i 24… Da ne govorimo kako bi se mogao novac onda iznositi u šleperima i još šta u tim šleperima može proći kao što znamo, makar mi sa obale“, rekao je Krivokapić.
„Pokušaćemo da dođemo do kvalitetnih kadrova“
Poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović pitao je kakve će aktivnosti Krivokapić preduzeti povodom popunjavanja diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore, sa obzirom na to da „zahvaljujući politici prethodne Vlade u oblasti vanjskih poslova Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, ima samo devet aktivnih ambasadora u svijetu“.
„Pokušaćemo da dođemo do kvalitetnih kadrova. Činjenica je da smo sada slabašna mreža, ali ne bih bio pesimista. Pokušaćemo da ambasadori budu dobri da kako se god budu vlade mijenjale, neće ući u ciklus da ih mijenjaju zbog političkih uvjerenja nego da održe kvalitet konsenzusom koji treba da traje i poslije ove Vlade“, kazao je Krivokapić.
„Evropski put nije rešavanje pitanje crkve“
Poslanik Socijaldemorkatske partije (SDP) Adnan Striković pitao je Krivokapića da li vjeruje da je Vlada dovoljno svjesna prilike koja se ukazala Crnoj Gori kroz uvođenje „brze trake“ na evropskom putu i time mogućnosti da postane prva naredna članica Unije, što su, kako je naveo, u više navrata nagovijestili visoki zvaničnici EU.
Krivokapić je kazao da „evropski put nije rešavanje pitanje crkve“.
„Ovo je prilika za Crnu Goru da ubrzanim korakom stignemo do EU i to je motiv za sve nas. Nadam se da će ta svijest prevladati“, rekao je Krivokapić.
Istakao je da je nekima cilj da čitav region pa i Crna Gora ne dođu do EU.
„NATO to definiše, a mislim da ćete svi čuti za nekoliko dana, Rusija je od partnera, postala prijetnja po bezbjednost, mir i stabilnost“, kazao je Krivokapić.
„I elite u Srbiji su se izjasnile o agresiji Rusije na Ukrajinu“
Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić pitao je Krivokapića na koje probleme je mislio kada je rekao da Crna Gora zna i najbolje razumije ukrajinski narod, jer ima sličnih problema sa velikim susjedom – Srbijom, istorijski kao Ukrajina sada sa Rusijom, s obzirom na to da su, kako je istakao Milačić, građani Crne Gore i Srbije uvijek bili u dobrim odnosima.
Milačić, kazao je da je Krivokapić nastavio tamo gdje je stao dok je bio u vlasti.
„Koliko god vi sada pričali da ste veći Srbin od ostalih Srba ta vam priča neće proći. Rekli ste da Crna Gora zna i razumije ukrajinski narod jer ima sličnih problema sa Srbijom kao Ukrajina sa Rusijom. Na koje probleme mislite s obzirom da je Crna Gora u dobrim odnosima sa Srbijom“, pitao je Milačić.
Dodao je i da je ova priča mnogo dublja od pitanja Ukrajine.
„Vi se u većini utrkujete ko će više politički da iskoristi patnju da se dodvorite nekima. Mrtva trka između vas, Đukanovića, Abazovića i drugih. Vi ste u sred rata pričali o autokefalnosti CPC. Pitanje Srba i našeg susjeda je mnogo kompleksije od vaše interpretacije u kontekstu rata u Ukrajini. Srpstvo u Crnoj Gori je temelj Crne Gore. Vi to dobro znate“, kazao je Milačić.
Krivokapić je u odgovoru kazao i da je Srbija i njena politička elita u Ujedinjenim nacijama kazala da se radi o agresiji Rusije na Ukrajinu.
„Znači i vi ste u sukobu sa tom istom elitom. Tom vašom simplifikacijom bi mogao da idem da ste i protiv srpskog naroda, jer je elita rekla da se radi o agresiji, na čelu sa predsjednikom Srbije“, kazao je Krivokapić.
Naveo je i da je o ukrajinizaciji Crne Gore pričao i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.
„Prije vas je to rekao mitropolit SPC, da je Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina. Nije vidio Kulebu ali se složio da postoji ta povezanost. Eto, slažemo se mitropolit SPC i ja. Što sam ja tu kriv, šta je tu antisrpstvo? Slažemo se do svakog slova, samo što nam motivi nisu isti. Ja nisam monaško ime uzeo čovjeka osuđenog za ratni zločin koji je bio kolaboracionista i fašista. Tu nismo isti. Niti će Crna Gora od ikoga da pravi Ukrajinu, a on bi to da radi“, kazao je Krivokapić.
„Ukrajinska crkva je vratila autokefaliju poslije više vjekova“
Poslanika DF-a Dragana Bojovića interesovalo je kojim pravnim aktom Crne Gore je propisano da se Ministarstvo vanjskih poslova bavi pitanjima crkvene autonomije i crkvene autokefalije.
Krivokapić je kazao da je njegov ukrajinski kolega Dmitri Kuleba u Berlinu otvorio tu temu i da je imao potrebu da saopšti što misli o crkvi.
„Ta crkva je meni poklonila fresku pa nije pitala za autorsko pravo. Kad sam postao freska, već sam na neki način postao dio života crkve, makar za one koji idu u tu crkvu i mogu da je gledaju“, rekao je Krivokapić.
Naveo je i da se Vlada, na skoro svakoj sjednici, bavi pitanjem crkvi.
„Ono što me obavezuje, što sam potpisao i proglasio ovdje je obnova nezavisnosti Crne Gore. Dio te nezavisnosti je bila i Crnogorska pravoslavna crkva. Pošto nema pravoslavne zemlje sa većinskim pravoslavnim življem da nema svoju autokefalnu crkvu… Ukrajinska crkva je vratila svoju autokefaliju poslije više vjekova. U našem slučaju će to biti vijek, ne mnogo više od toga“, kazao je Krivokapić.
POLITIKA
Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine
Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.
– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.
Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.
Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.
Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.
– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.
Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.
Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.
– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.
S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.
– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.
Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.
– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.
Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.
Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.
– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:
– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.
Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.
Bez plana za povratak u politiku
– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.
– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
HRONIKA2 дана ranijeBerane: Eksplozivna naprava aktivirana ispod automobila, policija traga za počiniocima
DRUŠTVO3 дана ranijePogoršalo se zdravstveno stanje pretučenog odbornika, Brković životno ugrožen: Policija traga za Vešovićem i Šćepanovićem
HRONIKA2 дана ranijeAkcija policije u Beranama i Rožajama, oduzeta marihuana i 286 tableta: Uhapšene dvije osobe
HRONIKA4 дана ranijeDetalji drame na Grebajama kod Gusinja sa helikopterom MUP-a: Otkazala oba motora, pilot spasio sedam života
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeVučić: Dajem ostavku za tri-četiri mjeseca, možda i ranije, već pakujem knjige u Predsjedništvu
HRONIKA3 дана ranijeŠaranović: Uhapšen Mišo Vešović, osumnjičen za napad na odbornika Milivoja Brkovića











