POLITIKA
"RUSIJA POSTALA PRIJETNJA PO BEZBJEDNOST I MIR"
Krivokapić: Evropski put Crne Gore nije rešavanje pitanja crkve
„Ne možete slaviti ukidanje države, a biti ambasador u toj državi“, kazao je ministar vanjskih poslova odgovarajući na pitanje poslanice DF-a Jelene Božović koja je pitala kada će Vlada Crne Gore povući odluku o protjerivanju ambasadora Srbije Vladimira Božovića
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić kazao je da se ne može ukidanje države slaviti, a biti u toj državi biti ambasador.
Krivokapić je to kazao odgovarajući na pitanje poslanice Demokratskog fronta (DF) Jeleni Božović koja je pitala kada će Vlada Crne Gore povući odluku o protjerivanju ambasadora Srbije Vladimira Božovića.
„Neka kaže ambasador Srbije u Beču da je anšlus Austrije opravdana stvar. Eto vam dajem sugestiju kako to možete da provjerite. Znam period kad je DF vodio moderniju politiku, kad smo zajedno upirali da ovo bude demokratskija zemlja“ kazao je Krivokapić odgovarajući Božović.
Ministar je kazao i da „ćeranje nije moja politika.
„A ambasador, da je bio 100 puta Crnogorac, ovo je princip. Koja god vlada da je bila morala je to da uradi“, rekao je Krivokapić.
On je kazao i da su ministarstvu vanjskih poslova vraćene diplomatske legitimacije Božovića i članova njegove porodice.
„Za Otvoreni Balkan za i protiv i u vlasti i opoziciji“
Poslanica Demokrata Tamara Vujović pitala Krivokapića da li dijeli mišljenje premijera Dritana Abazovića da o inicijativi Open Balkan nema nijednog argumenta protiv i da je ona, kako je kazao „manje granica, manje šverca֞“.
Vujović je interesovalo i da li Krivokapić misli da bi Crna Gora pristupanjem toj inicijativi skrenula fokus i na neki način se udaljila od puta i ispunjavanja kriterijuma i mjerila na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Krivokapić je kazao da ima argumenata za i protiv i u vlasti i opoziciji i da je Crna Gora usvojila preko 5.000 propisa u vezi sa fitosanitarnom i veterinarskom zaštitom.
„Svake godine vratimo oko 1.000 tona hrane sa granice koja nije u skladu sa standardima EU. Zdravlje pod jedan“, rekao je Krivokapić.
Govoreći o slobodnom protoku ljudi koji predviđa Otvoreni Balkan, Krivokapić je rekao i da će kriminalci, imenujući Veljka Belivuka, moći da ulaze i izlaze iz države kad god žele po tim principima.
„Kako ćemo to objasniti onda evropskim partnerima, kako se borimo protiv kriminala? I to ne možemo odbraniti. A prioriteti su nam poglavlja 23 i 24… Da ne govorimo kako bi se mogao novac onda iznositi u šleperima i još šta u tim šleperima može proći kao što znamo, makar mi sa obale“, rekao je Krivokapić.
„Pokušaćemo da dođemo do kvalitetnih kadrova“
Poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović pitao je kakve će aktivnosti Krivokapić preduzeti povodom popunjavanja diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore, sa obzirom na to da „zahvaljujući politici prethodne Vlade u oblasti vanjskih poslova Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, ima samo devet aktivnih ambasadora u svijetu“.
„Pokušaćemo da dođemo do kvalitetnih kadrova. Činjenica je da smo sada slabašna mreža, ali ne bih bio pesimista. Pokušaćemo da ambasadori budu dobri da kako se god budu vlade mijenjale, neće ući u ciklus da ih mijenjaju zbog političkih uvjerenja nego da održe kvalitet konsenzusom koji treba da traje i poslije ove Vlade“, kazao je Krivokapić.
„Evropski put nije rešavanje pitanje crkve“
Poslanik Socijaldemorkatske partije (SDP) Adnan Striković pitao je Krivokapića da li vjeruje da je Vlada dovoljno svjesna prilike koja se ukazala Crnoj Gori kroz uvođenje „brze trake“ na evropskom putu i time mogućnosti da postane prva naredna članica Unije, što su, kako je naveo, u više navrata nagovijestili visoki zvaničnici EU.
Krivokapić je kazao da „evropski put nije rešavanje pitanje crkve“.
„Ovo je prilika za Crnu Goru da ubrzanim korakom stignemo do EU i to je motiv za sve nas. Nadam se da će ta svijest prevladati“, rekao je Krivokapić.
Istakao je da je nekima cilj da čitav region pa i Crna Gora ne dođu do EU.
„NATO to definiše, a mislim da ćete svi čuti za nekoliko dana, Rusija je od partnera, postala prijetnja po bezbjednost, mir i stabilnost“, kazao je Krivokapić.
„I elite u Srbiji su se izjasnile o agresiji Rusije na Ukrajinu“
Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić pitao je Krivokapića na koje probleme je mislio kada je rekao da Crna Gora zna i najbolje razumije ukrajinski narod, jer ima sličnih problema sa velikim susjedom – Srbijom, istorijski kao Ukrajina sada sa Rusijom, s obzirom na to da su, kako je istakao Milačić, građani Crne Gore i Srbije uvijek bili u dobrim odnosima.
Milačić, kazao je da je Krivokapić nastavio tamo gdje je stao dok je bio u vlasti.
„Koliko god vi sada pričali da ste veći Srbin od ostalih Srba ta vam priča neće proći. Rekli ste da Crna Gora zna i razumije ukrajinski narod jer ima sličnih problema sa Srbijom kao Ukrajina sa Rusijom. Na koje probleme mislite s obzirom da je Crna Gora u dobrim odnosima sa Srbijom“, pitao je Milačić.
Dodao je i da je ova priča mnogo dublja od pitanja Ukrajine.
„Vi se u većini utrkujete ko će više politički da iskoristi patnju da se dodvorite nekima. Mrtva trka između vas, Đukanovića, Abazovića i drugih. Vi ste u sred rata pričali o autokefalnosti CPC. Pitanje Srba i našeg susjeda je mnogo kompleksije od vaše interpretacije u kontekstu rata u Ukrajini. Srpstvo u Crnoj Gori je temelj Crne Gore. Vi to dobro znate“, kazao je Milačić.
Krivokapić je u odgovoru kazao i da je Srbija i njena politička elita u Ujedinjenim nacijama kazala da se radi o agresiji Rusije na Ukrajinu.
„Znači i vi ste u sukobu sa tom istom elitom. Tom vašom simplifikacijom bi mogao da idem da ste i protiv srpskog naroda, jer je elita rekla da se radi o agresiji, na čelu sa predsjednikom Srbije“, kazao je Krivokapić.
Naveo je i da je o ukrajinizaciji Crne Gore pričao i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.
„Prije vas je to rekao mitropolit SPC, da je Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina. Nije vidio Kulebu ali se složio da postoji ta povezanost. Eto, slažemo se mitropolit SPC i ja. Što sam ja tu kriv, šta je tu antisrpstvo? Slažemo se do svakog slova, samo što nam motivi nisu isti. Ja nisam monaško ime uzeo čovjeka osuđenog za ratni zločin koji je bio kolaboracionista i fašista. Tu nismo isti. Niti će Crna Gora od ikoga da pravi Ukrajinu, a on bi to da radi“, kazao je Krivokapić.
„Ukrajinska crkva je vratila autokefaliju poslije više vjekova“
Poslanika DF-a Dragana Bojovića interesovalo je kojim pravnim aktom Crne Gore je propisano da se Ministarstvo vanjskih poslova bavi pitanjima crkvene autonomije i crkvene autokefalije.
Krivokapić je kazao da je njegov ukrajinski kolega Dmitri Kuleba u Berlinu otvorio tu temu i da je imao potrebu da saopšti što misli o crkvi.
„Ta crkva je meni poklonila fresku pa nije pitala za autorsko pravo. Kad sam postao freska, već sam na neki način postao dio života crkve, makar za one koji idu u tu crkvu i mogu da je gledaju“, rekao je Krivokapić.
Naveo je i da se Vlada, na skoro svakoj sjednici, bavi pitanjem crkvi.
„Ono što me obavezuje, što sam potpisao i proglasio ovdje je obnova nezavisnosti Crne Gore. Dio te nezavisnosti je bila i Crnogorska pravoslavna crkva. Pošto nema pravoslavne zemlje sa većinskim pravoslavnim življem da nema svoju autokefalnu crkvu… Ukrajinska crkva je vratila svoju autokefaliju poslije više vjekova. U našem slučaju će to biti vijek, ne mnogo više od toga“, kazao je Krivokapić.
POLITIKA
Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope
Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano
Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.
Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.
Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.
Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.
Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.
„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.
Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.
Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.
Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.
Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.
Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.
Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.
Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.
Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.
Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.
Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.
Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.
Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.
POLITIKA
Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar
„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić
Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.
„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.
Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“
On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.
„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.
On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.
„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.
POLITIKA
DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti
„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“
Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).
U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.
„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.
- HRONIKA1 дан ranije
Udes na Jelovici: Lakše povrijeđena jedna osoba
- HRONIKA4 дана ranije
Uhapšeni Milivoje Katnić i Zoran Lazović
- HRONIKA11 сати ranije
Uhapšena direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, Jelena Perović
- POLITIKA3 дана ranije
DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti
- DRUŠTVO4 дана ranije
Ko je bio Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac
- HRONIKA2 дана ranije
Katniću i Lazoviću određen pritvor