DRUŠTVO
"NISAM POPULISTA I POLITIČKI MANIPULATOR"
Krivokapić: Neću ići na Cetinje jer poštujem mudru odluku Mitropolita Joanikija da se ustoličenje obavi u užem krugu
Neću ići jer sam premijer koji misli na javni interes. Prozivaju me da sam pogazio riječ. To nije pogažena riječ već elementarna državnička odgovornost u skladu sa novonastalim političko-bezbjednosnim izazovima, kao i nakon toga donešenom odlukom Mitropolije. To nije pogažena riječ, već obaveza

Petog septembra, naročito zbog političke igre koju pojedini ustoličenju žele da nametnu, sve politike moraju biti nevidljive, a vidljivi samo Patrijarh i Mitropolit, Mitropolitovo stupanje na tron njegovih i naših prethodnika, da najdostojnije primi ono što je za njega ostavio Mitropolit Amfilohije, u Cetinjskom manastiru, pred ćivotom Svetog Petra Cetinjskog, poručuje u svom autorskom tekstu predsjednik Vlade Crne Gore, prof. dr Zdravko Krivokapić.
Ako nas Crkva zove da ostanemo kućama tog dana, ko smo mi da se sami pozivamo i procjenjujemo da ćemo našim prisustvom zaštititi Crkvu više nego što ona sama sebe štiti, pita premijer.
Nisam populista i politički manipulator, ističe Krivokapić i poručuje:
„Moramo Crkvu sačuvati od najezde želja za sticanjem političkih ili drugih poena, naročito u trenutku velikih tenzija kada je potrebna velika mudrost, a ne busanje, velika zrelost, a ne politikanstvo, velika odgovornost, a ne propagandna dnevna politika„.
Integralno prenosimo autorski tekst predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića:
„Neću ići na Cetinje petog septembra. Neću ići, iako sam duboko na Cetinju, u srcu Cetinjskog manastira koji je i moje srce.
Neću ići jer sam premijer koji mora da misli na interes, onaj javni, koji nema veze samo sa srcem, u kategorijama očuvanja mira, iako time, suštinski gubim svoj lični mir.
Jer prije nego što sam premijer, ja sam čovjek i vjernik, od krvi i mesa koje je stvarano na temeljima Cetinjskog manastira, u borbama koje su očuvale budućnost generacija, iz kojih smo iznikli, za današnju Crnu Goru, sa jednim jedinim amanetom prošlosti – da sačuvamo sve što je za nas sačuvao Cetinjski manastir, a to je mir.
Danas, kao čovjek nosim i premijersku dužnost, dužnost prema građanima Crne Gore, i tu dužnost prema njima da kada građani ne idu na ustoličenje svog Mitropolita, na ustoličenje ne želim ići ni ja.
Nisam populista i politički manipulator, i, mada mi se to često zamjera, što van ustaljenog političkog protokola slobodnije izjavljujem ono što mislim, rekao sam javno ono što nijedan političar nije, svojom najavom nedolaska na Cetinje želio sam, suštinski, da doprinesem Crkvi, jer politika u ovako svetom danu za jednu vjersku zajednicu, kada skoro svi propagandno i populistički podgrijavaju tenzije, ne smije da traži bilo šta. I ne smije da pronalazi bilo šta.
Ako zaista i istinski vjerujemo, ako tražimo od Crkve, za one vjerujuće, da nas duhovno čuva i mi, ponekad, moramo nju sačuvati od najezde želja za sticanjem političkih ili drugih poena, naročito u trenutku velikih tenzija kada je potrebna velika mudrost, a ne busanje, velika zrelost, a ne politikanstvo, velika odgovornost, a ne propagandna dnevna politika.
Petog septembra, naročito zbog političke igre koju pojedini ustoličenju žele da nametnu, sve politike moraju biti nevidljive, a vidljivi samo Patrijarh i Mitropolit, Mitropolitovo stupanje na tron njegovih i naših prethodnika, da najdostojnije primi ono što je za njega ostavio Mitropolit Amfilohije, u Cetinjskom manastiru, pred ćivotom Svetog Petra Cetinjskog. Takva tajna teško je dokučiva u ovom prolaznom političkom svijetu sklonom da od tajni stvara afere.
Nakon mudre odluke Mitropolije-crnogorsko primorske da ustoličenje obavi sa sveštenstvom i crkvenim velikodostojnicima, kao i narodnim predstavnicima iz crkvenih opština, dakle u užem krugu, suočio sam se sa dilemom da li da budem svojevrsno privilegovan u ovom činu, pa ipak budem u Cetinjskom manastiru.
Ako nas Crkva zove da ostanemo kućama tog dana, ko smo mi da se sami pozivamo i procjenjujemo da ćemo našim prisustvom zaštititi Crkvu više nego što ona sama sebe štiti, i što će je, kao što bi i svaku drugu vjersku zajednicu, zaštititi, u skladu sa Ustavom i zakonima, državni organi Crne Gore.
Ne želim i neću, takođe, da ličim na Predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića, koji se evo i danas sakriva iza gradonačelnika Podgorice najavljujući dolazak poslanika na Cetinje. Ne želim i neću poput današnjeg istupa poslanika Duška Markovića da se bavim samo riječima i propagandnim inicijativama, a ne konkretnim djelima, na smirivanju društvenih tenzija. Ne želim i neću, takođe, da budem kao predstavnici Demokratskog fronta, koji, po istoj matrici podgrijavanja tenzija najajvljuju dolazak na Cetinje, istog dana kada to najavljuje i DPS za svoje poslanike. Ne želim i neću da Crna Gora bude dio tih i takvih politikanskih igara, na štetu smirivanja tenzija i mira. Ne želim i neću da se igram ni sa mirom u Crnoj Gori, ni sa zvaničnom odlukom Mitropolije da na ustoličenju bude prisutno samo sveštenstvo i predstavnici crkvenih opština. Ne želim i neću da neodgovorno potpaljujem i dolivam ne bih li bio zbog toga popularniji. Ne želim i neću da politički profitiram jer na to nemam državničko pravo.
Prozivaju me da sam pogazio riječ. To nije pogažena riječ već elementarna državnička odgovornost u skladu sa novonastalim političko-bezbjednosnim izazovima, kao i nakon toga donešenom odlukom Mitropolije. To nije pogažena riječ, već obaveza.
Zbog toga ne dolazim na Cetinje, iako ne postoji mjesto na svijetu na kom bih tog petog septembra prije nego na Cetinju bio, ali ću svoju želju uz molitvu nositi u srcu, i neću time mahati, ali ću svoju želju staviti u drugi plan i tog kao i svakog drugog dana biti potpuno, sa svojim timom, i nadležnim državnim organima posvećen očuvanju reda, stabilnosti i mira.
Neću doći na Cetinje da bi maske pale do kraja, onih koji se javno, navodno, bore za interes Crne Gore ili Crkve, a rade sve da ugroze sa mukom stečen i očuvan mir.
Neka pod svijetlima reflektora tog dana sijaju drugi, jer sva svijetla njihove pozornice poraziće sveta mitra na glavi Mitropolita Joanikija, kao svjedočanstvo da će sve proći, a ostaće samo kruna Cetinjskog manastira koju niko nikada nije uspio i neće uspjeti da zaprlja“, navodi se u tekstu Krivokapića.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta














