POLITIKA
SPECIJALNI PREDSTAVNIK ZA ZAPADNI BALKAN PORUČIO
Lajčak: Crna Gora ne treba da bude nervozna zbog Makronove izjave, EU od rata u Ukrajini otvorenija za proširenje
Lajčak je kazao da se izjava francuskog predsjednika da države, koje nijesu članice EU, treba da se ujedine u okviru nove političke organizacije, ne odnosi na Crnu Goru
Evropska unija (UE) je od početka rata u Ukrajini, otvorenija za proces proširenja, kazao je specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak dodajući da bi Crna Gora mogla i trebala da iskoristi taj poltički trenutak.
Lajčak je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da se izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona da države, koje nijesu članice EU, treba da se ujedine u okviru nove političke organizacije, ne odnosi na Crnu Goru.
„Makron je dao načelnu izjavu on bi trebalo da se izjasni na Evropskom samitu u Briselu, ali već je iz onoga što je on rekao jasno da to nije alternativa proširenju”, rekao je Lajčak.
On je objasnio da je riječ o dopuni procesa proširenja i predlogu za zemlje koje nemaju evropsku perspektivu.
“Sigurno ne treba zemlje Zapadnog Balkana da su nervozne zbog tog predloga i apsolutno Crna Gora ne treba da bude nervozna zbog tog predloga. Vi imate svoju evropsku perspektivu, obećanje punoporavnog članstva i to se ne mijenja”, naveo je Lajčak.
On je dodao da je fer da EU razmišlja o definisanju kontakata sa državama koje nemaju evropsku perspektivu ali imaju težnje prema Uniji.
“Kako da ih dovedemo u naš politički, pravni i ekonomski prostor. Zato mislim da to mišljenje ide u tom pravcu, ali još jednom da ponovim, Crna Gora ima jasnu trajektoriju koja se završava punim članstvom i taj proces je u vašim rukama”, naveo je Lajčak.
On je kazao da su njegova očekivanja od 43. Vlade Crne Gore velika, ali istovremeno vrlo jednostavna.
“Očekujem da će Crna Gora nastaviti na svom evropskom putu jer jeste najnaprednija država od svih država Zapadnog Balkana, otvorili ste sva poglavlja. Međutim, taj proces se nekako zaustavio. Za zadnje dvije godine nije bilo nikakvog napretka”, kazao je Lajčak.
Kako je podsjetio, Crna Gora je otvorila zadnje poglavlje u junu 2020.
“Kad sam dolazio prošle godine, ja sam rekao kakav je osjećaj u Briselu, da je Crna Gora nestala. Prethodna Vlada je imala dobre namjere i dobre dokumente ali nije bilo akcije. Crna Gora se nije vidjela ni osjećala u Briselu”, rekao je Lajčak.
On je kazao da se članstvo u EU ne dobija po inerciji.
“Ako vidite koliki napredak je Albanija uradila, koliko se bore Sjeverna Makedonija i Srbija, a Crna Gora kao da je bila stava da je prva i da će zauvjek biti prva. Sada mora to izgubljeno vrijeme da se nadoknadi”, naveo je Lajčak.
On je rekao da nije nikakva tajna šta je potrebno na evropskom putu države, podsjećajući na neophodnost ekonomskih reformi, reformi u pravosuđu, borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, ali i imenovanja u pravosuđu.
“Imamo dobro vrijeme za to, kad je EU, više nego prije početka rata u Ukrajini, spremna da taj proces napreduje i Crna Gora bi mogla i trebala da iskoristi taj poltički trenutak”, rekao je Lajčak.
Kako je ocijenio, rat u Ukrajini jasno je pokazao da Zapadni Balkan ne može da ostane u političkom međuprostoru.
Prema riječima Lajčaka, rat je pokazao i da je proširenje Unije ipak tehnički, a ne politički proces, odnosno da je baziran na zajedničkim vrijednostima.
“U tom smislu, činjenica da je Crna Gora zemlja koja ima sto odsto usklađivanje sa stavovima EU po spoljnoj politici je jako bitno. I više nego ikada se u EU razgovara o tome da države, koje imaju rezultat zajedničkog usklađivanja, treba da još budu nagrađene”, kazao je Lajčak.
On je naveo da to otvara povoljni trenutak za države Zapadnog Balkana, ističući da se proširenje neće dogoditi samo po sebi.
“Ja bih rekao da su vrata otvorena, šire nego što su bila zadnjih nekoliko godina, ali svi treba da uradite svoj posao. Taj proces neće ići po inerciji i neće ga Ukrajina gurati. To treba da bude apsolutno jasno”, istakao je Lajčak.
On je ocijenio da je Crna Gora zauzela čvrst i jasan stav po pitanju odnosa sa Rusijom i EU.
“Čak bih rekao vrlo pametan stav jer, nije to bio neprijateljski ali jeste izričito određen. Pokazali ste da je vaš prioritet NATO i članstvo u EU, ali to ne znači da je Crna Gora zatvorena za turiste iz Rusije”, rekao je Lajčak.
On je dodao da se proces proširenja gleda kroz optiku rata u Ukrajini, navodeći da mnogo država članica to stavlja kao glavni kriterijum.
“Crna Gora šalje signale da je stvarno sto odsto usmjerena prema proširenju i da to nema alternativu i u riječima i na djelu”, kazao je Lajčak.
On je poručio da će se EU potrudi da pomogne sa svim problemima sa kojima se država suočava, dodajući da Unija doživljava region Balkana kao dio evropske porodice.
Lajčak je podsjetio da je Crna Gora, uz Srbiju, jedina država regiona u procesu pregovora, kao i da je jedina otvorila sva pregovaračka poglavlja.
“Nema nijedne zemlje regiona koja je ispred Crne Gore. Međutim, kao što sam kazao, Crna Gora je izgubila tu dinamiku i više se bavila sama sobom nego svojim evropskim putem, iako je to nešto što većina vaših građana želi da postane realno”, naveo je Lajčak.
Prema riječima Lajčaka, to treba da bude jasan prioritet za svaku vladu.
“Vrijeme je bilo izgubljeno i sada treba da se nadoknadi, ali i da se iskoristi politički trenutak da se EU više otvori prema tom procesu jer shvatamo da je nemoguće da ovaj prostor ostavimo u nekom političkom vakumu”, rekao je Lajčak.
On je ponovio da su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala dio poglavlja o vladavini prava, koje je jako bitna stranim investitorima.
“Oni koji donose kapital, ekonomski napredak moraju da imaju garanciju da je njihova imovina zaštićena. Ta pitanja su stvarno vezana za ekonomski napredak zemlje. Isto tako, imenovanja za koja nije bilo većine u Skupštini su jako potrebna, jer su postala formalni uslov za zatvaranje poglavlja 23 i 24”, naveo je Lajčak.
On je dodao da je potrebno da se donose ekonomske reforme i da se ekonomska i socijalna strategija zemlje prilagodi prioritetima EU.
“Što je prije svega velika prednost koja se daje zaštiti životne sredine, zelena ekonomija i slično. I to je bitno, ako se vaši nacionalni prioriteti usklade sa ekonomskim, onda možete da dobijete značajno više finansijskih sredstava”, rekao je Lajčak.
On je, na pitanje kako komentariše hapšenja u vrhu crnogorskog sudstva i pravosuđa, naveo da ne može i da nema namjeru da komentariše postojeće tekuće slučajeve.
“Mislim da je jako bitno da se vidi i da građani vaše zemlje imaju osjećaj da niko nije izvan zakona. Sa druge strane, jako je bitno da je pravosuđe nezavisno od politike. Zakon i pravosuđe ne smiju da se koriste u političke svrhe”, naveo je Lajčak.
Upitan da li vjeruje da će doći do pokretanja šireg dijaloga u Crnoj Gori i koliko je on važan u ovom trenutku, Lajčak je kazao da je dijalog uvijek potreban.
“Naravno svaka vlada treba da objašnjava svojim građanima šta radi, ako se donose reforme, one su na početku bolne, ali su bolne da bi donijele bolje rezultate koje su na dobrobit svih”, rekao je Lajčak.
On je dodao da je potreban je dijalog između svih političkih snaga u državi, dodajući da i vlada i opozicija imaju odgovornost.
“Ne može da se mijenja odnos prema ključnim interesima zemlje u zavisnosti od toga da li ste u vladi ili opoziciji. Ako ogromna većina građana želi da napreduje ka EU, onda to treba da bude prioritet za vladu ali onda opozicija treba to da podržava”, rekao je Lajčak.
On je dodao da uvijek ima političke borbe, kao i pitanja oko kojih ima nesaglasja, ističići da to ne bi trebalo da bude oko ključnih pitanja.
Kako je poručio, arena za političku bitku treblo bi da bude parlament, a ne ulica.
“Poslanici su dobili svoj demokratski mandat od birača i oni treba da ga koriste u Skupštini. Jedan od problema od kojih je Crna Gora patila zadnjih nekoliko godina je nedostatak unutrašnjeg dijaloga i prenošenje ili iznošenje dijaloga iz Skupštine na ulicu”, rekao je Lajčak.
On je istakao da je u interesu države da njeni partneri vide kako oko tih pitanja nema neslaganja.
Na pitanje da li smatra da je Crna Gora na dobrom putu da to postigne, on je kazao da, koliko je upoznat, postojeća Vlada je formirana na osjećaju da Crna Gora gubi vrijeme da ne napreduje na evropskom putu.
On je naveo da je postojeća Vlada je stavila u svoje programske dokumente upravo ubrzanje evropskog puta.
“To je naravno pozitivna poruka koja je dobro prihvaćena u Briselu i državama članicama. Meni samo ostaje da poželim novoj Vladi da uspije u tome i da ostvari ono što je postavila kao svoj cilj. To je u interesu svih građana ove zemlje”, zaključio je Lajčak.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”
Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
POLITIKA
DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu
„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a
Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.
„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.
Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.
„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.
„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
Španija je prvak svijeta
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
EKONOMIJA3 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA3 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
SPORT4 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
POLITIKA1 дан ranijeNovi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević