Connect with us

POLITIKA

"OTVORENI BALKAN JE U INTERESU CRNE GORE I TO ĆE SE VRLO BRZO POKAZATI"

Mandić: Oni koji se protive Otvorenom Balkanu rade to zbog gole mržnje prema Srbiji i predsjedniku Vučiću

„Uskoro ćemo dobiti odgovor na pitanje potpisivanja temeljnog ugovora sa SPC, i vidjećemo da li ce Abazović uraditi isto što i Krivokapić“, poručio je jedan od lidera DF-a

Andrija Mandić

Otvoreni Balkan je u interesu Crne Gore i svih drugih država u regionu koje mogu pristupiti ovoj inicijativi. Od toga projekta nam može biti samo bolje a ne nikako gore i to je važno da se zna, rekao je u intervjuu za Portal RTCG jedan od lidera DF-a i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić.

On ukazuje da bez temeljne reforme pravosuđa ne može Crna Gora naprijed i ne može biti bilo kakvih drugih pomaka.

Kako vidite rad aktuelne vlade i da li ona može da ostvari ciljeve koje je premijer najavio?

– Naš stav o manjinskoj vladi je bio i ostao jasan. Smatrali smo da je bilo neophodno očuvati parlamentarnu većinu koja je uspostavljena 30. avgusta 2020. godine i uz podršku stranaka manjina, formirati novu vladu nakon sukoba bivšeg i sadašnjeg premijera. Niko od te parlamentarne većine nije trebalo da dozvoli da se DPS uključuje i dovodi u poziciju da presudno odlučuje o budućnosti Crne Gore. Iz dana u dan se pokazuje da je DPS teg oko vrata Crnoj Gori i njenom prosperitetu, a to će se tek pokazati kad na dnevni red dođe neselektivna borba protiv mafije i neki važni zakoni i odluke. Zasad je SDP taj koji pokušava da, za račun DPS, „kvari igru“, ali vjerujem da to nikoga ne iznenađuje.

Deblokada pravosuđa pominje se kao jedan od glavnih izazova u političkom životu Crne Gore. Vjerujete li da do toga može doći, posebno imajući u vidu Vaše izjave da su djelovi sudstva i dalje protiv DF-a?

– Bez temeljne reforme pravosuđa ne može Crna Gora naprijed, ne može biti bilo kakvih drugih pomaka. Različiti pristupi u slučaju Skaj komunikacija, uključujući i određivanje pritvora jednima ali ne i drugima, različit odnos prema vlasnicima kompanija u čijim teretima je pronađen kokain govori da je pravosuđe veoma daleko od onog standarda koji je potreban Crnoj Gori.

Svjedoci smo da se i dalje na važnim pozicijama nalaze teško iskompromitovani kadrovi koji su skloni korupciji, bliski narko kartelima i bivšem režimu. Te osobe su poslednja adresa uz čiju pomoć se može ozdraviti posrnulo pravosuđe.

Vidjeli smo hapšenja Vesne Medenice i Blaža Jovanića ali čitav niz drugih afera, uključujući transkripte iz Europola, ostaju neprocesuirane. Vaš komentar?

– Trebaće mnogo više odlučnosti i hrabrosti da se borba protiv mafije dovede do kraja. Nema sumnje da je novi GST pokazao želju da radi u tom pravcu i mi smo mu pružili snažnu podršku, ali ne shvatamo zašto se stalo. Ako je neko iz aktuelnih vladajućih struktura tražio da se prekine sa aktivnostima protiv mafije i nastavi po starom, onda je GST dužan da o tome obavijesti narod. Siguran sam da bi dobio snažnu podršku od svih, da odgovorno radi svoj posao i nastavi sa procesuiranjem svih onih koji su opljačkali ovu zemlju, nezavisno od pozicije koju su pokrivali ili pokrivaju.

Europol je pružio prilično jasne dokaze i za lica iz policije da su vršila teška krivična djela i da su dio narko klanova, ali za njih ne važe ista pravila kao za one druge o kojima je taj isti Europol skupio slične dokaze. To je veoma loša poruka jer ona ohrabruje ljude iz podzemlja da nastave s ubistvima, švercom narkotika i sličnim krivičnim djelima, jer u konačnom mogu računati da će bar neki od njih biti izuzeti od snažne akcije države, bezbjednosnih struktura i pravosuđa.
Crna Gora mora da udari mafiju u glavu kako bi izašla živa iz tog smrtnog zagrljaja. Svi oni iz državnih organa koji nisu spremni da u ovako dramatičnim trenucima borbe za opstanak rade svoj posao na valjan način trebalo bi da budu smijenjeni i da budu postavljeni novi hrabri ljudi koji ovu borbu moraju dovesti do kraja.

Mislite li da će uskoro biti potpisan Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve?

– Čuli smo obećanja da će vrlo brzo doći do potpisivanja Temeljnog ugovora i nadamo se da će se to uskoro i desiti. Nije prirodno, nije logično da SPC, koja je stvarala Crnu Goru, bude diskriminisana u odnosu na druge vjerske zajednice u Crnoj Gori. Vidjeli smo da unutar vlade postoji snažan otpor vezan za potpisivanje ugovora, kao što je to ranije bilo i u vladi Zdravka Krivokapića.

Uskoro ćemo dobiti odgovor na pitanje potpisivanja temeljnog ugovora sa SPC, i vidjećemo da li ce Abazović uraditi isto što i Krivokapić ili ne.

Kako komentarištete nedavnu posjetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Vaseljenskoj patrijaršiji i poruke koje su se tom prilikom čule?

– Koliko se sjećam, Đukanović je izopšten iz crkve i tu se sve završava što se tiče njegovih „religijskih“ aktivnosti. Ili bi tako trebalo da bude. On je predvodio politiku koja je htjela da otima i ruši crkve, i to moraju svi imati u vidu. On je osnivao i paracrkvene organizacije koje su se dugi niz godina bavile obijanjem hramova SPC.

Veoma je dobro što je njegov unuk kršten u kanonskoj pravoslavnoj Crkvi, ali je loše što je Milo Đukanović godinama svojom politikom ohrabrivao, podsticao i usmjeravao svoje pristalice da svoju djecu krštavaju u organizaciji koja je izopštena iz pravoslavlja. Nije pošteno da zbog Đukanovićeve politike te porodice počine takvu grešku, a da on potom postupi pravilno, ne pozivajući njih da i oni urade slično. Kako nije bilo kasno za njega, neće biti kasno ni za druge.

Svjedoci smo protivljenja jednog dijela političke javnosti pridruživanju Crne Gore Otvorenom Balkanu?

– Otvoreni Balkan je u interesu Crne Gore i svih drugih država u regionu koje mogu pristupiti ovoj inicijativi. Od toga projekta nam može biti samo bolje, a ne nikako gore i to je važno da se zna. Ti koji se protive još nijesu saopštili smislen razlog zašto se protive, osim, izgleda, zbog gole mržnje prema Srbiji i njenom predsjedniku Vučiću, koga vide kao glavnog nosioca ove inicijative. Svjedoci smo da je Otvoreni Balkan snažno podržan od najvećih sila u svijetu, prvenstveno od SAD, pa ne znam otkud sad odjednom da se DPS i neki drugi, koji su bespogovorno slušali sve sto dolazi sa te adrese, imaju ovakav stav. Saradnja u regionu je ključna u trenutku kada se produbljuje globalna kriza, jer ,“veliki“ su zauzeti svojim problemima. Otvoreni Balkan je dobar za Crnu Goru i to će se vrlo brzo pokazati.

Da li su danas položaj srpskog naroda u Crnoj Gori I odnosi sa Srbijom bolji nego prije dvije godine?

– Položaj srpskog naroda nije dobar i pored činjenice da je dominantno snagom te nacionalne zajednice bio oboren autokratski režim Mila Đukanovića 2020. godine. Srpskom narodu je ta pobjeda uskraćena jer Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovica nisu napravile diskontinuitet sa bivšim režimom. Zbog toga su se pogoršali i zakomplikovali odnosi između Srbije i Crne Gore. Otvoreni Balkan je dobar projekat koji bi omogućio da se na brz i efikasan način odnosi dvije države poprave i dostignu onaj potreban nivo kakav je bio u prošlosti. Naš stav je jasan – Srbija i Crna Gora moraju imati najbolje moguće odnose i zato mi uporno radimo na tome, a vjerujemo da će i neki drugi shvatiti značaj tih odnosa kao i veliki broj mogućnosti koje se pružaju svim građanima Crne Gore nezavisno da li su pripadnici srpskog naroda ili ne.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine

Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.

– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.

Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.

Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.

Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.

– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.

Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.

Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.

– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.

S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.

– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.

Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.

– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.

Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.

Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.

– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:

– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.

Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.

Bez plana za povratak u politiku

– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.

– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije