Connect with us

BALKAN I SVIJET

PREDSJEDNIK BELORUSIJE

Lukašenko: Rusija je nama bratska zemlja, nećemo dozvoliti da se oživi nacizam kao oružje Zapada

„Mi smo jedina zemlja koja podržava Ruse, a koliko je država na drugoj strani, skoro pedeset, koji se faktički bore protiv Rusije u Ukrajini“, kazao je on

Predsjednici Rusije i Belorusije, Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Minsk i Moskva neće dozvoliti da se oživi nacizam kao oružje kolektivnog Zapada usmjereno protiv slovenskog svijeta, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

On je poručio da je Minsk uvijek podržavao i podržavaće Rusiju.

„Danas nam prigovaraju što smo jedina zemlja na svijetu koja podržava Rusiju u njenoj borbi protiv nacizma. Podržavali smo i podržavaćemo Rusiju“, istakao je Lukašenko na ceremoniji polaganja vijenaca na memorijalnom kompleksu „Kurgan slave“ kod Minska.

On je naveo da su tvrdnje o Minsku u vezi sa tim smiješne, tužne i žalosne.

„Rusija je nama bratska država, to je najbliža zemlja u kojoj žive naša braća i braća i sestre. Tragedija Bjelorusa je što su se danas sukobila dva bratska naroda – Rusi i Ukrajinci. To je naša tragedija, ali mi uvijek govorimo da je istina jača. A istina je danas na strani bratske Rusije. Mi smo jedina zemlja koja podržava Ruse u ovoj borbi. A koliko je država na onoj strani, skoro pedeset, koji se faktički bore protiv Rusije u Ukrajini“, dodao je predsjednik Bjelorusije.

Prema njegovim riječima, Bjelorusija ima najbliži savez sa Ruskom Federacijom, „sa kojom grade moćnu Saveznu državu“.

„Zar nisu znali da smo mi odavno stvorili jedinstvenu grupu Oružanih snaga u Savezu Bjelorusije i Rusije, faktički jedinstvenu vojsku? Pa zašto nam danas prigovarate? Bili smo i bićemo zajedno sa bratskom Rusijom. Naše učešće u specijalnoj operaciji odavno sam odredio, prvog dana početka specijalne operacije, kada sam rekao da nećemo nikome dozvoliti da puca u leđa Rusima. I zauzeli smo odbranu od Brestske tvrđave duž južne granice da bismo spriječili taj udarac u leđa Rusima od strane NATO trupa. Oni to ne mogu da nam oproste“, poručio je Lukašenko.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

BALKAN I SVIJET

Teška nesreća u Hrvatskoj: Autobus sletio sa puta, 11 mrtvih, 25 povrijeđenih

Saobraćajna nesreća se dogodila između mjesta Jarek Bisaški i Podvorec

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

U saobraćajnoj nesreći koja se jutros dogodila na auto-putu A4 u pravcu Zagreba, prema prvim informacijama, poginulo je 11 osoba, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hrvatske. Index.hr prenosi da je njih 25 povrijeđeno.

Nesreća se dogodila jutros oko pet sati i 40 minuta, između mjesta Jarek Bisaški i Podvorec, nakon što je s puta sletio autobus poljskih registarskih oznaka.

„Teška saobraćajna nesreća na A4 kod Brezničkog Huma. U slijetanju autobusa poljskih registarskih oznaka, prema prvim informacijama s terena, poginulo je 11 osoba, a nekoliko je povrijeđeno“, naveli su iz MUP-a Hrvatske na Tviteru.

Na terenu je uz službenike policije angažovano više ekipa Hitne pomoći i vatrogasaca.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

NATO će pojačati isporuke naoružanja Ukrajini, Soltenberg: Nećemo dozvoliti da Rusija pobijedi

„Ako predsjednik Putin čak pomisli da nekoj članici NATO-a uradi nešto slično onome što je radio Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, čitav NATO će se odmah uključiti“, rekao je šef NATO alijanse

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Članice NATO-a blisko sarađuju sa vojnim kompanijama kako bi osigurale da Ukrajina dobije više zaliha naoružanja i opreme i bila spremna za dugotrajni rat sa Rusijom, izjavio je juče generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

„Pružamo puno podrške, ali moramo učiniti još više i biti spremni na duge staze“, rekao je Stoltenberg u intervjuu Rojtersu.

„Zbog toga smo sada u bliskom kontaktu i blisko sarađujemo sa vojnom industrijom kako bismo proizveli više i isporučili više različitih vrsta municije, oružja i kapaciteta“, rekao je šef alijanse.

SAD i druge zapadne zemlje su posljednjih mjeseci počele da isporučuju Ukrajini naprednije sisteme konvencionalnog naoružanja, uključujući artiljerijske raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS) koji omogućavaju duži domet i veću preciznost.

Stoltenberg je odvojeno, u govoru u Norveškoj pred lokalnim aktivistima Laburističke stranke, juče rekao da je ruska invazija na Ukrajinu, koju Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom“, stvorila najopasniji trenutak za Evropu od Drugog svjetskog rata i da se Rusiji ne može dozvoliti da pobijedi.

„U našem je interesu da ta vrsta agresivne politike ne uspije“, rekao je Stoltenberg.

On je takođe optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se upustio u „nepromišljenu i opasnu“ retoriku u vezi sa potencijalnom upotrebom nuklearnog oružja.

Članice NATO nisu direktno uključene u rat, ali NATO aktivno učestvuju u koordinisanju odgovora Zapada na invaziju.

Stoltenberg je ponovio svoj stav da će se rat vjerovatno završiti tek nakon pregovora.

„Znamo da se većina ratova završava za pregovaračkim stolom. Takođe znamo da će ishod tih pregovora u potpunosti zavisiti od snage na bojnom polju“, rekao je on Rojtersu.

Šef NATO-a je istakao da nije na njemu da govori Ukrajini kakvi bi tačno trebalo da budu ti uslovi.

„Na meni i NATO-u je da ih podržimo da ojačaju poziciju, tako da povećamo vjerovatnoću prihvatljivog rješenja“, rekao je Stoltenberg, koji je slične komentare dao u junu.

Usred straha među nekim političarima na Zapadu da bi se ambicije Rusije mogle proširiti i izvan Ukrajine, Stoltenberg je upozorio Putina da će odgovor zapadnog vojnog saveza na takav potez biti silovit.

„Ako predsjednik Putin čak pomisli da nekoj članici NATO-a uradi nešto slično onome što je radio Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, čitav NATO će se odmah uključiti“, rekao je Stoltenberg.

Rat je podstakao Finsku i Švedsku da traže članstvo u vojnom savezu, a taj zahtjev su do sada ratifikovale 23 od 30 država članica, uključujući SAD.

„Ovo je najbrži pristupni protokol u modernoj istoriji NATO-a. Očekujem da će i ostalih sedam preostalih saveznika učiniti isto“, rekao je Stoltenberg.

On je dodao da će o zahtjevu Turske za izručenjem osumnjičenih za terorizam iz Švedske i Finske morati da odluče sudovi u te dvije države.

„U Finskoj i Švedskoj se primjenjuje vladavina prava“, rekao je Stoltenberg.

Rusija, koja ima dugačku granicu sa Finskom, više puta je upozorila dvije nordijske države da se ne pridružuju NATO-u.

Ukrajinske snage pod pritiskom na istoku

Ukrajina je juče saopštila da je bila prinuđena da ustupi dio teritorije na istoku zemlje zbog ruske ofanzive.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ove nedjelje opisao kao „pakao“ pritisak sa kojim su njegove snage suočene u Donbasu. On je govorio o žestokim sukobima oko grada Avdijevka i utvrđenog sela Piski, gdje je Kijev priznao „djelimični uspjeh“ Rusa posljednjih dana.

Rojters piše da je Ukrajina posljednjih osam godina utvrđivala odbrambene položaje u selu Piski, koje smatra tampon zonom protiv proruskih snaga koje kontrolišu grad Donjeck oko 10 kilometara jugoistočno.

General Aleksij Gromov rekao je na konferenciji za novinare da su ukrajinske snage ponovo zauzele dva sela oko istočnog grada Slavjansk, ali da su potisnute nazad u predgrađe Avdijevke nakon što su bile prisiljene da napuste rudnik uglja koji se smatra ključnom odbrambenom pozicijom.

Rusko ministarstvo odbrane je potvrdilo ofanzivu svojih snaga i saopštilo da su zadale velike gubitke Ukrajincima oko Avdijevke i još dvije lokacije u Donjeckoj oblasti, primoravajući ukrajinske mehanizovane pješadijske jedinice da se povuku.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Uprkos upozorenjima Kine: Avion predsjednice američkog Kongresa sletio na Tajvan

Nensi Pelosi je po slijetanju kazala da je „posvećenost SAD demokratskom Tajvanu važnija nego ikada“

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi, uprkos upozorenjima iz Kine koja je po pisanju svjetskih medija navodno podigla borbene avione, doputovala je na Tajvan.

Visoka funkcionerka Bajdenove administracije otpočela je posjetu za koju ju je Peking upozorio „da ne treba da ide“, rekavši da će to potkopati kinesko-američke odnose.

Pelosi je na turneji po Aziji koja uključuje najavljene posjete Singapuru, Maleziji, Južnoj Koreji i Japanu.

Ona se ovim povodom oglasila i na Twitteru.

„Posjeta naše delegacije Tajvanu odaje počast nepokolebljivoj posvećenosti Amerike da podržavajući živu demokratiju Tajvana“, poručila je Pelosi.

Ona je po slijetanju kazala da je „posvećenost SAD demokratskom Tajvanu važnija nego ikada“.

„Posjeta naše kongresne delegacije Tajvanu odaje počast nepokolebljivoj posvećenosti Amerike podršci živahnoj tajvanskoj demokratiji“, rekla je Pelosi u izjavi ubrzo nakon slijetanja.

„Solidarnost Amerike sa 23 miliona ljudi na Tajvanu danas je važnija nego ikada, jer se svijet suočava sa izborom između autokratije i demokratije“, kazala je ona.

Agencija Rojters, objavila je da će Pelosi u srijedu razgovarati sa predsjednicom Tajvana Caj Ing-Ven, kao i da će posjeti tajvanski parlament.

Iz Kabineta predsjednice Tajvana, potvrđen je za srijedu sastanak sa predsjednicom Predstavničkog doma američkog Kongresa.

Dopisnik „Politico“ Stjuart Lau objavio je da je Kina, nakon slijetanje Pelosi u Tajpei, najavila vojne vježbe oko Tajvana između četvrtka i nedjelje, zahtijevajući da brodovi i letovi izbjegavaju navedene oblasti.

Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova rekao je ranije ove nedjelje da bi svaka posjeta Pelosi bila „grubo miješanje u unutrašnje stvari Kine“ i upozorio da „Narodnooslobodilačka armija Kine nikada neće sjedjeti skrštenih ruku“.

Tajvansko ministarstvo odbrane saopštilo je da su izvještaji kineskih državnih medija o kineskim borbenim avionima Su-35 koji prelaze osjetljivi Tajvanski moreuz koji odvaja ostrvo od Kine lažni.

Ministarstvo je u saopštenju navelo da je u potpunosti razumjelo aktivnosti u blizini Tajvana i da će na odgovarajući način poslati snage kao reakciju na „neprijateljske prijetnje“.

Pelosi je bila u avionu američkog vazduhoplovstva koji je danas sletio na Tajvan nakon što je poletio iz Malezije i krenuo produženom rutom koja je zaobišla Južno kinesko more.

Avion je napustio glavni grad Malezije Kuala Lumpur u 15.42 časova i odletio na istok prema Borneu na ruti koja je zaobilazila Južno kinesko more.

Od prošle sedmice, Narodnooslobodilačka armija Kine izvela je različite vježbe, uključujući vježbe bojeve vatre, u Južnom kineskom moru, Žutom moru i Bohajskom moru, u znak kineske vojne moći.

Do posjete Pelosijeve Tajvanu, koja je druga u redu sukcesije na mjestu predsjednika SAD i dugogodišnji kritičar Kine, došlo bi usred pogoršanja veza između Vašingtona i Pekinga.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije