Connect with us

DRUŠTVO

"NISAM POPULISTA I POLITIČKI MANIPULATOR"

Krivokapić: Neću ići na Cetinje jer poštujem mudru odluku Mitropolita Joanikija da se ustoličenje obavi u užem krugu

Neću ići jer sam premijer koji misli na javni interes. Prozivaju me da sam pogazio riječ. To nije pogažena riječ već elementarna državnička odgovornost u skladu sa novonastalim političko-bezbjednosnim izazovima, kao i nakon toga donešenom odlukom Mitropolije. To nije pogažena riječ, već obaveza

Mitropolit Joanikije i premijer Zdravko Krivokapić, Foto: Boris Pejović

Petog septembra, naročito zbog političke igre koju pojedini ustoličenju žele da nametnu, sve politike moraju biti nevidljive, a vidljivi samo Patrijarh i Mitropolit, Mitropolitovo stupanje na tron njegovih i naših prethodnika, da najdostojnije primi ono što je za njega ostavio Mitropolit Amfilohije, u Cetinjskom manastiru, pred ćivotom Svetog Petra Cetinjskog, poručuje u svom autorskom tekstu predsjednik Vlade Crne Gore, prof. dr Zdravko Krivokapić.

Ako nas Crkva zove da ostanemo kućama tog dana, ko smo mi da se sami pozivamo i procjenjujemo da ćemo našim prisustvom zaštititi Crkvu više nego što ona sama sebe štiti, pita premijer.

Nisam populista i politički manipulator, ističe Krivokapić i poručuje:

Moramo Crkvu sačuvati od najezde želja za sticanjem političkih ili drugih poena, naročito u trenutku velikih tenzija kada je potrebna velika mudrost, a ne busanje, velika zrelost, a ne politikanstvo, velika odgovornost, a ne propagandna dnevna politika„.

Integralno prenosimo autorski tekst predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića:

„Neću ići na Cetinje petog septembra. Neću ići, iako sam duboko na Cetinju, u srcu Cetinjskog manastira koji je i moje srce.

Neću ići jer sam premijer koji mora da misli na interes, onaj javni, koji nema veze samo sa srcem, u kategorijama očuvanja mira, iako time, suštinski gubim svoj lični mir.

Jer prije nego što sam premijer, ja sam čovjek i vjernik, od krvi i mesa koje je stvarano na temeljima Cetinjskog manastira, u borbama koje su očuvale budućnost generacija, iz kojih smo iznikli, za današnju Crnu Goru, sa jednim jedinim amanetom prošlosti – da sačuvamo sve što je za nas sačuvao Cetinjski manastir, a to je mir.

Danas, kao čovjek nosim i premijersku dužnost, dužnost prema građanima Crne Gore, i tu dužnost prema njima da kada građani ne idu na ustoličenje svog Mitropolita, na ustoličenje ne želim ići ni ja.

Nisam populista i politički manipulator, i, mada mi se to često zamjera, što van ustaljenog političkog protokola slobodnije izjavljujem ono što mislim, rekao sam javno ono što nijedan političar nije, svojom najavom nedolaska na Cetinje želio sam, suštinski, da doprinesem Crkvi, jer politika u ovako svetom danu za jednu vjersku zajednicu, kada skoro svi propagandno i populistički podgrijavaju tenzije, ne smije da traži bilo šta. I ne smije da pronalazi bilo šta.

Ako zaista i istinski vjerujemo, ako tražimo od Crkve, za one vjerujuće, da nas duhovno čuva i mi, ponekad, moramo nju sačuvati od najezde želja za sticanjem političkih ili drugih poena, naročito u trenutku velikih tenzija kada je potrebna velika mudrost, a ne busanje, velika zrelost, a ne politikanstvo, velika odgovornost, a ne propagandna dnevna politika.

Petog septembra, naročito zbog političke igre koju pojedini ustoličenju žele da nametnu, sve politike moraju biti nevidljive, a vidljivi samo Patrijarh i Mitropolit, Mitropolitovo stupanje na tron njegovih i naših prethodnika, da najdostojnije primi ono što je za njega ostavio Mitropolit Amfilohije, u Cetinjskom manastiru, pred ćivotom Svetog Petra Cetinjskog. Takva tajna teško je dokučiva u ovom prolaznom političkom svijetu sklonom da od tajni stvara afere.

Nakon mudre odluke Mitropolije-crnogorsko primorske da ustoličenje obavi sa sveštenstvom i crkvenim velikodostojnicima, kao i narodnim predstavnicima iz crkvenih opština, dakle u užem krugu, suočio sam se sa dilemom da li da budem svojevrsno privilegovan u ovom činu, pa ipak budem u Cetinjskom manastiru.

Ako nas Crkva zove da ostanemo kućama tog dana, ko smo mi da se sami pozivamo i procjenjujemo da ćemo našim prisustvom zaštititi Crkvu više nego što ona sama sebe štiti, i što će je, kao što bi i svaku drugu vjersku zajednicu, zaštititi, u skladu sa Ustavom i zakonima, državni organi Crne Gore.

Ne želim i neću, takođe, da ličim na Predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića, koji se evo i danas sakriva iza gradonačelnika Podgorice najavljujući dolazak poslanika na Cetinje. Ne želim i neću poput današnjeg istupa poslanika Duška Markovića da se bavim samo riječima i propagandnim inicijativama, a ne konkretnim djelima, na smirivanju društvenih tenzija. Ne želim i neću, takođe, da budem kao predstavnici Demokratskog fronta, koji, po istoj matrici podgrijavanja tenzija najajvljuju dolazak na Cetinje, istog dana kada to najavljuje i DPS za svoje poslanike. Ne želim i neću da Crna Gora bude dio tih i takvih politikanskih igara, na štetu smirivanja tenzija i mira. Ne želim i neću da se igram ni sa mirom u Crnoj Gori, ni sa zvaničnom odlukom Mitropolije da na ustoličenju bude prisutno samo sveštenstvo i predstavnici crkvenih opština. Ne želim i neću da neodgovorno potpaljujem i dolivam ne bih li bio zbog toga popularniji. Ne želim i neću da politički profitiram jer na to nemam državničko pravo.

Prozivaju me da sam pogazio riječ. To nije pogažena riječ već elementarna državnička odgovornost u skladu sa novonastalim političko-bezbjednosnim izazovima, kao i nakon toga donešenom odlukom Mitropolije. To nije pogažena riječ, već obaveza.

Zbog toga ne dolazim na Cetinje, iako ne postoji mjesto na svijetu na kom bih tog petog septembra prije nego na Cetinju bio, ali ću svoju želju uz molitvu nositi u srcu, i neću time mahati, ali ću svoju želju staviti u drugi plan i tog kao i svakog drugog dana biti potpuno, sa svojim timom, i nadležnim državnim organima posvećen očuvanju reda, stabilnosti i mira.

Neću doći na Cetinje da bi maske pale do kraja, onih koji se javno, navodno, bore za interes Crne Gore ili Crkve, a rade sve da ugroze sa mukom stečen i očuvan mir.

Neka pod svijetlima reflektora tog dana sijaju drugi, jer sva svijetla njihove pozornice poraziće sveta mitra na glavi Mitropolita Joanikija, kao svjedočanstvo da će sve proći, a ostaće samo kruna Cetinjskog manastira koju niko nikada nije uspio i neće uspjeti da zaprlja“, navodi se u tekstu Krivokapića.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije