VIJESTI
EU, SAD I POLITIKA
Mađarski premijer Viktor Orban jedini od lidera EU kritikuje Zelenskog i uvođenje sankcija Rusiji
Jedini je među liderima Evropske unije koji je 2016. podržao ulazak Donalda Trampa u Bijelu kuću

Mađarski premijer Viktor Orban možda je otuđio susjede iz Evropske unije, koji ga optužuju za podrivanje demokratije, ali je zato ove nedelje toplo dočekan hiljadama kilometara od kuće na konzervativnoj konferenciji u Teksasu.
Kako se razvila ova neočekivana ljubavna priča?
„On je istinski gladan znanja“, kaže Žuža Hegediš za prijatelja Viktora Orbana.
„Dakle, pored činjenice da smo se mnogo smijali… Nije ga samo zanimalo ono što imam da kažem, već je i zaista želio da razumije.“
Bilo je to 2002., kad su se njih dvoje prvi put sreli u njenoj bujnoj bašti u budimpeštanskoj luksuznoj stambenoj četvrti Pašaret – Pašina livada, nazvanoj po poslednjem turskom vladaru grada.
Ta strast prema učenju prati Orbana do današnjih dana – on čita sve, ukrašava svaki govor mislima i citatima iz svetske književnosti, i obožava da prima slavne pisce i intelektualce u kabinetu u bivšem samostanu koji se nadvija nad Dunavom.
U skorije vrijeme govorio je strastveno o „propasti Zapada“, što je stav koji dijeli sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, između ostalih.
Jedini je među liderima Evropske unije koji je 2016. podržao ulazak Donalda Trampa u Belu kuću.
Jedini je među liderima EU koji uporno kritikuje ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog.
I jedini je među liderima EU koji kritikuje sankcije za ruski gas i naftu kao nešto što čini više štete EU nego Rusiji.

Iako je Mađarska članica NATO od 1999, njegova vlada odbija da šalje oružje u Ukrajinu ili da dozvoli da pošiljka oružja iz drugih zemalja prelazi preko njene teritorije.
Ali njegova najnovija kontroverza tiče se jednog mnogo starijeg argumenta – rase.
„Postoji svijet u kom se evropski narodi mešaju sa onima koji stižu izvan Evrope. To je svet miješanih rasa“, rekao je on u julu na godišnjem skupu desetine hiljada poklonika u Bajile Tušnadu u Rumuniji.
„A onda postoji i naš svijet, gdje se ljudi iz Evrope miješaju jedni sa drugima… a u Panonskoj niziji mi nismo miješanih rasa: mi smo prosto mješavina naroda koji žive u našoj vlastitoj evropskoj domovini.“
Dva dana kasnije, Žuža Hegediš je javno osudila Orbanove opaske kao „čisti nacistički tekst, dostojan Jozefa Gebelsa“ – šefa Hitlerove propagande.
Ona je dala ostavku na mjesto njegove savetnice za socijalnu inkluziju i uslijedila je razmena oštrih pisama.
On je tvrdio da su njegove izjave pogrešno protumačene.

BBC
Priča o dvadesetogodišnjem prijateljstvu između mršave, jevrejske, ljevičarske sociološkinje koja pali cigaretu za cigaretom i desničarskog lidera Mađarske koji obožava svinjetinu otkriva dosta toga o Orbanovom načinu razmišljanja, njegovom uspjehu i činima koje baca na poklonike – od Teksasa do Torina.
A to bi moglo da sadrži i klice njegovog pada.
Ključ za razumijevanje Orbana i njegove stranke Fides, objašnjava Hegediš, „jeste da su oni došli sa dna“.
Orban je odrastao u tipičnoj ruralnoj porodici iz komunističkog doba u selima Felčut i Alčutdoboz, južno od mađarske prestonice.
Odgojili su ga uglavnom deda i baka, a njegov nastavnik fiskulture bio je prvi koji je prepoznao njegov fudbalski talenat i odveo ga do obližnjeg Sekešfehervara da mu kupi prve kopačke.

Političara Orbana i sociološkinju Hegediš spojilo je zajedničko zanimanje za siromašne i obespravljene u Mađarskoj.
Njegova ambicija bila je da se vrati na vlast i zadrži se tamo, a za to su mu bili potrebni glasovi iz ruralnih oblasti, gdje još živi ogromna većina Mađara.
Ona je bila zaprepašćena kad je saznala da četvrtina mađarskog stanovništva živi u dubokom siromaštvu i bila je spremna da podrži lidera koji nije samo jak na riječima već i na djelima.
Kakav samo tim oni mogli da budu, shvatili su.
Otkako se on vratio na vlast 2010, stopa nezaposlenosti u Mađarskoj pala je sa 11 na četiri odsto.
Brakovi su se udvostručili, a razvodi i abortusi su pali na rekordno nizak nivo.
Stopa nataliteta je skočila za četvrtinu.
U aprilu ove godine, Orban je osvojio četvrti uzastopni mandat.
Svako naselje sa stanovništvom koje broji manje od 10.000 ljudi glasalo je za Fides.
Izbore su kritičari doživeli kao slobodne, ali ne i fer – njegova stranka i njegove poruke dominirale su medijima.
On je odbio da učestvuje u debati sa opozicionim kandidatom koji je dobio samo pet minuta prostora na državnoj televiziji.
„Posjeduje neverovatan talenat da prepozna politički vakuum i da ga zauzme“, kaže Hegediš.
Prva mađarska post-komunistička stranka, Mađarski demokratski forum, raspala se 1994.
A Viktor Orban je preobratio malu, izrazito liberalnu stranku, u glavnu mađarsku konzervativnu silu, taman na vrijeme da pobijedi na izborima 1998.

Izgubio je izbore, na svoje veliko zaprepašćenje, 2002. godine, a onda je minuciozno obnovio stranku, sa korijenom u selima i provincijskim gradovima, i ponovo trijumfovao 2010.
Orban od tada vlada Mađarskom, gotovo očinskom rukom.
Šta ona, dakle, misli, gde je on tačno zastranio – pitam njegovu bivši koleginicu.
„Što su duže ostajali na vlasti, to su se više udaljavali od običnih ljudi“, kaže ona.
Poslednjih četiri-pet godina, on nije zalazio toliko među narod.
Glavno obeležje njegovih godina na vlasti bio je trajni sukob sa Evropskom unijom, kojoj se Mađarska pridružila 2004.
On obožava da drži govore protiv „briselskih birokrata“, baš kao što Donald Tramp uživa da provocira američke liberale.
Ali Hegediš smatra da je njega zanela njegova vlastita retorika.
Ona za to krivi bivšeg američkog savetnika za izborne kampanje Artura Finkelstina, koji je nekada bio republikanski analitičar.
„Pravu štetu u Mađarskoj napravilo je Finkelistinovo rezonovanje.“
On bi našao temu oko koje je zemlja podeljena u dve zaraćena tabora, kaže Hegediš, a onda bi većina stanovništva morala da glasa za najteži stav.
Prema njenom mišljenju, ovaj polarizujući način vladavine i dalje je od ključne važnosti za Organov način razmišljanja, uprkos Finkelstinovoj smrti 2017.
Ona poredi njegov govor o mešovitoj rasi sa držanjem upaljene šibice na buretom baruta.
I dok predstojeća ekonomska kriza počinje sve više da se oseća u Mađarskoj, ona se plaši da će, nadahnuti premijerovim rečima, „očajni ljudi početi da linčuju druge – i sasvim je svejedno koga. Jer tada će biti kasno da se to zaustavi.“

A da li ona misli da je Viktor Orban razumeo njeno upozorenje?
Njen odgovor je veoma tih, jedno ne suviše ubedljivo: „Da“.
Ona ga opisuje kao čoveka koji preuzima punu odgovornost za sve njegove odluke, ali koga lako mogu da zavedu oni u njegovom najužem krugu – iz kog se ona sada povukla.
„Ko god da ga je savetovao u vezi sa tim govorom imao je na umu da mi sada treba da probudimo veliku mržnju. A to, naravno, nisu rekli Orbanu.
„A iz mog vlastitog iskustva, i mojih roditelja tokom Holokausta, mogu ovo da kažem: ako pustimo duha iz boce, nećemo više moći da ga vratimo.“
Američki republikanci „otkrili“ su Orbana tek 2021, uprkos ranijim kontaktima sa Trampovom Belom kućom i saradnjom sa bivšim Trampovim savetnikom Stivom Benonom 2019.
Voditelj sa Foks Njuza Taker Karlson posetio je Budimpeštu pre godinu dana i svake noći vodio emisiju sa krova hotela koji se nadvija nad gradom.
„Od skoro 200 različitih zemalja na planeti Zemlji“, rekao je on gledaocima, „u samo jednoj od njih izabrani lider se javno deklariše kao zapadnjački konzervativac. Njegovo ime je Viktor Orban.“
Narednog dana, Karlsonov intervju sa Orbanom bio je prigodno ilustrovan snimcima sa njihovog zajedničkog leta helikopterom duž anti-migrantske ograde koju je Orban podigao duž mađarske južne granice sa Srbijom.
Orbanove anti-imigrantske, pro-porodične, pro-suverenitetske poruke omilile su ga američkim konzervativcima.
Za Orbana, putovanje do Teksasa pruža mu priliku da obnovi prijateljstvo sa Donaldom Trampom i drugim vodećim američkim republikancima i, iznad svega, da se predstavi na svetskoj sceni kao zagovornik nacionalnog suvereniteta, državnik koga treba shvatiti ozbiljno.
On se očigledno nada da će ojačati poziciju u Evropi u kojoj se oseća sve izolovanije od početka ruske invazije Ukrajine.
Šta je CPAC?
– Konferencija konzervativne političke akcije (CPAC) godišnji je događaj kom prisustvuju aktivisti i političari
– Među ranijim govornicima bili su predsednik Ronald Regan, predsednik Džordž Buš mlađi i predsednik Tramp
– Ove godine održava se u Teksasu, a gostuju Tramp, voditelj Foks Njuza Šon Heniti i senator Ted Kruz, plus još desetak slavnih ličnosti.
Ali on će morati i da hoda po diplomatskoj žici.
U govoru u Bajile Tušnadu, upozorio je publiku da je razlog zbog kog američka vlada toliko želi da prekine snabdevanje Evrope ruskim gasom taj što želi da Evropi proda vlastiti gas iz škriljaca.
„Amerikanci mogu da nametnu njihovu volju zato što ne zavise od tuđih energenata; oni mogu da vrše neprijateljski pritisak zato što kontrolišu finansijske mreže… … radi sprovođenja politike sankcija; a mogu i da vrše prijateljski pritisak, što znači da mogu da nagovore saveznike da kupuju od njih.“
Nekoliko dana pošto je izbio rat rečima između Hegediš i Orbana, najveći mađarski fudbalski tim Ferencvaroš ubedljivo je potukao starog rivala Slovan Bratislavu 4:1 u kvalifikacijama za Ligu šampiona.
Usred nacionalne euforije koja prati Orbanov omiljeni sport, malo njih je zastalo da razmisli o upadljivoj kontradiktornosti između njegovog govora i pobednika te utakmice.

Od 12 igrača na terenu te letnje večeri, šestorica su bili Afrikanci, jedan Holanđanin, jedan musliman iz Bosne i Hercegovine, dva Norvežanina i dva Mađara.
Tri gola dala su afrički igrači.
Neobična realnost Orbanove Mađarske je da se u njoj nastanjuje sve više ljudi iz Kine, Afrike, Rusije i Ukrajine, baš kao i Evropske Unije.
Kao vatreni fudbalski navijač, Orban to vrlo dobro zna.
Između 2013. i 2017, 18.000 kineskih građana platilo je po 300.000 dolara za mađarsko državljanstvo – u programu izdavanja boravišne dozvole koji je uvela vlada.
Postoje i velikodušni programi stipendija za strane studente, koje koriste osobe iz svih krajeva svijeta.
Mnogi od tih studenata ostaju tu da žive, ako su u prilici.
Ali to nije poruka koju on dijeli sa svojim pristalicama.
Ispred njegovog šatora, Mađari se „miješaju“ više nego ikad.
(BBC na srpskom)
HRONIKA
Berane: Jedna osoba podlegla povredama nakon udesa
“Vozač automobila je priveden”, kazali su iz policije

Osamdesetšestogodišnji B.B. podlegao je povredama zadobijenim u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 9 sati u Beranama, saopšteno je CdM-u iz policije.
Nesreća se dogodila kada je došlo do kontakta automobila i bicikla.
B.B. koji je upravljao biciklom je ukazana medicinska pomoć, ali je i pored napora ljekara podlegao povredama juče oko 17 časova.
“Vozač automobila je priveden”, kazali su iz policije.
Istraga je u toku.
HRONIKA
Podgorica: U pucnjavi u teretani ranjen Dejan Radević
Iz policije su kazali da je Radević prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći i da nije životno ugrožen

Večeras je oko došlo do upotrebe vatrenog oružja u teretani „Colosseum Gym“, u Ulici Seleme Maljević na Zabjelu u Podgorici, prilikom kojeg je Dejan Radević (49) zadobio povredu u predjelu noge, saopštila je Uprava policije, prenoe Vijesti.
„Prema do sada prikupljenim saznanjima, oštećenom licu D.R. je u teretani prišlo maskirano lice i iz vatrenog oružja ispalilo hitac u njegovom pravcu, kojom prilikom je oštećeni zadobio povredu u predjelu noge“, navodi se u saopštenju policije.
Iz policije su kazali da je Radević prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći i da nije životno ugrožen.
„Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica nalaze se na licu mjesta i preduzimaju mjere i radnje na rasvjetljavanju svih okolnosti ovog događaja o čemu će javnost biti blagovremeno i fazno obavještavana“, zaključuje se u saopštenju.
DRUŠTVO
Mugoša: Vakcine koje primaju djeca u Crnoj Gori kvalitetne, bezbjedne i djelotvorne
„Iza svake doze vakcine koju primi dijete u Crnoj Gori stoje godine istraživanja, stroge stručne i regulatorne provjerene i kontinuirano praćenje bezbjednosti“, kazala je direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED)

Vakcine spadaju među najstrože kontrolisane ljekove, a roditelji mogu biti sigurni da su one koje primaju djeca u Crnoj Gori kvalitetne, bezbjedne i djelotvorne, poručila je direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) Snežana Mugoša.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da vakcine prije nego što dođu do pacijenata prolaze rigoroznu kontrolu CInMED-a u pogledu kvaliteta, bezbjednosti i djelotvornosti, dok se njihova bezbjednost prati i nakon dobijanja dozvole za stavljanje u promet.
Mugoša je istakla da se u Crnoj Gori koriste dobro poznate vakcine proizvedene u Evropskoj uniji, a koje se primjenjuju u državama EU i regiona.
„Dodatno provjeravamo kvalitet svake pojedinačne serije vakcine koja se uvozi u Crnu Goru, kao i ispunjenost propisanih uslova za njihov transport i čuvanje od strane ovlašćenih veledrogerija, dok se bezbjednost vakcina kontinuirano prati sve dok su na tržištu“, rekla je Mugoša, prenosi Dan.
Kako je naglasila, iza svake doze vakcine koju primi dijete u Crnoj Gori stoje godine istraživanja, stroge stručne i regulatorne provjerene i kontinuirano praćenje bezbjednosti.
Ne moramo doživjeti epidemiju da bismo vjerovali nauci
Na pitanje kako je došlo do toga da se ljudi danas više plaše vakcina nego bolesti od kojih one štite, Mugoša je ocijenila da su vakcine postale žrtve sopstvenog uspjeha, jer današnje generacije više nijesu svakodnevno suočene sa bolestima koje su nekada odnosile živote i ostavljale teške posljedice.
Ljudi danas, kako je dodala, žive u svijetu koji su upravo vakcine učinile bezbjednijim.
„Bolesti nijesu nestale zato što smo prestali da ih se plašimo. Potisnute su zato što smo se protiv njih vakcinisali. Kada obuhvat vakcinacijom padne, otvaramo im prostor da se vrate“, upozorila je Mugoša.
Prema njenim riječima, ne moramo ponovo doživjeti epidemiju, niti gledati teško bolesnu djecu da bismo razumjeli vrijednost zaštite koju omogućava savremena medicina.
Mugoša je podsjetila da je, prema velikoj međunarodnoj studiji koju je spredvodila Svjetska zdravstvena organizacija, imunizacija protiv 14 bolesti u posljednjih 50 godina spasila najmanje 154 miliona života.
To je, kako je navela, više od osam hiljada života dnevno, odnosno oko šest svakog minuta, dok se 101 milion spašenih života odnosi na odojčad.
MMR vakcina ne izaziva autizam
Govoreći o tvrdnjama na društvenim mrežama o sastavu vakcina, Mugoša je kazala da njihov sastav nije tajna, već je naveden u zvanično odobrenoj dokumentaciji za svaki lijek i dostupan na internet stranici CInMED-a.
“Supstance koje ulaze u sastav vakcina imaju određenu ulogu, a njihova bezbjednost i količine u kojima se koriste pažljivo se procjenjuju prije nego što vakcina bude odobrena za primjenu kod ljudi”, kazala je Mugoša, prenosi Dan.
Kako je dodala, neke vakcine, na primjer, sadrže soli aluminijuma koje pojačavaju imunski odgovor.
“Koriste se decenijama, u strogo kontrolisanim količinama, a naučni dokazi jasno pokazuju da aluminijum iz vakcina ne izaziva autizam. Važno je naglasiti i da MMR vakcina, koja se najčešće neopravdano dovodi u vezu sa autizmom, ne sadrži ni aluminijum ni jedinjenja žive koja se u nekim vakcinama mogu koristiti kao konzervans”, navela je Mugoša.
Ona je istakla i da, kada je u pitanju sastav vakcine, ne treba posmatrati neku supstancu izdvojeno iz konteksta. “U farmakologiji nije važno samo koja je supstanca u pitanju, već i u kojoj količini se nalazi, čemu služi i kakvi su naučni dokazi o njenoj bezbjednosti”.
Mugoša je nedvosmisleno poručila da MMR vakcina ne izaziva autizam.
Kako je pojasnila, tvrdnja o povezanosti MMR vakcine i autizma potiče iz rada objavljenog 1998. godine na svega 12 djece, za koji je naknadno utvrđeno da sadrži falsifikovane podatke i ozbiljne metodološke i etičke nepravilnosti.
Rad je povučen, a njegov autor Andrew Wakefield izgubio je ljekarsku licencu.
„Nasuprot tom radu, u narednim decenijama sprovedena su brojna istraživanja na milionima djece u različitim zemljama i nijedno od tih kvalitetnih istraživanja nije potvrdilo da MMR vakcina izaziva autizam“, kazala je Mugoša.
Rizik od same bolesti mnogo je veći
Na pitanje zašto u uputstvu postoje neželjene reakcije ukoliko su vakcine bezbjedne, Mugoša je pojasnila da bezbjednost lijeka ne znači da ne postoji apsolutno nikakav rizik od neželjenih reakcija, već da je potrebno posmatrati veličinu tog rizika u odnosu na rizik bolesti od koje vakcina štiti.
Prema njenim riječima, neželjene reakcije nakon vakcinacije uglavnom su blage i prolazne, poput bola i crvenila na mjestu primjene, povišene temperature, malaksalosti ili blagog osipa, dok su ozbiljne reakcije veoma rijetke.
Kao primjer za odnos koristi i razlika navela je morbile.
Mugoša je ukazala na činjenicu da se kod morbila akutni encefalitis javlja kod približno jednog na hiljadu oboljelih, dok je rizik od encefalitisa nakon vakcine protiv morbila manji od jednog slučaja na milion primijenjenih doza.
„Govorimo o riziku koji je približno hiljadu puta veći nakon same bolesti nego nakon vakcinacije“, rekla je Mugoša.
Suština je, kako je naglasila, da se bira između veoma malog rizika koji nosi vakcinacija I neuporedivo većeg rizika koji nosi sama zarazna bolest.
Mugoša je istakla da zdravstveni problem koji se pojavi nakon vakcinacije ne znači automatski da ga je vakcina izazvala.
„Dogodilo se nakon vakcine nije isto što i dogodilo se zbog vakcine – rekla je Mugoša, navodeći da CInMED kroz sistem farmakovigilance prikuplja i stručno procjenjuje prijave sumnji na neželjene reakcije, prati bezbjednosne signale i razmjenjuje podatke na međunarodnom nivou.
Hiljade pregleda nijesu naučni dokaz
Na pitanje zašto ljudi ponekad više vjeruju objavi na društvenoj mreži nego ljekaru, naučniku ili regulatornoj instituciji, Mugoša je kazala da su društvene mreže omogućile svakome da iznosi tvrdnje bez obaveze da ih dokaže i često bez odgovornosti za njihove posljedice.
„Lično iskustvo nije isto što i naučni dokaz, niti je popularnost objave dokaz njene tačnosti. Hiljade pregleda ne mogu zamijeniti kvalitetno kliničko ili epidemiološko istraživanje“, istakla je Mugoša.
Ona je poručila roditeljima da ne treba slijepo da vjeruju, već da postavljaju pitanja, provjeravaju informacije i traže dokaze, ali i da obrate pažnju na to ko govori, kakvo znanje ima i na čemu zasniva svoje tvrdnje.
“Kada nam se pokvari automobil, idemo kod mehaničara. Kada osnivamo firmu, poreske propise ne provjeravamo u komentarima na društvenim mrežama, već pitamo nekoga ko se time profesionalno bavi. A kada je riječ o nečemu što nam je najdragocjenije, a to je zdravlje našeg djeteta, događa se da povjerenje poklonimo ljudima na internetu bez stručnog znanja i kompetencija, umjesto onima koji su se godinama školovali da brinu o našem zdravlju”, navela je Mugoša.
Mugoša je ukazala i na to da upravo zbog komercijalnih interesa farmaceutskih kompanija postoje nezavisne regulatorne institucije.
Kako je objasnila, lijek ne dobija dozvolu zato što proizvođač tvrdi da je dobar, već tek nakon što eksperti Instituta, na osnovu dokumentacije i naučnih podataka iz laboratorijskih, pretkliničkih i kliničkih ispitivanja, potvrde njegov kvalitet, bezbjednost i djelotvornost.
„Između komercijalnog interesa proizvođača i pacijenta stoji nezavisna stručna procjena eksperata Instituta, koja se sprovodi prema evropskim regulatornim standardima“, navela je Mugoša.
Vakcinacijom štitimo i druge
Roditeljima je preporučila da pouzdane informacije prije svega traže od izabranog pedijatra, dok su zvanični podaci o konkretnom lijeku ili vakcini dostupni u Bazi humanih ljekova CInMED-a.
Mugoša je poručila roditeljima koji se i dalje plaše vakcinacije da strah i dokaz nijesu isto.
„Ne treba da čekamo da se vrate morbili, difterija ili druge bolesti da bismo ponovo shvatili vrijednost vakcinacije“, rekla je Mugoša.
Ona je istakla da vakcinacijom roditelji ne štite samo svoje dijete, već i bebe koje su premale da budu vakcinisane, djecu koja zbog bolesti ili terapije ne mogu da prime određenu vakcinu, kao i osobe čiji imunski sistem ne može dovoljno da ih zaštiti.
„Vakcinacija je zato istovremeno čin zaštite sopstvenog djeteta i odgovornosti prema drugima. Zato vakcinišite svoje dijete prema kalendaru vakcinacije, a ako ste sa nekom vakcinom zakasnili – ne odlažite dalje, zaštitite ga čim prije“, zaključila je Mugoša.
HRONIKA3 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
HRONIKA2 дана ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen policajac zbog dostavljanja fotografija Milošu Medenici
DRUŠTVO2 дана ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
POLITIKA4 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića











