Connect with us

POLITIKA

LIDER NOVE SRPSKE DEMOKRATIJE

Mandić: Mojim imenovanjem za predsjednika Skupštine dokazali smo da Srbi mogu biti dio vlasti

„Prirodno je da srpski političar iz Crne Gore gradi najbolje moguće odnose sa Beogradom i Banjalukom, da političari iz Bošnjačke stranke grade najbolje odnose sa Sarajevom i Ankarom, da albanski političari grade najbolje odnose sa Tiranom, hrvatski sa Zagrebom, itd“

Mandić, Foto: Skupština

Očekuje se skora rekonstrukcija Vlade u kojoj će se nalaziti još predstavnika Srba u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD), Andrija Mandić.

On je u razgovoru za „Blic“ otkrio zašto drži trobojku u kabinetu, da li bi opet primio Milorada Dodika u posjetu i da li bi volio da vidi Bošnjake u Vladi sa Srbima.

Na pitanje da li su i koliko bolji odnosi između Srbije i Crne Gore danas nego u avgustu 2020. godine, Mandić odgovara da su danas neuporedivo bolji, posebno u periodu napada bivšeg režima na Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori. Vjeruje da će uskoro doći do prve zvanične posjete na nivou parlamenata dvije zemlje, te da će i na taj način biti osvjedočeno o kvalitetu odnosa.

„Prioritet je svakako bolji život građana Crne Gore i Srbije, a do toga možemo doći jedino kroz jačanje ekonomije. Postoji niz projekata koji je od obostranog interesa za naše dvije zemlje, prije svega izgradnja auto-puta Beograd–Bar, kao i rekonstrukcija željeznice na istoj relaciji. Uz ove velike infrastrukturne projekte, jačanje saradnje u energetskom sektoru i oblasti turizma je nešto što je takođe u vrhu prioriteta“, kaže Mandić.

Zastave u kabinetu

Govoreći o prašini koja se digla u vezi sa podizanjem trobojke u njegovom kabinetu, Mandić kaže da se uz državnu zastavu Crne Gore nalazi i istorijska zastava Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore, koja je zakonom zaštićena podjednako kao i današnja državna zastava.

„Priča oko trobojke koju forsiraju mediji bliski bivšem režimu je bespredmetna i zapravo je samo pokazatelj njihovog nesnalaženja u opozicionim klupama. U nedostatku odgovora na borbu sa organizovanim kriminalom u sopstvenim redovima, oni pokušavaju da sa brojnih afera koje se vezuju za njihovu partiju skrenu pažnju sa starom matricom o ugroženosti i nepoštovanju države. Trobojka, zajedno sa državnom zastavom predstavlja da se nova Crna Gora mora graditi na pomirenju i saradnji tradicionalne i moderne države“, objašnjava predsjednik Skupštine Crne Gore.

Na pitanje o posjeti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Crnoj Gori na Mandićev poziv, odgovara da je to dio politike izgradnje najbolje saradnje sa svim susjedima.

„Da li ima nešto prirodnije nego da srpski političar iz Crne Gore koji pokriva odgovornu funkciju gradi najbolje moguće odnose sa Beogradom i Banjalukom, da političari iz Bošnjačke stranke grade najbolje odnose sa Sarajevom i Ankarom, da albanski političari grade najbolje odnose sa Tiranom, hrvatski sa Zagrebom, itd“, pita se Mandić i dodaje da je nesnalaženje DPS-a u opoziciji je dovelo do toga da je jedina politika koju smatraju za shodno otvorena srbofobija.

Kaže da je najponosniji na činjenicu da je imenovanjem Srbina na čelo Skupštine Crne Gore jednom zauvijek razbijena stigma da Srbi ne smiju i ne mogu biti dio vlasti. Podjednako mu je važno to što je otpočeo proces pomirenja.

Rekonstrukcija Vlade i pomirenje u Crnoj Gori

O potencijalnoj rekonstrukcija Vlade i konačnom ulasku predstavnika Srba u nju, kaže da nema bojazan jer su „u izuzetno kratkom roku napravili veće i bolje rezultate nego što su to učinili brojni sazivi Skupštine Crne Gore prije nas“, i dodaje da priča da su Srbi nepoželjni faktor je sada pala u vodu.

„Pomirenje ne samo da je moguće, već je neophodno Crnoj Gori. Vidimo ovih dana da ratni vihori bukte na istočnim granicama Evrope i na Bliskom istoku. Poučeni istorijskim iskustvom Balkana, imperativ je do pomirenja i dogovora unutar Crne Gore dođemo i da uložimo maksimalan napor zajedno sa svim zemljama Zapadnog Balkana da očuvamo mir i stabilnost u regionu“, ocjenjuje Mandić.

Na pitanje da li zaista nije zamjerio Bošnjačkoj stranci što su bili za njegovu smjenu sa mjesta predsjednika, odgovara da je trpio mnogo veće i teže uvrede, ali, kako kaže, „istinski želi da i na djelima, a ne samo na riječima, pokaže da je pomirenje moguće“.

Kada je u pitanju njihov ulazak u Vladu, kaže da bi to bio stvar dogovora postojeće parlamentarne većine, i da su iz Nove srpske demokratije više puta ponovili da nemaju ništa protiv.

Tražiće da se srpski jezik proglasi službenim

Mandić je ponovio da čekaju zvanične rezultate popisa stanovništva u Crnoj Gori, i da ukoliko se tom prilikom obznani da najveći broj građana Crne Gore govori srpskim jezikom, pokrenuće proceduru i tražiti podršku u Skupštini da se srpski jezik proglasi službenim jezikom.

O porukama koje dobijaju od Evropske unije o procesu pristupanju, kaže da su ohrabrujuće i vjeruje da će Crna Gora postati nova članica EU.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Knežević: Prijateljski smo ubijedili Spajića da PES potpiše rezoluciju o Jasenovcu, Crna Gora da bude makar uzdržana o Srebrenici ako ne smije da glasa protiv

Knežević smatra da Crna Gora ne treba da podrži rezoluciju o Srebrenici jer će tako sebe priznati kao genocidnu državu, jer su tada Crna Gora i Srbija bile dva oka u glavi, a „sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“

Pokret Evropa sad (PES) nam je dostavio predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali su nakon protestne note Hrvatske odustali od potpisivanja. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem i jednog prijateljskog ubjeđivanja, poslanici PES-a su potpisali svoju rezoluciju, rekao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.

Knežević je gostujući u jutarnjem programu srbijanske TV Prva rekao da je Spajić na premijerskom satu rekao da će podržati rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je pomenuo predsjednik Skupštine Andrije Mandić…

„Nakon toga sam ja pozvao premijera da do 17. maja vidimo taj tekst u skupštinskoj proceduri. U ponedeljak smo imali sastanak i dogovorili se da PES i njihov poslanički klub poodnesu tu rezoluciju. U srijedu su nam poslali predlog rezolucije, ali su u četvrtak odustali da je potpišu jer je Hrvatska uputila protestnu notu“, rekao je Knežević.

Dodao je da je juče bio zadnji rok poziva koji je uputio, a da je PES tražio dodatno vrijeme da se konsultuje sa Hrvatskom, „kao da smo zastupnici u Saboru“.

Poručio je da se rezolucija ne usvaja ni zbog Srbije, ni zbog Hrvatske, nego zbog Crne Gore i srpskog i crnogorskog pravoslavnog življa u njoj.

„Nije mi jasno zašto se Hrvatska ljuti jer je ovo za dobrosusjedsko pomirenje i suočavanje sa prošlošću. Mi tamo ne spominjemo zvaničnu Hrvatsku, nego NDH i zločine koje su napravili Hrvati koji su bili u ustaškim formacijama i koji su počinili ozbiljan genocid u Jasenovcu i na području NDH“, rekao je Knežević.

Kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, Knežević smatra da Crna Gora treba da glasa protiv jer bi eventualnim glasanjem samu sebe proglasila za genocidnu državu.

„Teško da se možemo osloboditi „genocidne prošlosti“ izdajničke države sa Srbijom iz devedesetih, jer smo bili dva oka u glavi. Sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“, kaže Knežević.

Knežević misli da Spajić još uvijek nije donio odluku kako će Crna Gora glasati i vjeruje da do 23. maja može donijeti odluku da Crna Gora makar bude uzdržana, „ako ne smije da bude protiv“.

Lider DNP-a rekao je da su predstavnik Bosne i Hercegovine (BiH) pri Ujedinjenim nacijama (UN) Zlatko Lagumdžija, Njemačka i Ruanda, koji su predlagači rezolucije, napravili „zbilja pravi potez“.

„Kad god su pokušali da nas pomire izbijali su ratovi u Jugoslaviji. nije se ta rezolucija ni usvojila, a u Crnoj Gori niko ni sa kim ne govori, ni unutar parlamentarne većine, ni van nje. Poremećni su odnosi, doveden je u pitanje opstanak Vlade, poremećeni su naši odnosi sa Republikom Srbijom i Republikom Sprskom. Zbilja su Njemačka, Ruanda i Lagumdžija napravili pravi potez, pomirili su nas u regionu, niko ni sa kim ne govori“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Većina predala Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac, tokom drugog svjetskog rata

Foto: Boris Pejović

Predstavnici partija parlamentarne većine i zvanično su predali u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, saznaje TV Vijesti.

Rezoluciju su potpisali svi poslanici vladajućih partija osim predstavnika albanskih partija.

Ranije danas o tome su raspravljali šefovi poslaničkih klubova partija vlasti.

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovaqc, tokom drugog svjetskog rata.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milojko Spajić najpopularniji političar u Crnoj Gori

Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić…

Građani Crne Gore najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, a kada su mediji u pitanju najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore, pokazalo je najnovije istraživanje.

Anketu je sproveo Centar za istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) od 2. februara do 5. marta, na uzorku od 1.036 ispitanika u Crnoj Gori. Obuhvaćene su i ostale zemlje regiona.

Kada je u pitanju povjerenje u političare, najbolje ocjene dobio je premijer Spajić, odnosno 11 odsto. Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić, Milan Knežeić, Danijel Živković, Ervin Ibrahimović…

U Crnoj Gori vjerske institucije i dalje imaju najviše povjerenja, zatim slijede vojska, predsjednik države, premijer, policija…

Kada je u pitanju povjerenje u medije, najveći broj crnogorskih građana saopštilo je da najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore. Slijede Televizija Vijesti, portal Vijesti, Prva TV, CDM, Nova M…

U Crnoj Gori 42 odsto ispitanika i dalje navodi televiziju kao medij koji najčešće prati. Slijedi sa 32 odsto internet, 19 odsto je navelo društvene mreže, a 1 odsto radio i štampani mediji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije