Connect with us

POLITIKA

SPECIJALNI PREDSTAVNIK ZA ZAPADNI BALKAN PORUČIO

Lajčak: Crna Gora ne treba da bude nervozna zbog Makronove izjave, EU od rata u Ukrajini otvorenija za proširenje

Lajčak je kazao da se izjava francuskog predsjednika da države, koje nijesu članice EU, treba da se ujedine u okviru nove političke organizacije, ne odnosi na Crnu Goru

Evropska unija (UE) je od početka rata u Ukrajini, otvorenija za proces proširenja, kazao je specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak dodajući da bi Crna Gora mogla i trebala da iskoristi taj poltički trenutak.

Lajčak je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da se izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona da države, koje nijesu članice EU, treba da se ujedine u okviru nove političke organizacije, ne odnosi na Crnu Goru.

„Makron je dao načelnu izjavu on bi trebalo da se izjasni na Evropskom samitu u Briselu, ali već je iz onoga što je on rekao jasno da to nije alternativa proširenju”, rekao je Lajčak.

On je objasnio da je riječ o dopuni procesa proširenja i predlogu za zemlje koje nemaju evropsku perspektivu.

“Sigurno ne treba zemlje Zapadnog Balkana da su nervozne zbog tog predloga i apsolutno Crna Gora ne treba da bude nervozna zbog tog predloga. Vi imate svoju evropsku perspektivu, obećanje punoporavnog članstva i to se ne mijenja”, naveo je Lajčak.

On je dodao da je fer da EU razmišlja o definisanju kontakata sa državama koje nemaju evropsku perspektivu ali imaju težnje prema Uniji.

“Kako da ih dovedemo u naš politički, pravni i ekonomski prostor. Zato mislim da to mišljenje ide u tom pravcu, ali još jednom da ponovim, Crna Gora ima jasnu trajektoriju koja se završava punim članstvom i taj proces je u vašim rukama”, naveo je Lajčak.

On je kazao da su njegova očekivanja od 43. Vlade Crne Gore velika, ali istovremeno vrlo jednostavna.

“Očekujem da će Crna Gora nastaviti na svom evropskom putu jer jeste najnaprednija država od svih država Zapadnog Balkana, otvorili ste sva poglavlja. Međutim, taj proces se nekako zaustavio. Za zadnje dvije godine nije bilo nikakvog napretka”, kazao je Lajčak.

Kako je podsjetio, Crna Gora je otvorila zadnje poglavlje u junu 2020.

“Kad sam dolazio prošle godine, ja sam rekao kakav je osjećaj u Briselu, da je Crna Gora nestala. Prethodna Vlada je imala dobre namjere i dobre dokumente ali nije bilo akcije. Crna Gora se nije vidjela ni osjećala u Briselu”, rekao je Lajčak.

On je kazao da se članstvo u EU ne dobija po inerciji.

“Ako vidite koliki napredak je Albanija uradila, koliko se bore Sjeverna Makedonija i Srbija, a Crna Gora kao da je bila stava da je prva i da će zauvjek biti prva. Sada mora to izgubljeno vrijeme da se nadoknadi”, naveo je Lajčak.

On je rekao da nije nikakva tajna šta je potrebno na evropskom putu države, podsjećajući na neophodnost ekonomskih reformi, reformi u pravosuđu, borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, ali i imenovanja u pravosuđu.

“Imamo dobro vrijeme za to, kad je EU, više nego prije početka rata u Ukrajini, spremna da taj proces napreduje i Crna Gora bi mogla i trebala da iskoristi taj poltički trenutak”, rekao je Lajčak.

Kako je ocijenio, rat u Ukrajini jasno je pokazao da Zapadni Balkan ne može da ostane u političkom međuprostoru.

Prema riječima Lajčaka, rat je pokazao i da je proširenje Unije ipak tehnički, a ne politički proces, odnosno da je baziran na zajedničkim vrijednostima.

“U tom smislu, činjenica da je Crna Gora zemlja koja ima sto odsto usklađivanje sa stavovima EU po spoljnoj politici je jako bitno. I više nego ikada se u EU razgovara o tome da države, koje imaju rezultat zajedničkog usklađivanja, treba da još budu nagrađene”, kazao je Lajčak.

On je naveo da to otvara povoljni trenutak za države Zapadnog Balkana, ističući da se proširenje neće dogoditi samo po sebi.

“Ja bih rekao da su vrata otvorena, šire nego što su bila zadnjih nekoliko godina, ali svi treba da uradite svoj posao. Taj proces neće ići po inerciji i neće ga Ukrajina gurati. To treba da bude apsolutno jasno”, istakao je Lajčak.

On je ocijenio da je Crna Gora zauzela čvrst i jasan stav po pitanju odnosa sa Rusijom i EU.

“Čak bih rekao vrlo pametan stav jer, nije to bio neprijateljski ali jeste izričito određen. Pokazali ste da je vaš prioritet NATO i članstvo u EU, ali to ne znači da je Crna Gora zatvorena za turiste iz Rusije”, rekao je Lajčak.

On je dodao da se proces proširenja gleda kroz optiku rata u Ukrajini, navodeći da mnogo država članica to stavlja kao glavni kriterijum.

“Crna Gora šalje signale da je stvarno sto odsto usmjerena prema proširenju i da to nema alternativu i u riječima i na djelu”, kazao je Lajčak.

On je poručio da će se EU potrudi da pomogne sa svim problemima sa kojima se država suočava, dodajući da Unija doživljava region Balkana kao dio evropske porodice.

Lajčak je podsjetio da je Crna Gora, uz Srbiju, jedina država regiona u procesu pregovora, kao i da je jedina otvorila sva pregovaračka poglavlja.

“Nema nijedne zemlje regiona koja je ispred Crne Gore. Međutim, kao što sam kazao, Crna Gora je izgubila tu dinamiku i više se bavila sama sobom nego svojim evropskim putem, iako je to nešto što većina vaših građana želi da postane realno”, naveo je Lajčak.

Prema riječima Lajčaka, to treba da bude jasan prioritet za svaku vladu.

“Vrijeme je bilo izgubljeno i sada treba da se nadoknadi, ali i da se iskoristi politički trenutak da se EU više otvori prema tom procesu jer shvatamo da je nemoguće da ovaj prostor ostavimo u nekom političkom vakumu”, rekao je Lajčak.

On je ponovio da su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala dio poglavlja o vladavini prava, koje je jako bitna stranim investitorima.

“Oni koji donose kapital, ekonomski napredak moraju da imaju garanciju da je njihova imovina zaštićena. Ta pitanja su stvarno vezana za ekonomski napredak zemlje. Isto tako, imenovanja za koja nije bilo većine u Skupštini su jako potrebna, jer su postala formalni uslov za zatvaranje poglavlja 23 i 24”, naveo je Lajčak.

On je dodao da je potrebno da se donose ekonomske reforme i da se ekonomska i socijalna strategija zemlje prilagodi prioritetima EU.

“Što je prije svega velika prednost koja se daje zaštiti životne sredine, zelena ekonomija i slično. I to je bitno, ako se vaši nacionalni prioriteti usklade sa ekonomskim, onda možete da dobijete značajno više finansijskih sredstava”, rekao je Lajčak.

On je, na pitanje kako komentariše hapšenja u vrhu crnogorskog sudstva i pravosuđa, naveo da ne može i da nema namjeru da komentariše postojeće tekuće slučajeve.

“Mislim da je jako bitno da se vidi i da građani vaše zemlje imaju osjećaj da niko nije izvan zakona. Sa druge strane, jako je bitno da je pravosuđe nezavisno od politike. Zakon i pravosuđe ne smiju da se koriste u političke svrhe”, naveo je Lajčak.

Upitan da li vjeruje da će doći do pokretanja šireg dijaloga u Crnoj Gori i koliko je on važan u ovom trenutku, Lajčak je kazao da je dijalog uvijek potreban.

“Naravno svaka vlada treba da objašnjava svojim građanima šta radi, ako se donose reforme, one su na početku bolne, ali su bolne da bi donijele bolje rezultate koje su na dobrobit svih”, rekao je Lajčak.

On je dodao da je potreban je dijalog između svih političkih snaga u državi, dodajući da i vlada i opozicija imaju odgovornost.

“Ne može da se mijenja odnos prema ključnim interesima zemlje u zavisnosti od toga da li ste u vladi ili opoziciji. Ako ogromna većina građana želi da napreduje ka EU, onda to treba da bude prioritet za vladu ali onda opozicija treba to da podržava”, rekao je Lajčak.

On je dodao da uvijek ima političke borbe, kao i pitanja oko kojih ima nesaglasja, ističići da to ne bi trebalo da bude oko ključnih pitanja.

Kako je poručio, arena za političku bitku treblo bi da bude parlament, a ne ulica.

“Poslanici su dobili svoj demokratski mandat od birača i oni treba da ga koriste u Skupštini. Jedan od problema od kojih je Crna Gora patila zadnjih nekoliko godina je nedostatak unutrašnjeg dijaloga i prenošenje ili iznošenje dijaloga iz Skupštine na ulicu”, rekao je Lajčak.

On je istakao da je u interesu države da njeni partneri vide kako oko tih pitanja nema neslaganja.

Na pitanje da li smatra da je Crna Gora na dobrom putu da to postigne, on je kazao da, koliko je upoznat, postojeća Vlada je formirana na osjećaju da Crna Gora gubi vrijeme da ne napreduje na evropskom putu.

On je naveo da je postojeća Vlada je stavila u svoje programske dokumente upravo ubrzanje evropskog puta.

“To je naravno pozitivna poruka koja je dobro prihvaćena u Briselu i državama članicama. Meni samo ostaje da poželim novoj Vladi da uspije u tome i da ostvari ono što je postavila kao svoj cilj. To je u interesu svih građana ove zemlje”, zaključio je Lajčak.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije