Connect with us

POLITIKA

SPECIJALNI PREDSTAVNIK ZA ZAPADNI BALKAN PORUČIO

Lajčak: Crna Gora ne treba da bude nervozna zbog Makronove izjave, EU od rata u Ukrajini otvorenija za proširenje

Lajčak je kazao da se izjava francuskog predsjednika da države, koje nijesu članice EU, treba da se ujedine u okviru nove političke organizacije, ne odnosi na Crnu Goru

Evropska unija (UE) je od početka rata u Ukrajini, otvorenija za proces proširenja, kazao je specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak dodajući da bi Crna Gora mogla i trebala da iskoristi taj poltički trenutak.

Lajčak je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da se izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona da države, koje nijesu članice EU, treba da se ujedine u okviru nove političke organizacije, ne odnosi na Crnu Goru.

„Makron je dao načelnu izjavu on bi trebalo da se izjasni na Evropskom samitu u Briselu, ali već je iz onoga što je on rekao jasno da to nije alternativa proširenju”, rekao je Lajčak.

On je objasnio da je riječ o dopuni procesa proširenja i predlogu za zemlje koje nemaju evropsku perspektivu.

“Sigurno ne treba zemlje Zapadnog Balkana da su nervozne zbog tog predloga i apsolutno Crna Gora ne treba da bude nervozna zbog tog predloga. Vi imate svoju evropsku perspektivu, obećanje punoporavnog članstva i to se ne mijenja”, naveo je Lajčak.

On je dodao da je fer da EU razmišlja o definisanju kontakata sa državama koje nemaju evropsku perspektivu ali imaju težnje prema Uniji.

“Kako da ih dovedemo u naš politički, pravni i ekonomski prostor. Zato mislim da to mišljenje ide u tom pravcu, ali još jednom da ponovim, Crna Gora ima jasnu trajektoriju koja se završava punim članstvom i taj proces je u vašim rukama”, naveo je Lajčak.

On je kazao da su njegova očekivanja od 43. Vlade Crne Gore velika, ali istovremeno vrlo jednostavna.

“Očekujem da će Crna Gora nastaviti na svom evropskom putu jer jeste najnaprednija država od svih država Zapadnog Balkana, otvorili ste sva poglavlja. Međutim, taj proces se nekako zaustavio. Za zadnje dvije godine nije bilo nikakvog napretka”, kazao je Lajčak.

Kako je podsjetio, Crna Gora je otvorila zadnje poglavlje u junu 2020.

“Kad sam dolazio prošle godine, ja sam rekao kakav je osjećaj u Briselu, da je Crna Gora nestala. Prethodna Vlada je imala dobre namjere i dobre dokumente ali nije bilo akcije. Crna Gora se nije vidjela ni osjećala u Briselu”, rekao je Lajčak.

On je kazao da se članstvo u EU ne dobija po inerciji.

“Ako vidite koliki napredak je Albanija uradila, koliko se bore Sjeverna Makedonija i Srbija, a Crna Gora kao da je bila stava da je prva i da će zauvjek biti prva. Sada mora to izgubljeno vrijeme da se nadoknadi”, naveo je Lajčak.

On je rekao da nije nikakva tajna šta je potrebno na evropskom putu države, podsjećajući na neophodnost ekonomskih reformi, reformi u pravosuđu, borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, ali i imenovanja u pravosuđu.

“Imamo dobro vrijeme za to, kad je EU, više nego prije početka rata u Ukrajini, spremna da taj proces napreduje i Crna Gora bi mogla i trebala da iskoristi taj poltički trenutak”, rekao je Lajčak.

Kako je ocijenio, rat u Ukrajini jasno je pokazao da Zapadni Balkan ne može da ostane u političkom međuprostoru.

Prema riječima Lajčaka, rat je pokazao i da je proširenje Unije ipak tehnički, a ne politički proces, odnosno da je baziran na zajedničkim vrijednostima.

“U tom smislu, činjenica da je Crna Gora zemlja koja ima sto odsto usklađivanje sa stavovima EU po spoljnoj politici je jako bitno. I više nego ikada se u EU razgovara o tome da države, koje imaju rezultat zajedničkog usklađivanja, treba da još budu nagrađene”, kazao je Lajčak.

On je naveo da to otvara povoljni trenutak za države Zapadnog Balkana, ističući da se proširenje neće dogoditi samo po sebi.

“Ja bih rekao da su vrata otvorena, šire nego što su bila zadnjih nekoliko godina, ali svi treba da uradite svoj posao. Taj proces neće ići po inerciji i neće ga Ukrajina gurati. To treba da bude apsolutno jasno”, istakao je Lajčak.

On je ocijenio da je Crna Gora zauzela čvrst i jasan stav po pitanju odnosa sa Rusijom i EU.

“Čak bih rekao vrlo pametan stav jer, nije to bio neprijateljski ali jeste izričito određen. Pokazali ste da je vaš prioritet NATO i članstvo u EU, ali to ne znači da je Crna Gora zatvorena za turiste iz Rusije”, rekao je Lajčak.

On je dodao da se proces proširenja gleda kroz optiku rata u Ukrajini, navodeći da mnogo država članica to stavlja kao glavni kriterijum.

“Crna Gora šalje signale da je stvarno sto odsto usmjerena prema proširenju i da to nema alternativu i u riječima i na djelu”, kazao je Lajčak.

On je poručio da će se EU potrudi da pomogne sa svim problemima sa kojima se država suočava, dodajući da Unija doživljava region Balkana kao dio evropske porodice.

Lajčak je podsjetio da je Crna Gora, uz Srbiju, jedina država regiona u procesu pregovora, kao i da je jedina otvorila sva pregovaračka poglavlja.

“Nema nijedne zemlje regiona koja je ispred Crne Gore. Međutim, kao što sam kazao, Crna Gora je izgubila tu dinamiku i više se bavila sama sobom nego svojim evropskim putem, iako je to nešto što većina vaših građana želi da postane realno”, naveo je Lajčak.

Prema riječima Lajčaka, to treba da bude jasan prioritet za svaku vladu.

“Vrijeme je bilo izgubljeno i sada treba da se nadoknadi, ali i da se iskoristi politički trenutak da se EU više otvori prema tom procesu jer shvatamo da je nemoguće da ovaj prostor ostavimo u nekom političkom vakumu”, rekao je Lajčak.

On je ponovio da su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala dio poglavlja o vladavini prava, koje je jako bitna stranim investitorima.

“Oni koji donose kapital, ekonomski napredak moraju da imaju garanciju da je njihova imovina zaštićena. Ta pitanja su stvarno vezana za ekonomski napredak zemlje. Isto tako, imenovanja za koja nije bilo većine u Skupštini su jako potrebna, jer su postala formalni uslov za zatvaranje poglavlja 23 i 24”, naveo je Lajčak.

On je dodao da je potrebno da se donose ekonomske reforme i da se ekonomska i socijalna strategija zemlje prilagodi prioritetima EU.

“Što je prije svega velika prednost koja se daje zaštiti životne sredine, zelena ekonomija i slično. I to je bitno, ako se vaši nacionalni prioriteti usklade sa ekonomskim, onda možete da dobijete značajno više finansijskih sredstava”, rekao je Lajčak.

On je, na pitanje kako komentariše hapšenja u vrhu crnogorskog sudstva i pravosuđa, naveo da ne može i da nema namjeru da komentariše postojeće tekuće slučajeve.

“Mislim da je jako bitno da se vidi i da građani vaše zemlje imaju osjećaj da niko nije izvan zakona. Sa druge strane, jako je bitno da je pravosuđe nezavisno od politike. Zakon i pravosuđe ne smiju da se koriste u političke svrhe”, naveo je Lajčak.

Upitan da li vjeruje da će doći do pokretanja šireg dijaloga u Crnoj Gori i koliko je on važan u ovom trenutku, Lajčak je kazao da je dijalog uvijek potreban.

“Naravno svaka vlada treba da objašnjava svojim građanima šta radi, ako se donose reforme, one su na početku bolne, ali su bolne da bi donijele bolje rezultate koje su na dobrobit svih”, rekao je Lajčak.

On je dodao da je potreban je dijalog između svih političkih snaga u državi, dodajući da i vlada i opozicija imaju odgovornost.

“Ne može da se mijenja odnos prema ključnim interesima zemlje u zavisnosti od toga da li ste u vladi ili opoziciji. Ako ogromna većina građana želi da napreduje ka EU, onda to treba da bude prioritet za vladu ali onda opozicija treba to da podržava”, rekao je Lajčak.

On je dodao da uvijek ima političke borbe, kao i pitanja oko kojih ima nesaglasja, ističići da to ne bi trebalo da bude oko ključnih pitanja.

Kako je poručio, arena za političku bitku treblo bi da bude parlament, a ne ulica.

“Poslanici su dobili svoj demokratski mandat od birača i oni treba da ga koriste u Skupštini. Jedan od problema od kojih je Crna Gora patila zadnjih nekoliko godina je nedostatak unutrašnjeg dijaloga i prenošenje ili iznošenje dijaloga iz Skupštine na ulicu”, rekao je Lajčak.

On je istakao da je u interesu države da njeni partneri vide kako oko tih pitanja nema neslaganja.

Na pitanje da li smatra da je Crna Gora na dobrom putu da to postigne, on je kazao da, koliko je upoznat, postojeća Vlada je formirana na osjećaju da Crna Gora gubi vrijeme da ne napreduje na evropskom putu.

On je naveo da je postojeća Vlada je stavila u svoje programske dokumente upravo ubrzanje evropskog puta.

“To je naravno pozitivna poruka koja je dobro prihvaćena u Briselu i državama članicama. Meni samo ostaje da poželim novoj Vladi da uspije u tome i da ostvari ono što je postavila kao svoj cilj. To je u interesu svih građana ove zemlje”, zaključio je Lajčak.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Vučić pita Crnu Goru: Kakav je smisao rezolucije o Srebrenici, kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je?

Uvodna obraćanja na Samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije u Kotoru

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da su organizovali veličanstven skup i da očekuju velike stvari.

On je to rekao u uvodnom dijelu trećeg regionalnog samita o Planu rasta za Zapadni Balkan, koji organizuje u Kotoru.

Samit okuplja sve lidere Zapadnog Balkana i dalje će operacionalizovati Plan rasta za Zapadni Balkan.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je kazala da iz BiH dolaze spremni kada je u pirtanju implementacija Plana rasta. Istakla je da je raduje da pored panela, BiH bi trebalo da bude domaćin sljedećeg panela.

Premijer Kosova Aljbin Kurti je rekao da su u Crnoj Gori imali prijatelja, jer su Albanci našli sklonište i gostoprimstvo na čemu su im zahvalni.

Istakao je da se zahvaljuje Spajiću na gostoprimstvu i organizaciji sastanka.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema poruku Crnoj Gori kada je u pitanju Rezolucija o Srebrenici.

„Kakav je smisao rezolucije? Kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je“, pitao je on.

Istakao je da „svako neka nosi“ svoju odgovornost.

Vučić je kazao da će se ponašati u skladu sa odlukom.

Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen je rekao da je proritet Plana rasta da se stvori jedinstveno tržište prometa novca, što u praktičnom smislu znači da svaki put kad u nekoj banci šaljete novac imaćete manje troškova, što je od velike koristi građanima i privredi. Kao rezultat Plana rasta biće više radnih mjesta i lakše kretanje na tržištu.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Knežević: Dovodimo u pitanje podršku Spajiću i Vladi ako podrže rezoluciju o Srebrenici

„Rezolucija o Srebrenici nema za cilj pomirenje u regionu ni dobrosusjedske odnose, a poremetiće odnose sa Srbijom i sa Republikom Srpskom“, poručio je lider DNP-a

Knežević

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da sa liderom NSD-a Andrijom Mandićem i ostalim liderima srpskih partija intenzivno rade na tome da razgovaraju sa premijerom Milojkom Spajićem i da mu dodatno objašnjavaju kakve su konsenkvence glasanja Crne Gore za podršku Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.

„Znate da ovu aktuelnu Vladu podržavaju i srpske partije, one koje su iz nekadašnjeg bloka za zajedničku državu, a da Vlada ne može opstati bez njihove podrške. Mi smo već saopštili da dovodimo u pitanju podršku njegovoj Vladi, a da ćemo odluku donijeti na stranačkim organima nakon glasanja u Ujedinjenim nacijama. Juče sam saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko Crna Gora podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici“, kazao je Knežević za Kurir.

On je najavio da će rezolucija o genocidu u Jasenovcu biti podnešena za nekoliko dana, a da će Pokret Evropa sad “biti taj koji će podnijeti predlog rezolucije”.

„Biće podnesena za nekoliko dana. Ukoliko dođe do usvajanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Crna Gora će biti prva država u Evropi koja je donijela rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i iskazala pijetet ka preko 700.000 ubijenih Jevreja, Srba i Roma“, zaključio je Knežević.

Kako navodi, Rezolucija o Srebrenici nema za cilj pomirenje u regionu ni dobrosusjedske odnose, a kaže, “poremetiće” odnose sa Srbijom i sa Republikom Srpskom.

Navodi da je očigledno da Crna Gora klizi u “nestabilnost” a upitna je, kaže, podrška srpskih stranaka Spajićevoj Vladi. Knežević je mišljenja da SAD takođe imaju uticaja po ovome.

„Sada imamo amandmane koji su kao čaj od nane, odnosno posljednja želja mučenika pred smrt da mu prvo otkinu glavu pa onda ruke, a ne kao što je prvi put predviđeno. Ta priča o amandmanima djeluje neubjedljivo, a svakome u Crnoj Gori je jasno da će Crna Gora ući u ozbiljnu vrstu nestabilnosti. Nisam siguran da premijer Spajić neće sagledati sve ovo što smo mu juče saopštili. Očekujem da prilikom glasanja o Rezoluciji, iako mislim da će biti odloženo, da ćemo ipak drugačije glasati nego što je to poručio premijer Spajić“, kazao je Knežević.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Janović: Nisam razgovarao sa Duškom Markovićem o osnivanju nove stranke

„DPS neće u Vladu, hoćemo izbore“

Marković i Janović, Foto: Screenshot/Gov.me

Demokratska partija socijalista (DPS) smatra da su Crnoj Gori potrebniji novi izbori nego rekonstrukcija Spajićeve Vlade, poručio je poslanik te stranke Nikola Janović.

Janović je u gostovanju na Gradskoj televiziji rekao da nije razgovarao sa partijskim kolegom Duškom Markovićem o formiranju nove stranke.

Kaže da svako ko se ogriješio o zakon treba da odgovara, ali je, kako ističe, protiv medijskog linča i kršenja pretpostavke nevinosti. Janović je rekao da će se o najavljenoj rezoluciju o Jasenovcu izjasniti kada se upozna sa njenom sadržinom, prenosi portal gradski.me.

Rješenje političke situacije u Crnoj Gori je u vanrednim izborima, a bez njih nema ulaska DPS-a u Vladu, kaže Janović.

„Da rasteretim ovu priču Andrije Mandića i njih – ‘prihvatićemo sve samo DPS da ne uđe u vlast’. Evo, DPS neće ući u vlast. Dakle, nikakve prekompozicije. Tražimo vanredne parlamentarne izbore. Tako da, što se toga tiče, u ovom trenutku uopšte ne vidim nikakvu ni mogućnost, ni svrhu ulaska DPS-a u vlast“, navodi Janović.

Kaže da ne bi ocjenjivao da li je hapšenje bivšeg specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića revanšizam, ali je, dodaje, protiv unaprijed pripremljenih presuda i linča.

„Mislim da, da bi se bilo kakva vrsta percepcije o selektivnosti odagnala, onda je jako važno da se daju odgovori na neka pitanja na koja baš iz DPS-a dugo čekaju. Mislim na pitanja oko Rudnika uglja, na pitanja oko CEDIS-a, na pitanja oko trajekta, na pitanja oko raznih drugih zloupotreba službenog položaja“, navodi poslanik DPS-a.

Država, kaže Janović, mora da zauzme jasan stav o Rezoluciji o Srebrenici kako bi mogla da krene naprijed. Rezolucija o Jasenovcu, koju najavljuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić, smatra, služi da se maskira priča o Srebrenici i poručuje da će se i on i DPS o njoj izjasniti kada dođe u skupštinsku proceduru.

„Đukanović bio personifikacija pokreta koji je vodio Crnu Goru ka obnovi nezavisnosti“

Govoreći o promjenama u DPS-u, Janović je istakao da je novo rukovodstvo stranke spremno da radi na tome kako bi se skinula stigma koja ih prati.

“Stigma ‘30 godina DPS-a’ je narativ sa kojim možda nijesmo znali najbolje da se izborimo u prethodnom periodu, ali smo svjesni grešaka koje smo imali i nemamo problem da to priznamo. Sa druge strane, da forsiramo sve ono što su bile dobre politike DPS-a, a tu prvenstveno mislim na očuvani mir devedesetih godina, obnovu nezavisnosti, učlanjenje Crne Gore u NATO i put ka EU, odnosno sve ono što su programska načela partije”, objašnjava Janović.

Ističe da su u potpunosti odlučni da dijelu članstva kod kojeg su izgubili povjerenje, dokažu da je nova generacija političara sposobna da ne ponavlja greške prethodnika.

“Želimo da pokažemo građanima da smo svjesni tereta i grešaka proteklih 30 godina, ali da nema potrebe da bilo ko od nas nosi bilo kakvu i bilo čiju hipoteku. Vrijeme pred nama će pokazati da li ćemo na pravi način uspjeti da djelujemo na političkoj sceni, a čvrsto vjerujem da hoćemo”, poručuje Janović.

Dodaje da se mora shvatiti da se u Crnoj Gori ne može diskvalifikovati partija sa više od 70.000 građana, te da se ne može govoriti o pomirenju, a da se odmah diskvalifikuje jedna politička opcija.

Upitan da li je bivši predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović možda jedan od razloga što dio polkitičke javnosti i građana ne želi detaljniju saradnju sa tom strankom, Janović je istakao da ne treba zaboraviti da je upravo Đukanović bio personifikacija pokreta koji je vodio Crnu Goru ka obnovi nezavisnosti.

“Svi znamo koliko je gospodin Đukanović doprinio strateškim pravcima Crne Gore, od obnove nezavisnosti, gdje je tada DPS zajedno sa svojim koalicionim partnerima uradio mnogo na tom polju, zatim pristup NATO-u, gdje ne smatram da je to važno zato što je NATO neka moralna vertikala već zato što je jako bitno biti dio saveza koji je najjači ne samo vojno, već politički i ekonomski. Te, i mnogo drugih odluka su donešene upravo za vrijeme kada je gospodin Đukanović bio na čelu partije”, kazao je Janović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije