Connect with us

POLITIKA

"OTVORENI BALKAN JE U INTERESU CRNE GORE I TO ĆE SE VRLO BRZO POKAZATI"

Mandić: Oni koji se protive Otvorenom Balkanu rade to zbog gole mržnje prema Srbiji i predsjedniku Vučiću

„Uskoro ćemo dobiti odgovor na pitanje potpisivanja temeljnog ugovora sa SPC, i vidjećemo da li ce Abazović uraditi isto što i Krivokapić“, poručio je jedan od lidera DF-a

Andrija Mandić

Otvoreni Balkan je u interesu Crne Gore i svih drugih država u regionu koje mogu pristupiti ovoj inicijativi. Od toga projekta nam može biti samo bolje a ne nikako gore i to je važno da se zna, rekao je u intervjuu za Portal RTCG jedan od lidera DF-a i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić.

On ukazuje da bez temeljne reforme pravosuđa ne može Crna Gora naprijed i ne može biti bilo kakvih drugih pomaka.

Kako vidite rad aktuelne vlade i da li ona može da ostvari ciljeve koje je premijer najavio?

– Naš stav o manjinskoj vladi je bio i ostao jasan. Smatrali smo da je bilo neophodno očuvati parlamentarnu većinu koja je uspostavljena 30. avgusta 2020. godine i uz podršku stranaka manjina, formirati novu vladu nakon sukoba bivšeg i sadašnjeg premijera. Niko od te parlamentarne većine nije trebalo da dozvoli da se DPS uključuje i dovodi u poziciju da presudno odlučuje o budućnosti Crne Gore. Iz dana u dan se pokazuje da je DPS teg oko vrata Crnoj Gori i njenom prosperitetu, a to će se tek pokazati kad na dnevni red dođe neselektivna borba protiv mafije i neki važni zakoni i odluke. Zasad je SDP taj koji pokušava da, za račun DPS, „kvari igru“, ali vjerujem da to nikoga ne iznenađuje.

Deblokada pravosuđa pominje se kao jedan od glavnih izazova u političkom životu Crne Gore. Vjerujete li da do toga može doći, posebno imajući u vidu Vaše izjave da su djelovi sudstva i dalje protiv DF-a?

– Bez temeljne reforme pravosuđa ne može Crna Gora naprijed, ne može biti bilo kakvih drugih pomaka. Različiti pristupi u slučaju Skaj komunikacija, uključujući i određivanje pritvora jednima ali ne i drugima, različit odnos prema vlasnicima kompanija u čijim teretima je pronađen kokain govori da je pravosuđe veoma daleko od onog standarda koji je potreban Crnoj Gori.

Svjedoci smo da se i dalje na važnim pozicijama nalaze teško iskompromitovani kadrovi koji su skloni korupciji, bliski narko kartelima i bivšem režimu. Te osobe su poslednja adresa uz čiju pomoć se može ozdraviti posrnulo pravosuđe.

Vidjeli smo hapšenja Vesne Medenice i Blaža Jovanića ali čitav niz drugih afera, uključujući transkripte iz Europola, ostaju neprocesuirane. Vaš komentar?

– Trebaće mnogo više odlučnosti i hrabrosti da se borba protiv mafije dovede do kraja. Nema sumnje da je novi GST pokazao želju da radi u tom pravcu i mi smo mu pružili snažnu podršku, ali ne shvatamo zašto se stalo. Ako je neko iz aktuelnih vladajućih struktura tražio da se prekine sa aktivnostima protiv mafije i nastavi po starom, onda je GST dužan da o tome obavijesti narod. Siguran sam da bi dobio snažnu podršku od svih, da odgovorno radi svoj posao i nastavi sa procesuiranjem svih onih koji su opljačkali ovu zemlju, nezavisno od pozicije koju su pokrivali ili pokrivaju.

Europol je pružio prilično jasne dokaze i za lica iz policije da su vršila teška krivična djela i da su dio narko klanova, ali za njih ne važe ista pravila kao za one druge o kojima je taj isti Europol skupio slične dokaze. To je veoma loša poruka jer ona ohrabruje ljude iz podzemlja da nastave s ubistvima, švercom narkotika i sličnim krivičnim djelima, jer u konačnom mogu računati da će bar neki od njih biti izuzeti od snažne akcije države, bezbjednosnih struktura i pravosuđa.
Crna Gora mora da udari mafiju u glavu kako bi izašla živa iz tog smrtnog zagrljaja. Svi oni iz državnih organa koji nisu spremni da u ovako dramatičnim trenucima borbe za opstanak rade svoj posao na valjan način trebalo bi da budu smijenjeni i da budu postavljeni novi hrabri ljudi koji ovu borbu moraju dovesti do kraja.

Mislite li da će uskoro biti potpisan Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve?

– Čuli smo obećanja da će vrlo brzo doći do potpisivanja Temeljnog ugovora i nadamo se da će se to uskoro i desiti. Nije prirodno, nije logično da SPC, koja je stvarala Crnu Goru, bude diskriminisana u odnosu na druge vjerske zajednice u Crnoj Gori. Vidjeli smo da unutar vlade postoji snažan otpor vezan za potpisivanje ugovora, kao što je to ranije bilo i u vladi Zdravka Krivokapića.

Uskoro ćemo dobiti odgovor na pitanje potpisivanja temeljnog ugovora sa SPC, i vidjećemo da li ce Abazović uraditi isto što i Krivokapić ili ne.

Kako komentarištete nedavnu posjetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Vaseljenskoj patrijaršiji i poruke koje su se tom prilikom čule?

– Koliko se sjećam, Đukanović je izopšten iz crkve i tu se sve završava što se tiče njegovih „religijskih“ aktivnosti. Ili bi tako trebalo da bude. On je predvodio politiku koja je htjela da otima i ruši crkve, i to moraju svi imati u vidu. On je osnivao i paracrkvene organizacije koje su se dugi niz godina bavile obijanjem hramova SPC.

Veoma je dobro što je njegov unuk kršten u kanonskoj pravoslavnoj Crkvi, ali je loše što je Milo Đukanović godinama svojom politikom ohrabrivao, podsticao i usmjeravao svoje pristalice da svoju djecu krštavaju u organizaciji koja je izopštena iz pravoslavlja. Nije pošteno da zbog Đukanovićeve politike te porodice počine takvu grešku, a da on potom postupi pravilno, ne pozivajući njih da i oni urade slično. Kako nije bilo kasno za njega, neće biti kasno ni za druge.

Svjedoci smo protivljenja jednog dijela političke javnosti pridruživanju Crne Gore Otvorenom Balkanu?

– Otvoreni Balkan je u interesu Crne Gore i svih drugih država u regionu koje mogu pristupiti ovoj inicijativi. Od toga projekta nam može biti samo bolje, a ne nikako gore i to je važno da se zna. Ti koji se protive još nijesu saopštili smislen razlog zašto se protive, osim, izgleda, zbog gole mržnje prema Srbiji i njenom predsjedniku Vučiću, koga vide kao glavnog nosioca ove inicijative. Svjedoci smo da je Otvoreni Balkan snažno podržan od najvećih sila u svijetu, prvenstveno od SAD, pa ne znam otkud sad odjednom da se DPS i neki drugi, koji su bespogovorno slušali sve sto dolazi sa te adrese, imaju ovakav stav. Saradnja u regionu je ključna u trenutku kada se produbljuje globalna kriza, jer ,“veliki“ su zauzeti svojim problemima. Otvoreni Balkan je dobar za Crnu Goru i to će se vrlo brzo pokazati.

Da li su danas položaj srpskog naroda u Crnoj Gori I odnosi sa Srbijom bolji nego prije dvije godine?

– Položaj srpskog naroda nije dobar i pored činjenice da je dominantno snagom te nacionalne zajednice bio oboren autokratski režim Mila Đukanovića 2020. godine. Srpskom narodu je ta pobjeda uskraćena jer Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovica nisu napravile diskontinuitet sa bivšim režimom. Zbog toga su se pogoršali i zakomplikovali odnosi između Srbije i Crne Gore. Otvoreni Balkan je dobar projekat koji bi omogućio da se na brz i efikasan način odnosi dvije države poprave i dostignu onaj potreban nivo kakav je bio u prošlosti. Naš stav je jasan – Srbija i Crna Gora moraju imati najbolje moguće odnose i zato mi uporno radimo na tome, a vjerujemo da će i neki drugi shvatiti značaj tih odnosa kao i veliki broj mogućnosti koje se pružaju svim građanima Crne Gore nezavisno da li su pripadnici srpskog naroda ili ne.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar

„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić

Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“

On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.

„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.

On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.

„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije